Hrvatska je među europskim zemljama koje nisu članice eurozone najsnažnije izložena trendu slabljenja eura zbog značajnog udjela javnog duga u dolarima, ocjenjuje u četvrtak rejting agencija Moody’s, upozoravajući i na moguće povećanje troškova zaduženosti hrvatskih kućanstava zbog kredita u švicarskim francima.

Slabljenje eura prema ostalim valutama utječe na kreditni rejting izdavatelja duga u pojedinim europskim zemljama koje nisu članice eurozone, a najsnažnije su izloženi izdavatelji u Hrvatskoj, ocjenjuje u najnovijem izvješću agencija Moody’s.

[quote_box_center]

• Slabljenje eura prema ostalim valutama utječe na kreditni rejting izdavatelja duga u pojedinim europskim zemljama koje nisu članice eurozone, a najsnažnije su izloženi izdavatelji u Hrvatskoj, ocjenjuje u najnovijem izvješću agencija Moody’s

• Izvješće je fokusirano na velika gospodarstva u zapadnoj i srednjoj i istočnoj Europi, uključujući države, poduzeća i banke koji se zadužuju izdanjem obveznica.

[/quote_box_center]

Valute zemalja srednje i istočne Europe slabile su paralelno s eurom, što je rezultiralo većim teretom duga kod zemalja s velikim dugovima u inozemnim valutama uz izuzetak eura, tumači viša potpredsjednica agencije Marie Diron u analizi utjecaja slabljenja eura na europske zemlje izvan eurozone.

Izvješće je fokusirano na velika gospodarstva u zapadnoj i srednjoj i istočnoj Europi, uključujući države, poduzeća i banke koji se zadužuju izdanjem obveznica.

“Na razini država, Hrvatska je među većim zemljama srednje i istočne Europe najviše izložena povećanju troška duga u inozemnim valutama ne uključujući euro. No, povećanje troška te vrste duga kod kompanija jako je malo”, dodaje Diron.

U agenciji podsjećaju da je oko 40 posto hrvatskog javnog duga u dolarima, za razliku od Bugarske i Češke čiji je javni dug gotovo u cijelosti u lokalnoj valuti ili u eurima.

“Deprecijacija kune rezultira višim troškovima servisiranja duga, iako rizik refinanciranja smanjuje činjenica da je velik udio tog duga u domaćim rukama, a taj je investicijski segment manje sklon oscilacijama”, napominju u Moody’su.

u toj agenciji posebno upozoravaju da se kućanstva u Hrvatskoj i Poljskoj suočavaju s velikim povećanjem troška duga zbog značajnih iznosa kredita u švicarskim francima, što će po njihovoj procjeni biti pretočeno u povećani trošak servisiranja tih hipoteka.

“Zbog toga će zaduženost kućanstava vjerojatno porasti, što bi povećalo i ranjivost kućanstava na buduće negativne šokove”, upozoravaju u Moody’su.

Kao suprotan primjer navode Mađarsku, gdje je udio deviznih hipotekarnih kredita u vlasništvu kućanstava jako smanjen nakon što je u prvoj polovini ove godine završen proces konverzije tih kredita.

Među europskim zemljama izvan eurozone, na koje će trend slabljenja eura utjecati tek u ograničenom opsegu, u Moody’su izdvajaju Veliku Britaniju i Švicarsku.

“Slabiji euro mogao bi pritisnuti izvoznu cjenovnu konkurentnost u Velikoj Britaniji i Švicarskoj, ali očekujemo da će utjecaj na kreditni rejting biti ograničen”, ističe Diron.