Adis Ahmetović, zastupnik njemačkog SPD-a u Bundestagu, član Odbora za vanjske poslove, u kojem je izvjestitelj SPD-a za Zapadni Balkan, proteklog tjedna posjetio je Sloveniju i Hrvatsku, dvije zemlje u regiji za koje je rekao da kao članice EU-a i NATO-a imaju veliku odgovornost za izgradnju stabilizacije i demokratizacije na Zapadnom Balkanu.

Adis Ahmetović, čiji su korijeni u našoj regiji, rođen je 1993. godine u Hannoveru. Magistrirao je političke znanosti i njemačko jezikoslovlje, a SPD-u se pridružio vrlo mlad još 2008. godine. Od 2014. do 2018. bio je predsjednik Mladih socijalista u regiji Hannover. Nakon obnašanja različitih dužnosti kod premijera Donje Saske, izabran je za zastupnika u njemačkom parlamentu 2021.

Uoči skorih parlamentarnih izbora u Sloveniji, Ahmetović je posjetio Maribor i Ljubljanu i sudjelovao na tribini o izborima 2022. na Sveučilištu u Ljubljani. U Zagrebu se susreo sa svojim kolegama iz SDP-a i njemačkim veleposlanikom u Zagrebu Robertom Klinkeom.

‘Scholzu i Plenkoviću u interesu je da Hrvatska provodi europsku politiku i postane stabilizator u regiji i da na tome rade zajedno. Osim toga, morali bismo zajedno skicirati i budućnost Hrvatske. Naime, svake godine u Njemačku dolazi tisuće mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske i cijele regije’, kaže Adis Ahmetović. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kako komentirate rezultate izbora koji su u nedjelju održani u Srbiji i u Mađarskoj? Jesu li očekivani?

Izborne pobjede Aleksandra Vučića u Srbiji i Viktora Orbana u Mađarskoj bile su očekivane. Danas će Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) komentirati moguće nepravilnosti pri glasovanju u Srbiji.

Nakon izborne pobjede u Mađarskoj, u kojoj se očekuje da će Orban i njegova stranka osvojiti dvotrećinsku većinu, ostaje za vidjeti kakvu će sjenu ovi izbori baciti i hoće li Orban sada imati intenzivniju konfrontaciju s EU-om. Unatoč brutalnoj agresiji na Ukrajinu, Orban je dosad izbjegavao imenovati Putina kao agresora. Međutim, s obzirom na sve veću brutalnost rata, sve europske zemlje moraju pooštriti sankcije Rusiji i poduzeti ujedinjene akcije kako bi zaustavile agresiju na Ukrajinu.

NACIONAL: U jeku ruske agresije na Ukrajinu posjetili ste Sloveniju i Hrvatsku, dvije zemlje u regiji koje su članice EU-a i NATO-a. Kakve poruke ste prenijeli svojim kolegama?

Bilo mi je jako bitno posjetiti te dvije zemlje nakon 24. veljače, kada se rat, na žalost, vratio u Europu. Važno je stalno isticati da se Ukrajinci ne bore samo za svoju slobodu i demokraciju, oni se bore za sve nas, za cijelu Europu. I Slovenija, a još više Hrvatska, kao članice EU-a i NATO-a imaju veliku odgovornost i veliki zadatak, a to je da postanu most između Zapadnog Balkana i euroatlantskih integracija. U ovom konfliktu to je jako bitno, zato što jedan dio zemalja regije još uvijek nije jasno odlučio na čijoj je strani. Posljednjih godina pitanje Zapadnog Balkana gotovo uopće nije bilo na agendi EU-a, a rezultat te politike jest da su Rusija, Kina, Saudijska Arabija i Turska ojačale svoj utjecaj i stvorile ekonomsku i političku mrežu u zemljama Zapadnog Balkana. I sada se i njemačka i europska politika čude kako može biti tako teško zauzeti jasan stav – u Srbiji, Crnoj Gori i BiH protiv Rusije i izraziti jasnu podršku Ukrajini. Znamo da se Srbija nije odlučila za sankcije protiv Rusije, ni BiH, dok je Crna Gora to učinila posljednja. Zato je nova koalicijska vlada na čelu sa SPD-ovim kancelarom Olafom Scholzom odlučila da Njemačka počne igrati aktivniju ulogu. Zato sam i ja, izvjestitelj SPD-a za Zapadni Balkan u Odboru za vanjsku politiku Bundestaga, došao u posjet Hrvatskoj i Sloveniji. Uvjeren sam da je s novom njemačkom vladom započela i nova epoha politike prema Zapadnom Balkanu.

