Vlatka Vukelić, Mijo Beljo i Vladimir Šumanović, koji su optuženi da su informatičara Hrvatskih studija potaknuli na špijuniranje i provaljivanje u e-mailove drugih profesora, predavat će studentima i o povijesti Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, hrvatskoj političkoj povijesti i vojno-političkim odnosima u BiH 1990.-1995. te o ‘povijesti NDH’ i ‘jugoslavenskim komunističkim zločinima’, a ministar Radovan Fuchs drži se po strani.

Nacional je proteklog tjedna otkrio da rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, koji privremeno obavlja i poslove čelnika Fakulteta hrvatskih studija (FHS), pokušava obmanuti javnost tvrdnjom kako se od podizanja optužnice protiv petoro zaposlenika FHS-a 6. lipnja ništa nije promijenilo, jer stvari stoje izravno suprotno toj tvrdnji rektora Lakušića: ne samo da je Policijska akademija “Prvi hrvatski redarstvenik” zbog optužnice otkazala suradnju jednome od optuženih, profesoru povijesti Miji Belji, o čemu je Nacional izvijestio u prošlom broju, nego je rektor Stjepan Lakušić osobno postupio suprotno tom etički logičnom postupku Policijske akademije: umjesto da suspendira optužene profesore i zaposlenike FHS-a, osobno je inicirao nedavnu odluku Fakultetskog vijeća FHS-a kojom će troje optuženih profesora i u predstojećoj akademskoj godini predavati kao da se ništa nije dogodilo, štoviše s novim kolegijima, dok je u utorak, 3. rujna, rektor Lakušić vlastoručno potpisao odluku kojom je prvooptuženi informatičar FHS-a Dario Knežić – unaprijeđen.

Nacional je u posjedu “Odluke o imenovanju uredništva mrežnih stranica FHS-a Sveučilišta u Zagrebu” od utorka, 3. rujna, koju je potpisao rektor Stjepan Lakušić. Druga od deset točaka tog dokumenta glasi ovako: “Dario Knežić, voditelj održavanja računalnih sustava u Računalnoj službi, imenuje se zamjenikom glavne urednice.” Točka pet precizira poslove zamjenika glavne urednice mrežnih stranica FHS-a i kaže kako “zamjenik glavnoga urednika pomaže u radu glavnomu uredniku te izvršava poslove glavnoga urednika iz točke 5. u njegovu odsustvu”. Točka pet definira da je glavni urednik, među ostalim, “zadužen za osmišljavanje i operativno upravljanje sadržajem mrežne stranice i društvenih mreža s ciljem pružanja pravodobnih i točnih informacija studentima, zaposlenicima, akademskoj zajednici i široj javnosti”. Dario Knežić prvoosumnjičenik je u optužnici koju je Općinsko državno odvjetništvo (ODO) u Sisku 6. lipnja podnijelo protiv petoro zaposlenika FHS-a, od kojih je troje sveučilišnih profesora. Prema službenoj obavijesti koju je Nacional objavio još 18. lipnja, ODO Sisak je “pred nadležnim Općinskim sudom u Sisku podiglo optužnicu od 6. lipnja 2024. protiv 1. osumnjičenog Daria Knežića zbog produljenog kaznenog djela protiv računalnih sustava, programa i podataka – neovlaštenim pristupom (…) i produljenog kaznenog djela protiv privatnosti – povredom tajnosti pisama i drugih pošiljaka (…)”. Prema optužnici, Knežić je, na poticaj profesora FHS-a Vlatke Vukelić, Vladimira Šumanovića i Mije Belje te stručnog suradnika u Službi za nastavu i studente FHS-a Gorana Dejanovića, predvodio činjenje niza kaznenih djela sustavnog i višemjesečnog uhođenja službene i privatne e-mail prepiske savjetnika dekana FHS-a za organizacijska, kadrovska i programska pitanja Petra Marije Radelja te još nekoliko profesora i zaposlenika tog fakulteta, među kojima je i profesor FHS-a Ante Čović. Rektorovo imenovanje Knežića zamjenikom glavne urednice mrežnih stranica FHS-a ne znači samo to da Knežić zbog optužnice nije snosio nikakvu stegovnu odgovornost, nego i da rektor Lakušić u čovjeka službeno optuženog za teška kaznena djela ima toliko povjerenja da ga, optužnici usprkos, imenuje na odgovoran položaj u hijerarhiji komuniciranja FHS-a s javnošću.

