Odlazak Borisa Abramovića, bivšeg ravnatelja Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), nije odlazak heroja hrvatske energetike ni hrabrog čovjeka koji je javno razotkrio nepravilnosti, kako to mediji žele prikazati. Abramović je pred Odborom za gospodarstvo Sabora zapravo samo pročitao zapise izlistane s trgovinske platforme na tržištu plina“, izjavio je za Nacional Igor Njegovan, energetičar i bivši voditelj Odjela razvoja i promicanja standarda poslovanja u HROTE-u, ali i čovjek koji je upravo u HROTE-u vodio Samostalni odjel tržišta plina i za čijeg je mandata i uspostavljena tržišna platforma za trgovanje plinom. Njegovan dalje tvrdi i da je Abramović doista obavijestio i Ministarstvo gospodarstva i HERA-u o trgovanjima viškovima plina na štetu HEP-a, ali je to, tvrdi, učinio tek nakon mjesec dana, odnosno nakon finalnog obračuna, umjesto da se nadležne institucije obavijeste odmah čim je uočeno da Inin plin HEP nema kome proslijediti i da se na tržištu stvaraju viškovi koji drastično obaraju cijenu i državi nanose štetu.

„Abramović je nastupio pred saborskim Odborom za gospodarstvo tek nakon što su mu Skupština i Nadzorni odbor odbili prihvatiti izvješće o poslovanju HROTE-a. On je tim nastupom zapravo želio popraviti svoj imidž u javnosti“, kaže Njegovan i Abramoviću na teret stavlja još jedan krimen. Naime, tvrdi da ovaj u svojem nastupu u Saboru prošle godine, kada se raspravljalo o plinskoj aferi, nije govorio istinu kada je tvrdio da plin kojim je Damir Škugor trgovao nije izvezen iz Hrvatske.

Uz to, poslovni izvor blizak Njegovanu tvrdi da je novi vršitelj dužnosti ravnatelja HROTE-a Darjan Budimir, kojega je Vlada imenovala punih osam dana nakon što je Abramoviću istekao mandat, u HROTE stigao 2020. godine na mjesto zamjenika direktora zahvaljujući pritisku bivšeg ministra Tomislava Ćorića koji je Abramovića prisilio da za Budimira prvo izmisli novo radno mjesto, pa tek onda za njegovo zapošljavanje raspiše natječaj, o čemu je Nacional pisao još u studenome 2021.

Njegovan je u razgovoru za Nacional upozorio na još jedno po njemu važno, možda i ključno pitanje u aferi s viškovima plina. „Neka netko odgovori tko je i po kojoj cijeni tijekom ovogodišnje sezone utiskivanja plina, koja traje od 1. travnja pa do 30. rujna, napunio podzemno skladište plina u Okolima? Zašto jeftini plin koji je HEP kupovao od Ine po cijeni od 47 eura za megavatsat nije mogao stati u skladište, već je ono punjeno puno skupljim plinom koji je kupovan po višoj cijeni? I od koga je kupovan taj skuplji plin koji je utiskivan u skladište?“ pita se Njegovan koji tvrdi da je to pitanje zapravo sporni moment u cijeloj priči oko trgovanja viškovima plina, a ne tko je viškove kupio i po kojoj cijeni.

Prema riječima Igora Njegovana, platforma za trgovanje plinom sastoji se od dvije komponente. Jedna od njih je trgovanje energijom uravnoteženja iz sustava koji vodi Plinacro, i to su anonimne aukcije na kojima se trguje plinom koji ostaje u plinovodima. To su u načelu male količine plina i među tim malim, zanemarivim količinama našao se i plin koji je prodan za jedan cent.

Druga komponenta platforme, o kojoj je Abramović govorio na Odboru za gospodarstvo, odnosi se na međusobna trgovanja dvaju voditelja bilančnih skupina.

„Voditelj bilančne skupine je nominirao da će mu u budućem razdoblju trebati određene količine plina i taj plin nije uspio potrošiti, pa je višak plina trebao ponuditi na tržištu. U ovom slučaju HEP je kao jedan od voditelja bilančne skupine plin kupio skupo, a prodao ga jeftino drugom voditelju bilančne skupine jer se trebao riješiti viškova i time tvrtki, odnosno državi kao njezinu vlasniku, nanio ozbiljnu financijsku štetu, ponajprije zahvaljujući Vladinoj Uredbi kojom je HEP bio dužan kupovati plin od Ine po kontroliranoj cijeni od 47 eura za megavatsat, a koju Vlada i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nisu na vrijeme promijenili niti su pratili što se doista događa na tržištu plina. PPD je kupio taj plin, odnosno većinu tog viška. Trgovanje plinom u ovom je slučaju odrađeno na način na koji je trebalo biti odrađeno i u činjenici da je PPD od HEP-a kupio viškove plina po nižoj cijeni nema ništa protuzakonitoga. Nemoralno možda jest, ali nije protuzakonito“, kategorički tvrdi Njegovan i dodaje da je puno važnije da nadležne institucije odgovore na pitanje zašto u podzemno skladište u Okolima nije utiskivan jeftiniji Inin plin umjesto skupoga, ako je točno da je kupovan pa utiskivan skuplji.