NACIONAL: Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se 24. travnja. Janez Janša posjetio je Kijev u ratnom okruženju, je li mu to pomoglo da podigne rejting? Ima li ljevica šanse pobijediti na izborima?

Narod zna kakvu je politiku Janša posljednje dvije godine vodio. Razgovarao sam s puno ljudi na ulicama u Mariboru i Ljubljani. Uvjeren sam da većina slovenskih građana ne razmišlja kao njihova vlada. Osim toga, jako su razočarani Janšom i zbog raširene korupcije među desnim političarima. Zbog toga postoji velika šansa da se dogodi promjena i stvori široka lijeva koalicija progresivnih stranaka. Nadam se da će Slovenci izabrati novu vladu koja neće biti okrenuta Moskvi, već Bruxellesu. Bio bi to snažan signal ne samo za Sloveniju i Zapadni Balkan, već i za cijelu Europu.

NACIONAL: Na koji način desne vlade u Hrvatskoj i Sloveniji mogu pomoći demokratizaciji Zapadnog Balkana? I Plenković i Janša u odličnim su odnosima s Viktorom Orbanom.

Počet ću sa Slovenijom. Slovenija ima odličan imidž u Njemačkoj, slovenski narod vrlo je cijenjen i smatra se izrazito proeuropskim. Ali politika slovenske vlade ne odgovara reputaciji slovenskog naroda u Europi i u Njemačkoj, dapače, ona već dulje vrijeme predstavlja problem. Janša radi na upropaštavanju demokracije i europskog puta Slovenije. Slovenija se suočava s velikom opasnošću, a to se zove orbanizacija. Orban je često u Sloveniji, tamo kupuje zemlju i medije, a ta mreža koju je on napravio s Janšom zapravo je produžena Putinova ruka. Zato bih volio da premijera Janšu ne stavljamo u istu ladicu s Plenkovićem. Iako znamo da je i Plenković u dobrim odnosima s Orbanom. No moram biti objektivan i jasno reći da nam je bilo drago kada se Hrvatska odmah odlučila za europske sankcije i među prvima jasno i glasno rekla: mi stojimo uz Ukrajinu. Zato očekujem od hrvatske vlade, iako ona ne pripada mojoj političkoj obitelji socijaldemokrata, da pošalje jasan signal kako radi na demokratizaciji i stabilizaciji Zapadnog Balkana.

NACIONAL: Za Plenkovića se govorilo da je čovjek kancelarke Angele Merkel. Ima li nekih planova da se sastane s kancelarom Scholzom?

Njemačka vlada stoji iza Hrvatske i Hrvatska je bitan partner Njemačkoj. Oduvijek smo imali dobru suradnju i na ekonomskom i političkom planu, bez obzira na to koja politička opcija bila na vlasti. Naravno, SPD je ljevica, a Plenković je predsjednik jedne konzervativne stranke. No ako je Plenković nešto dobro naučio od Angele Merkel, to je da se drži sredine. Odnosno, da uzima glasove i s političkog centra. To je radila i Angela Merkel i time stvarala veliki problem socijaldemokratima u Njemačkoj. No bez obzira na sve to, mislim da je i Scholzu i Plenkoviću u interesu da Hrvatska provodi europsku politiku i postane stabilizator u regiji i da na tome rade zajedno. Osim toga, mislim da bismo morali zajedno skicirati i budućnost Hrvatske. Naime, svake godine u Njemačku dolazi tisuće mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske i cijele regije. Nama u Njemačkoj to je dobro, dobivamo kvalificiranu i jeftinu radnu snagu, no to nije rješenje. Danas moramo razmišljati tko će za 10-15 godina biti mozak Hrvatske. Tko su ti intelektualci budućnosti?