Nacional je u jednom od svojih prethodnih tekstova o skandalu na FHS-u objavio dio prepiske troje optuženih profesora | Foto: Screenshot/Nacional

No promocija prvooptuženog Darija Knežića možda je i manji propust rektora Lakušića kada je riječ o poštovanju akademskih etičkih standarda u slučaju optužnice protiv zaposlenika FHS-a. Naime, dvanaest dana nakon što je prvi put službeno e-mailom obaviješten o optužnici 28. lipnja ove godine, rektor je potpisao odluku Fakultetskog vijeća FHS-a kojom su optuženi profesori Vlatka Vukelić, Mijo Beljo i Vladimir Šumanović ovlašteni predavati i u sljedećoj akademskoj godini, 2024./2025., a povrh toga su dobili i neke dodatne kolegije. Tako će, na primjer, Vlatka Vukelić i Vladimir Šumanović držati zajednički kolegij “Jugoslavenski komunistički zločini”; Mijo Beljo će predavati o povijesti Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju te o hrvatskoj političkoj povijesti i vojno-političkim odnosima u BiH 1990.-1995., a Vladimir Šumanović o “povijesti NDH”, “jugoslavenskim sigurnosnim službama od 1944. do 1992.” i “povijesti komunizma od Karla Marxa do Fidela Castra”. Kada je o sadržaju tih kolegija riječ, valja podsjetiti kako je Nacional u više navrata pisao o izrazito revizionističkim i negacionističkim stavovima Vlatke Vukelić, koja se zauzima za ukidanje Dana antifašističke borbe i negira ustaške zločine, a u nekoliko navrata javno je dala izjave koje se mogu smatrati antisemitskima i uvredljivima za žrtve ustaša i nacista. Nacional je, također, u jednom od svojih prethodnih tekstova o skandalu na FHS-u objavio dio prepiske troje optuženih profesora iz kojih je jasno da su svi oni skloni ustaštvu i hrvatskoj desnici, pa se može pretpostaviti što od predavača s takvim uvjerenjima studenti slušaju o “povijesti NDH” ili onome što ti profesori zovu “jugoslavenskim komunističkim zločinima”.

S druge strane, opravdana je pretpostavka kako je baš ta sklonost optuženih profesora proustaškoj desnici razlog zbog kojega ih štiti rektor Stjepan Lakušić. Zašto bi se rektor toliko osobno kompromitirao pokušavajući braniti neobranjivo ponašanje pripadnika akademske zajednice, ako to nisu osobni ili ideološki razlozi? Rektor je u spremnosti na osobnu kompromitaciju otišao toliko daleko da je Nacionalu u utorak, 3. rujna – istog dana kada je potpisao napredovanje Darija Knežića – poslao odgovor na pitanja što smo mu ih poslali, u kojima tvrdi kako se “u proteklih oko dva i pol mjeseca u bitnome ništa nije promijenilo po predmetnoj temi”. Rektor je to napisao u odgovoru na pitanja jesu li Sveučilište u Zagrebu ili FHS poduzeli ikakve mjere nad petoro optuženih zaposlenika FHS-a, je li Sveučilište u Zagrebu službeno obaviješteno o optužnici te smatra li rektor da sveučilišni djelatnici mogu nastaviti normalno raditi kada je protiv njih po službenoj dužnosti podnesena optužnica, ili bi protiv njih trebalo poduzeti stegovne mjere. Rektor je u odgovoru napisao ovako: “Vrlo slične, gotovo iste upite na istu temu, ste nam poslali i 14. lipnja 2024. Na taj smo vaš upit prilično iscrpno odgovorili 17. lipnja 2024. S obzirom da se u razdoblju od 17. lipnja 2024. do 30. kolovoza 2024. dakle u proteklih oko dva i pol mjeseca, u bitnome ništa nije promijenilo po predmetnoj temi, sve odgovore na vaše cijenjene upite možete pronaći u našem dokumentu od 17. lipnja 2024. koji se nalazi u privitku ove e-poruke.” U tim odgovorima koje je rektorat Sveučilišta Nacionalu poslao 17. lipnja tvrdi se kako “Sveučilište nije nikakvim formalnim putem komunikacije od bilo kojega javnopravnoga tijela Republike Hrvatske zaprimilo informaciju o predmetnoj pravnoj radnji te nema nikakvih saznanja ni o podizanju optužnice ni o tome što bi podignuta optužnica sadržavala u smislu inkriminacije navedenih osoba.” Navodi se također kako “sve dok Sveučilište u Zagrebu ne zaprimi informaciju o podizanju optužnice u propisanom postupku, njezinom sadržaju i stupanju na snagu, u ovoj fazi pravnog postupanja, radi jamstva nepristranosti, objektivnosti i poštenosti postupanja, Sveučilište će se suzdržati od svih komentara i radnji koje bi bilo što mogle prejudicirati.”

