U Hrvatskoj je u 2016. godini poginulo 306 osoba, najmanje otkako postoje statistike. ADAC je objavio kako je lani na njegmačkim cestama smrtno stradalo 3280 osoba, 5,2 posto manje nego u 2015. i najmanje od 1950., kad su se stradavanja počela službeno pratiti i statistički obrađivati.

Prema posljednjoj službenoj ocjeni broja stanovnika (80,62 milijuna u 2013.), to znači 40,7 poginulih na cestama na milijun stanovnika. No, računajući da se otada broj stanovnika povećao za najmanje milijun te da su oni strukturu vozača učinili realno rizičnijom, revalorizirana je stopa smrtnosti na cestama najviše 39 na milijun, piše Autoportal.

Na posljednjem popisu stanovništva, Hrvatska je imala 4.28 milijuna stanovnika. Sa 304 smrtno stradale osobe prošle godine, Hrvtaska ima stopu 71 na milijun stanovnika, no kad se uračunaju bitne demografske promjene proteklih godina, koje su znatno smanjile broj stanovnika i strukturu vozača (neproporcionalnim odljevom prometno najaktivnijih) učinili realno sigurnijom, stvarna je stopa, po navedenoj metodologiji, otprilike dvostruko lošija nego u Njemačkoj.

Realna stopa smrtnosti na hrvatskim cestama je najmanje trostruko veća nego u Njemačkoj, kada se uračunaju prijeđeni kilometri, odnosno smrtnost po svakoj milijardi ukupno prijeđenih kilometara. Naime, prosječni hrvatski vozač godišnje prijeđe oko 12.000 km, a prosječni njemački oko 18.500 km. Usto njemačka mreža asfaltiranih prometnica ima neusporedivo veći udio tranzitnog prometa.

Ovo je, uz uređeno i pošteno pravosuđe te pametno i odgovorno vođenje prometnog sustava od 1949. do danas, izravna zasluga besplatnih njemačkih autocesta, koje su, uz nemjerljive koristi za sigurnost i spašavanje života, bile glavni generator njemačkog gospodarskog čuda. Naravno, zasluga je to i pametnih, nadasve odgovornih njemačkih vlada od II. svjetskog rata do danas, gdje nitko nije lamentirao o ‘gubicima’ na nenaplaćenoj cestarini, piše Autoportal.