‘S obzirom na sve veću brutalnost rata, sve europske zemlje moraju pooštriti sankcije Rusiji’, rekao je Adis Ahmetović novinarki Nacionala Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Imate li kontakt s kolegama iz SDP-a u Hrvatskoj? Njihov rejting prilično je nizak, a već dulje vrijeme čini se kao da su u krizi identiteta. Kako to komentirate?

I njemački SPD imao je sličan problem, osobito zato što smo bili u vladajućoj koaliciji s CDU-om i CSU-om. U Njemačkoj nitko do zadnjeg časa nije očekivao da će SPD pobijediti. Međutim, ponudili smo dobar program, imali smo dobru organizaciju partije i dobar personal. To se kod nas kaže: tri P-a. Ako ta tri P-a funkcioniraju, pobjeda je moguća.

NACIONAL: Hrvatski SDP voli se pozivati na njemački primjer i ističu kako kancelar Scholz do posljednja dva mjeseca pred izbore nije imao gotovo nikakve šanse. Pa ipak, dogodilo se čudo. Mislite li da je tako nešto moguće i u Hrvatskoj?

U politici je sve moguće. Do zadnjeg dana se stvari mogu promijeniti. Scholtz je zapravo dobio izbore posljednjih 48 sati. Do tada smo otprilike bili na istoj razini s CSU-om. Kada sam postao kandidat za Bundestag, u ožujku 2021., SPD je bio na 13%. Bili smo treća stranka po rejtingu i svi su bili uvjereni da nemamo nikakve šanse. No Scholtz je bio dosljedan, strpljiv, vodio je kampanju mirno i mudro i pokazao se puno boljim od svojih protukandidata na televizijskim sučeljavanjima. I što je najvažnije, stalno je bio među ljudima. Osim toga, Amin Lashet, kandidat CDU-a sam je sebe diskvalificirao za vrijeme velikih poplava, a za Annalenu Baerbock iz Zelenih otkrilo se da je plagirala dio svoje knjige. Rezultat je da smo pobijedili i da je među zastupnicima SPD-a u Bundestagu 25% mlađih od 35 godina. Ja sam u regiji Hannover pobijedio na direktnim izborima, s 28 godina i s imenom Adis Ahmetović. A to nije Schulz, ni Schmidt, ni Meier. Bio je to veliki rizik, nisam bio siguran je li Njemačka spremna za tako nešto ili nije. Međutim, premoćno sam pobijedio svoje protukandidate, s 34,9%. Prvi do mene iz Zelenih dobio je 22%. Dokaz je to da, ako se boriš i vjeruješ u sebe i svoje ideje, možeš pobijediti.

NACIONAL: Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio se prilično oštrim govorom zastupnicima u Bundestagu. S jedne strane zahvalio je na njemačkoj pomoći ukrajinskoj obrani, no s druge je zahtijevao potpuni embargo na ruski plin i naftu. Njemačka u energetskom smislu gotovo potpuno ovisi o Rusiji. Kakve su šanse da se to doista preokrene do jeseni ove godine?

Ja mogu razumjeti Zelenskog. On je u strašnoj situaciji, u njegovoj zemlji Rusija vodi brutalan rat. Više od 3,5 milijuna ljudi već je izbjeglo iz zemlje, a procjene kažu da bi ih moglo biti i 7 milijuna. Mi to osjećamo svaki dan – 200 tisuća ljudi već je došlo u Njemačku. Nitko nije očekivao da će Njemačka s EU-om i NATO-om uvesti tako oštre sankcije Putinu. Osim toga, opskrbljujemo Ukrajinu i oružjem i pomažemo na sve druge načine. Njemačka je svojim diplomatskim angažmanom nastojala spriječiti da taj rat uopće započne. Na žalost, dogodilo se što se dogodilo. No taj rat na kraju se neće riješiti vojnom silom, već diplomacijom. Međutim, Njemačka trenutačno uvozi preko 40% ruske nafte i 55% o ruskog plina. Što bi značio totalni embargo na rusku naftu i plin, ne samo za Njemačku, već i za minimalno 17 ostalih zemalja članica EU-a koje dobivaju energente iz Rusije? Bile bi to nesagledive posljedice ne samo za domaćinstva, već i za industriju. Ako stane industrija, izgubit ćemo tisuće radnih mjesta. Nema stabilne vanjske politike bez stabilnosti na unutarnjem političkom planu i zato moramo pronaći balans. Mi sada radimo na alternativnim izvorima energije, prije svega kako bismo dobili LNG energiju iz Amerike, kao i više energije iz obnovljivih izvora. Cilj je jasan: u što skorijem roku moramo postati potpuno nezavisni od Rusije. To će biti najveći gubitak Putina i Rusije, kao rezultat ove agresije i najveći dobitak za EU.