‘Naš stav vezano za stegovnu odgovornost konkretnih djelatnika FHS-a Sveučilišta u Zagrebu vezan je i definiran relevantnim propisima’, rekli su iz Ministarstva na čijem je čelu Radovan Fuchs | Foto: Igor Soban/PIXSELL

Ni ta tvrdnja rektora Lakušića nije bila točna. Jer u obavijesti koju je prisluškivani djelatnik FHS-a Petar Marija Radelj 12. lipnja poslao na više e-mail adresa Sveučilišta u Zagrebu, uključujući i osobnu e-mail adresu rektora Lakušića, bila je proslijeđena i službena obavijest kojom je, sa službene e-mail adrese u državnom odvjetništvu, općinska državna odvjetnica u Sisku Marija Bukovac Radelja obavijestila o optužnici. Radelj je u istoj poruci priložio i internetsku adresu na kojoj i javnost može pratiti pravosudni predmet tužbe ODO Sisak protiv zaposlenika FHS-a. Nije li ta Radeljeva obavijest, s priloženim službenim informacijama rektoru Lakušiću i nadležnim službama Sveučilišta u Zagrebu, morala biti dovoljna da sami zatraže službenu informaciju o optužnici, ako su već službene priloge iz ODO-a, koje je priložio Radelj, odbili smatrati službenima? Povrh toga, i ODO Sisak na svojim internetskim stranicama 27. srpnja izvijestio je da je “sredinom lipnja 2024. godine, podiglo pred Općinskim sudom u Sisku optužnicu protiv petero hrvatskih državljana (1973., 1979., 1989., 1988. i 1990.) kojom se prvookrivljeniku stavlja na teret da je počinio produljeno kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka – neovlaštenim pristupom (…) i produljeno kazneno djelo protiv privatnosti – povredom tajnosti pisama i drugih pošiljaka (…), dok se ostale okrivljenike tereti da su počinili kazneno djelo poticanja na počinjenje produljenog kaznenog djela neovlaštenog pristupa (…) i kazneno djelo poticanja na povredu tajnosti pisama i drugih pošiljaka (…) te kazneno djelo povrede tajnosti pisama i drugih pošiljaka (…).” U obavijesti ODO-a Sisak još stoji: “Optužnicom im se stavlja na teret da su od 14. listopada 2022. do 31. siječnja 2023. u Sisku, prvookrivljenik na traženje ostalih okrivljenika, sa svog osobnog računala putem adresa teleoperatera, u više navrata, gotovo svakodnevno, bez ovlaštenja i znanja oštećenika pristupao njegovom privatnom pretincu elektroničke pošte te otvarao, pregledavao i čitao njegovu elektroničku poštu. Tereti ga se da je potom dio sadržaja te elektroničke pošte prosljeđivao ostalim okrivljenicima koji su čitali sadržaj proslijeđenih im poruka elektroničke pošte, iako su svi oni bili svjesni da se takav pristup elektroničkoj pošti i uvid u sadržaj elektroničke pošte čini bez znanja i protivno volji oštećenika.” Riječ je, bez ikakve sumnje, o službenoj informaciji o podnesenoj optužnici, pa rektor Lakušić nema pravo kada tvrdi da se od 17. lipnja “u bitnome ništa nije promijenilo po predmetnoj temi”.

Miji Belji, jednom od optuženih profesora, suradnju je otkazala Policijska akademija ‘Prvi hrvatski redarstvenik’, a na FHS-u će u sljedećoj akademskoj sezoni predavati dodatni kolegij | Foto: Screenshot/HS

