Do kraja godine raspisat će se javni natječaj za sufinanciranje projekata u sklopu uspostave sustava provjere točnosti informacija u medijskom prostoru, najavljeno je u utorak u Rijeci na predstavljanju tog projekta po kojem će se dobiti od 750 tisuća do 1,5 milijuna kuna.

Nositelji projekta mogu biti znanstvene ili obrazovne ustanove te organizacije civilnog društva, a mediji mogu biti samo partneri s udjelom do 30 posto iznosa, rekao je na predstavljanju projekta “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka” u utorak u Rijeci zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije (AEM) Robert Tomljenović.

Projekt se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a za uspostavu sustava provjere točnosti informacija namijenjeno je 45 milijuna kuna.

Ideja je jačanje otpornosti društva na dezinformacije jačanjem postojećih i razvojem novih neovisnih provjeravatelja točnosti informacija, poznatijih kao fact-checkeri. Očekuje se razvijanje tehnoloških programa i platformi za rad na provjeri informacija, stvaranje sudioničke mreže i arhiva plasiranih i utvrđenih dezinformacija, rekao je Tomljenović.

Pri vrednovanju prijavljenih projekata više će se cijeniti prijedlozi tematskih fact-checkera za specifičnu temu ili područje interesa društva. Poticat će se suradnja između provjeravatelja točnosti informacija i medija, razvoj i održavanje edukativnih programa vezanih uz to područje, rekao je Tomljenović. Projekt provode Ministarstvo kulture i medija i AEM.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl istaknuo je da se u projekt krenulo uvidjevši da je najveći problem medija danas bujanje dezinformacija i pad povjerenja u njih.

Potrebno je da se ljude usmjeri gdje će dobiti pravu i točnu informaciju. Željeli bismo da građani mogu prepoznati one koji stvarno ulažu u istraživačko novinarstvo i donose točne činjenice, a da se tim kriterijem vode i oglašivači, rekao je Partl i dodao da su osmislili taj projekt kao poticajnu mjeru. “Nikome se neće ništa dogoditi ako nastavi lošim smjerom, ali bi se trebalo izdvojiti one medije koji rade na ispravan način”, istaknuo je.

Profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Marijana Grbeša Zenzerović predstavila je rezultate istraživanja o jačanju otpornosti društva na dezinformacije. Istaknula je da je digitalizacija u društvenome i medijskom prostoru donijela mnogo dobroga, a pridonijela je i tome da mediji više nisu jedini prenositelji informacija.

To postaju društvene mreže i slične platforme, gdje se informacije stvaraju, dijele i konzumiraju na mnoge druge načine. “S jedne strane je demokratizirano dijeljenje informacija, a s druge je stvoren informacijski poremećaj ili dezinformacijski poredak”, rekla je, ističući da se šire dezinformacije, kao obmanjujuće i netočne činjenice koje se namjerno šire, ali i lažne vijesti, koje namjerno fingiraju izgled medija. Dodala je kako takvo okruženje negativno utječe na povjerenje u tradicionalne medije.