‘Ostaje vidjeti kakvu će sjenu ovi izbori baciti i hoće li Orbán sada imati intenzivniju konfrontaciju s EU-om. Unatoč brutalnoj agresiji na Ukrajinu, on je dosad izbjegavao imenovati Putina kao agresora’

NACIONAL: Kao izvjestitelj za Zapadni Balkan, kako komentirate situaciju u BiH, gdje Milorad Dodik otvoreno podupire Putina i radi na separatizmu Republike Srpske, dok mu je Dragan Čović iz HDZ-a najbolji partner?

Dodik i Čović nisu iskoristili šansu da jasno iskažu svoju poziciju prema Rusiji. U Domu naroda Federacije BiH Čović je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. HDZ BiH i SNSD su blokirali tu rezoluciju. Dodik je, osim toga, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. I što on radi? Radi protiv vlastite države, njenog Ustava i Daytona. Blokira institucije i napada visokog predstavnika EU-a Christiana Schmidta ružnim riječima. Kako može član Predsjedništva jedne države koristiti takav vokabular? Smatram da bi ga zbog svega toga trebalo najoštrije sankcionirati. Onaj tko radi na disfunkcionalnosti BiH, onaj tko je u talu s Putinom, zaslužuje sankcije.

NACIONAL: Hrvatska vlada i predstavnici hrvatskih stranaka u BiH inzistiraju na promjeni Izbornog zakona. Kako gledate na taj zahtjev? Zar građanska država nije moguća u BiH?

Ja mogu razumjeti da neki ljudi koji žive u Hercegovini smatraju da nemaju legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Naime, taj građanski princip primjenjuje se samo na Hrvate, dok ostali biraju etno-nacionalno varijantu. Međutim, ne može glas Hrvata u Mostaru biti vredniji nego glas Hrvata u Tuzli. I Izborni zakon ne može omogućiti bolju poziciju nijedne političke partije. U svakom slučaju smatram da bi se prednost morala dati građanskoj opciji i svim demokratima u BiH. Trebalo bi omogućiti da svi biraju građansku varijantu. Osim toga, ne smijemo zaboraviti i da postoji problem svih ostalih nacionalnosti koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Oni nemaju pravo sudjelovati na izborima pasivno ili aktivno. Odnosno, ne mogu birati svog predstavnika, niti biti birani u Predsjedništvo. To nije političko pitanje, već pitanje ljudskih prava. Pravorijek Europskog suda za ljudska prava, ne samo u slučaju Seidić Finci, već i u drugim presudama, jasno je rekao da svi građani BiH trebaju imati ista prava. Ako cijenimo institucije EU-a, onda te odluke moraju biti implementirane. Međutim, svaka politička stranka tu presudu tumači na način koji njoj odgovara, iako postoji jasna odluka.

NACIONAL: Imate li vjere u novu generaciju političara u BiH? Jesu li oni spremni na promjene?

Moraju biti spremni. Sjajan primjer je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić koja se po nacionalnosti deklarira kao „ostali“. Premijer kantona Sarajeva Edin Forto, Benjamina, čak i novi gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, u njihovim rukama je budućnost BiH. Siguran sam da na hrvatskoj, srpskoj i bošnjačkoj strani, a i među onima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, postoji dovoljno mladih političara koji su svjesni da moraju raditi zajedno. Ako neće raditi zajedno i ako BiH ostane podijeljena, bit će to veliki problem za Hrvatsku, Srbiju i EU. Nikome ne može biti u interesu da susjedna država nije stabilna.