Tešku kompromitaciju rektora Lakušića zbog njegova odbijanja da postupi kako nalaže akademska etika potvrđuje i “Plaidoyer za primjereno postupanje sveučilišnih tijela u odnosu na podignutu optužnicu protiv petero zaposlenika FHS-a” koji je rektoru Lakušiću u četvrtak, 5. rujna, poslao filozof Mislav Kukoč, smijenjeni predsjednik Povjerenstva za provedbu izbora dekana FHS-a. Potaknut člankom iz prošlog broja Nacionala, u kojem je objavljena vijest da je Policijska akademija “Prvi hrvatski redarstvenik” zbog optužnice otkazala suradnju Miji Belji, Kukoč je Lakušiću napisao kako “pledira da na vrijeme ispravi pogrešno postupanje u pravnoj situaciji podignute optužnice protiv petero zaposlenika FHS-a” te “da donese ispravne odluke po ugledu na postupanje Policijske akademije ‘Prvi hrvatski redarstvenik”‘. Kukoč se, naime, u svom plaidoyeru pozvao na više informacija objavljenih u Nacionalu, pa je tako podsjetio rektora Lakušića kako je u članku od 18. lipnja, objavljenim pod naslovom “‘Mali miš. Neka krepa u mukama’: Sisačko tužiteljstvo optužilo Vlatku Vukelić i dvojicu profesora s Hrvatskih studija zbog uhođenja i prijetnji”, na pitanje “smatra li Sveučilište da sveučilišni djelatnici mogu nastaviti normalno raditi kada je protiv njih po službenoj dužnosti podnesena optužnica?”, odgovorio da “na posve hipotetska pitanja Sveučilište ne može davati odgovore.” “Međutim”, napisao je Kukoč, “iz konteksta je posve jasno da pitanje, na koje ste izbjegli odgovor, nije bilo hipotetsko nego činjenično, jer je proizlazilo iz neumoljive činjenice da je optužnicu protiv petero zaposlenika Fakulteta hrvatskih studija podiglo nadležno državno tijelo po službenoj dužnosti i to zbog više kaznenih djela počinjenih višekratno, u duljem vremenskom razdoblju. O tome je Općinsko državno odvjetništvo u Sisku izdalo službeno priopćenje koje je dostupno na poveznici https://dorh.hr/hr/priopcenja/opcinsko-drzavno-odvjetnistvo-u-sisku-podignuta-optuznica-protiv-petero-okrivljenika.”

“Ta je činjenica bila dovoljna Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti da, poštujući presumpciju nevinosti, suspendira iz nastave i prekine suradnju s jednim od osumnjičenika Mijom Beljom, koji je bio njihov vanjski suradnik u akademskoj godini 2023./2024. Vijest o suspenziji objavio je Nacional od 3. rujna 2024. zajedno s obrazloženjem koje je novinar Nacionala dobio iz Kabineta ministra unutarnjih poslova. (…) Autor članka u Nacionalu, nakon što je citirao više propisa koji su obvezivali Sveučilište na određena postupanja u ovom predmetu, zaključuje kako je Policijska akademija ‘Prvi hrvatski redarstvenik’ zbog ignoriranja podignute optužnice Sveučilištu u Zagrebu – ‘održala primjerenu lekciju’. Zaključak o ‘primjerenoj lekciji Policijske akademije’ porazan je za instituciju Sveučilišta u cijelosti, ali prije svega za vas osobno kao dvostruko odgovornu osobu, odnosno kao rektora Sveučilišta i kao o. d. dekana Fakulteta hrvatskih studija”, napisao je Kukoč rektoru Lakušiću, podsjećajući i na to da je, u sadašnjoj situaciji kada FHS nema ni dekana ni obnašatelja dužnosti dekana, Lakušić osobno odgovoran za taj fakultet: “S obzirom na činjenicu da je o. d. dekana prof. dr. sc. Mariju Grčeviću mandat istekao 25. svibnja 2024. te s obzirom na činjenicu da do današnjeg dana niste imenovali novog o. d. dekana, na vas su kao rektora Sveučilišta odlukama Senata od 24. svibnja i 7. srpnja 2024. prenesena prava i obveze čelnika Fakulteta hrvatskih studija kao samostalne pravne osobe. Drugim riječima, ne postoji alibi ‘autonomije samostalne pravne osobe’, kojim biste mogli opravdati vaše neprimjereno i pogrešno postupanje u pravnoj situaciji nakon podizanja optužnice protiv petero zaposlenika Fakulteta hrvatskih studija, što je posebno potencirano ‘lekcijom Policijske akademije’. Vaše pogrešno postupanje u ovoj pravnoj stvari, za koje snosite osobnu odgovornost, sastoji se u činjenici da ste, umjesto mjere suspenzije do okončanja sudskog postupka, optužene zaposlenike dodatno nagradili i time poslali zbunjujuću poruku studentima, sveučilišnim djelatnicima i svekolikoj hrvatskoj javnosti.”

Nedavne odluke o promociji Darija Knežića te profesora Vlatke Vukelić, Mije Belje i Vladimira Šumanovića potpisao je rektor Stjepan Lakušić pa nije jasno zašto se toliko kompromitira

Potom Kukoč objašnjava kako je to Lakušić “dodatno nagradio” optužene: “Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija na sjednici 25.-28. lipnja 2024., koju ste sazvali i vodili, donijelo je na vaš prijedlog Izvedbeni nastavni plan za akad. god. 2024./2025. Usvojenim Izvedbenim planom trojici optuženih nastavnika (Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović i Mijo Beljo) povjereno je u idućoj akademskoj godini izvođenje ne samo većeg broja kolegija, koji su bili prihvaćeni u prethodnom razdoblju, nego su im odobreni i sasvim novi kolegiji.” Također, “Dario Knežić u vrijeme počinjenja većeg broja kaznenih dijela, za koja je podignuta optužnica, bio je na radnom mjestu ‘III. vrste, tehnički suradnik za nastavu’. U međuvremenu je unaprijeđen i raspoređen je na položajno radno mjesto ‘voditelja održavanja računalnih sustava (voditelj ustrojstvene jedinice)’ te je dobio povišicu plaće. Vrhunac njegova apsurdnog napredovanja (umjesto suspenzije) dosegnut je vašom Odlukom o imenovanju uredništva mrežnih stranica FHS-a od 3. rujna 2024. (Klasa: 030-02/24-2/0001; Urbroj: 380-1/1-24-0111) kojom je postavljen za zamjenika glavne urednice mrežnih stranica Fakulteta hrvatskih studija.” Povrh toga, “tadašnji obnašatelj dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Mario Grčević pokrenuo je 18. ožujka 2024. stegovni postupak protiv petero osumnjičenika u kaznenom postupku. Od svibnja, kada ste preuzeli vođenje Fakulteta, propustili ste nastaviti i dovršiti pokrenuti stegovni postupak, čime ste objektivno postali odgovorni za zataškavanje slučaja.” Kukoč zaključuje: “Poštovani gospodine Rektore s ovlastima dekana Fakulteta hrvatskih studija, ovim plediram da na vrijeme ispravite pogrešno postupanje u pravnoj situaciji podignute optužnice protiv petero zaposlenika Fakulteta hrvatskih studija, da donesete ispravne odluke po ugledu na postupanje Policijske akademije ‘Prvi hrvatski redarstvenik’ i to u skladu s Vašom proklamacijom koju ste iznijeli u izjavi za Nacional od 18. lipnja 2024.: ‘Sveučilište, kao i sve njegove sastavnice, snažno inzistira na akademski etičnom postupanju svih dionika u sveučilišnoj i akademskoj zajednici, što jest jedna od najvećih vrednota njegova statutarnoga uređenja'”. Postupio Lakušić po Kukočevu pozivu ili ne, dobro je znati još jedan detalj po kojemu se vidi na kakve se niske grane srozao akademski svijet “hrvatskih studija”: predsjednica Etičkog povjerenstva FHS-a, naime, i dandanas je – Vlatka Vukelić.

Iz prepiski troje optuženih profesora jasno je da su svi oni skloni ustaštvu i hrvatskoj desnici, pa se može pretpostaviti što od predavača s takvim uvjerenjima studenti slušaju o ‘povijesti NDH’

Lakušić je odgovoran i prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti FHS-a

Nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, koje vodi ministar Radovan Fuchs, Nacionalu odgovorilo na pitanja koja smo im poslali u petak, 6. rujna, postalo je jasno kako je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, koji privremeno obavlja i poslove čelnika Fakulteta hrvatskih studija (FHS), i prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti FHS-a odgovoran za provođenje stegovnih mjera protiv kršitelja Pravilnika – ili, u ovome slučaju, njihov izostanak.

Nacional je u petak, 6. rujna, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih tražio stav ministra Fuchsa o tome trebaju li sveučilišni profesori i zaposlenici akademskih institucija biti podvrgnuti stegovnoj odgovornosti ako je protiv njih po službenoj dužnosti podnesena optužnica. Zanimao nas je konkretan ministrov stav o tome bi li petoro optuženih zaposlenika FHS-a trebalo nastaviti raditi kao da se ništa nije dogodilo, a tražili smo i ministrov načelan stav trebaju li akademski djelatnici stegovno odgovarati kada je protiv njih po službenoj dužnosti podnesena optužnica.

Iz Ministarstva smo u subotu, 7. rujna, dobili odgovor u kojemu, među ostalim, stoji kako “zaposlenik visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta može stegovno odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme počinjenja prema pravilniku o stegovnoj odgovornosti bilo propisano kao stegovno djelo i za koje je bila propisana stegovna sankcija.” “Stav ministarstva vezano za stegovnu odgovornost konkretnih djelatnika Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu vezan je i definiran relevantnim propisima. U odnosu na načelan stav trebaju li akademski djelatnici stegovno odgovarati kada je protiv njih po službenoj dužnosti podnesena optužnica, potrebno je naglasiti da su tijela visokog učilišta koja donose opće akte prvenstveno dužna držati se pozitivnih pravnih propisa u utvrđivanju sadržaja tih općih akata a zatim i načela moralne odgovornosti i odgovornosti prema društvenoj zajednici”, stoji, među ostalim, u odgovoru Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Nacionalu.

Predsjednica Etičkog povjerenstva FHS-a i dandanas je Vlatka Vukelić, jedna od petero optuženih za više kaznenih djela | Foto: Screenshot/Nacional

Pravilnik o stegovnoj odgovornosti radnika Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu donijelo je privremeno Znanstvenonastavno vijeće Hrvatskih studija 12. srpnja 2017., a potpisao tadašnji pročelnik Mario Grčević. U tom dokumentu, među ostalim, stoji kako je “radnik obvezan poštovati sve obveze utvrđene zakonima, Statutom Sveučilišta u Zagrebu te svim drugim općim aktima i odlukama Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu kao i kolektivnim ugovorima i međunarodnim ugovorima sklopljenih u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske”. Također, “nastavnici, znanstvenici i suradnici Hrvatskih studija dužni su se u svojem radu, djelovanju i ponašanju pridržavati odredaba Etičkoga kodeksa Sveučilišta u Zagrebu”, a “neizvršavanje obveza iz radnoga odnosa, kršenje pravila ponašanja utvrđenih Statutom, Pravilnikom o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija ili ovim Pravilnikom, te narušavanje ugleda Hrvatskih studija, Sveučilišta i njegovih radnika predstavljaju povrede radne obveze te povlače stegovnu odgovornost”.

Među teže povrede radnih obveza uvršteni su i ovi prekršaji: “odavanje poslovne tajne određene aktima Sveučilišta ili Hrvatskih studija odnosno ugovorima o tajnosti podataka”, zloporaba položaja ili prekoračenje danoga ovlaštenja”, “nepropisan ili neetičan odnos prema drugim radnicima, studentima i strankama, a osobito tjelesno i verbalno nasilje, spolno uznemiravanje, diskriminiranje te uznemiravanje odnosno ugrožavanje dostojanstva osobe na osnovi nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti ili političkoga opredjeljenja”, “javni istupi i javno iznošenje neistina o radu Hrvatskih studija i Sveučilišta te ostali oblici neprimjerena ponašanja članova akademske zajednice koji za posljedicu imaju narušavanje ugleda Hrvatskih studija i Sveučilišta”, “krivotvorenje isprava ili zapisnika ili odluka i drugih akata nadležnih tijela Hrvatskih studija te sva skrivljena ponašanja koja predstavljaju izvršenje kaznenoga djela prema propisima Republike Hrvatske, a odnose se na radni odnos radnika ili su s njim povezana”, kao i “svaka druga teža povrjeda radne obveze ili druga povrjeda radne discipline određena drugim propisom ili općim aktom.”

‘Otkad ste preuzeli vođenje Fakulteta, propustili ste nastaviti i dovršiti pokrenuti stegovni postupak, čime ste objektivno postali odgovorni za zataškavanje slučaja’, piše rektoru Mislav Kukoč

Stegovne mjere, sukladno Pravilniku, usmena su opomena, pisano upozorenje, redoviti otkaz i izvanredni otkaz. “Za donošenje odluke o provođenju stegovnih mjera ovlašten je Pročelnik”, uz Povjerenstvo za stegovni postupak kao “savjetodavno i pomoćno tijelo”. S obzirom na to da Hrvatski studiji više nemaju pročelnika, nego dekana, te s obzirom na to da su odgovornosti dekana zbog dugotrajne blokade izbora tog dužnosnika privremeno prebačene na rektora, provođenje stegovnih mjera protiv petoro optuženih trebao bi provesti – Stjepan Lakušić.