Bivši šef HROTE-a Boris Abramović obavijestio je i Ministarstvo gospodarstva i HERA-u o trgovanjima viškovima plina na štetu HEP-a, ali je to, tvrdi Igor Njegovan, učinio tek nakon mjesec dana, odnosno nakon finalnog obračuna, umjesto da je nadležne institucije obavijestio odmah. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Igor Njegovan dalje tvrdi da Boris Abramović, obraćajući se Saboru u vrijeme rasprava u prošlogodišnjoj plinskoj aferi, nije govorio istinu kada je kategorički tvrdio da niti jedan megavatsat plina kojim se trgovalo u toj aferi nije izvezen iz Hrvatske. Plinska afera planula je u kolovozu prošle godine nakon što se otkrilo da je bivši direktor Sektora trgovine prirodnim plinom u Ini Damir Škugor, s nekolicinom svojih pomagača, od Ine kupovao plin po fiksnoj cijeni od 19,46 eura po megavatsatu, a potom ga dalje preprodavao po cijeni i do 210 eura po megavatsatu u vrijeme kada su cijene tog energenta na tržištu zbog rata u Ukrajini i poremećaja na europskom tržištu plina dosegle rekordne razine.

Time je Inu oštetio za više od milijardu kuna, odnosno više od 130 milijuna eura. „To što je Abramović tvrdio da taj plin nije napustio Hrvatsku nije bila istina. Taj je plin dobio izvoznu dokumentaciju i izvozni certifikat i HROTE je bio itekako upoznat s tom činjenicom. S tom je neistinom Abramović doveo u zabludu svojeg osnivača, odnosno državu“, kaže Njegovan. Nacional je stoga objašnjenje kome je doista prodan plin iz afere i gdje je završio zatražio od HROTE-a, ali njihov odgovor do zaključenja broja nije stigao.

Igor Njegovan pak podsjeća i na činjenicu da ni Skupština HROTE-a, koju čini savjetnik ministra gospodarstva Jurica Lovrinčević, ni Nadzorni odbor nisu prihvatili izvješće o poslovanju koje im je u lipnju podnio Boris Abramović. Što, tvrdi Njegovan, formalno-pravno znači nepovjerenje i otkaz ravnatelju društva od posebnog državnog interesa. No Ministarstvo gospodarstva na tu činjenicu nije reagiralo i nije provelo odluku o otkazu.

Drugo je pitanje koliko uopće mogu biti kredibilne ikakve procjene Jurice Lovrinčevića u području energetike, ako je notorna činjenica da je on zbog vlasničkog sukoba s Pavom Vujnovcem u Pevexu, u teškom sukobu interesa.

Igor Njegovan u HROTE-u je vodio Samostalni odjel tržišta plina i za njegova je mandata i uspostavljena tržišna platforma za trgovanje plinom. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Unatoč tome Vlada Abramovića nije razriješila funkcije, već je čekala da mu 18. rujna istekne mandat, a novi je v.d. ravnatelja Darjan Budimir imenovan tek 26. rujna, što drugim riječima znači, kaže naš sugovornik, da je strateški važno državno društvo punih osam dana funkcioniralo bez čelnog čovjeka. „Ta pojedinost samo pokazuje u kakvom kaotičnom stanju funkcioniraju i Ministarstvo gospodarstva, u kojemu je na funkciji državnog tajnika odgovornog za energetiku Ivo Milatić, čovjek koji sam za sebe kaže da ne poznaje struku, i HROTE“, zaključuje Njegovan.

Oba naša sugovornika, neovisno jedan o drugome, konstatirala su da je Budimir još početkom 2020. doveden u HROTE kao provjereni HDZ-ov kadar s namjerom i ciljem da preuzme Abramovićevu funkciju, a time i kontrolu nad HROTE-om, jer je Abramović na mjesto ravnatelja doveden 2015. Abramović je po struci pravnik, svojedobno je obnašao dužnost predstojnika Ureda predsjednika Sabora u vrijeme kada je na čelu te institucije bio Vladimir Šeks (od 2003. do 2008.), a u HROTE je, bez ikakvog iskustva u energetskom sektoru, stigao s mjesta člana Uprave tvrtke Odašiljači i veze kao formalno nestranačka osoba, no tvrdi se da se to zbilo uz konkretnu pomoć tada utjecajnog člana HNS-a Srećka Ferenčaka. Budimir je pak na mjesto zamjenika direktora došao na intrigantan način. Naime, Njegovan je Nacionalu još 2021. ispričao da je bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić nekoliko mjeseci odbijao prihvatiti novu sistematizaciju radnih mjesta koju je predlagao Abramović. No na početku 2020., u siječnju, dolazi do naglog obrata. Izvor blizak Njegovanu tvrdi da je ministar Ćorić posredstvom svojeg tadašnjeg pomoćnika Domagoja Validžića, koji je vršio dužnost jedinog člana Skupštine HROTE-a, poslao poruku Abramoviću da će prihvatiti novu sistematizaciju pod uvjetom da se tom novom sistematizacijom otvori još jedno radno mjesto zamjenika direktora, pored postojećeg, na koje će biti ubačen točno određeni čovjek.

Izvor blizak Njegovanu tvrdi da je Abramović prihvatio taj uvjet, raspisao je natječaj za novog zamjenika direktora, iako su zaposlenici HROTE-a dobro znali kome je natječaj namijenjen te je potom, nakon brzinski odrađene procedure, na to mjesto zaposlen tada 36-godišnji Darjan Budimir, tadašnji predsjednik Gradske organizacije HDZ-a u Dugom Selu pokraj Zagreba i tadašnji predsjednik Gradskog vijeća Dugog Sela.

U prvoj plinskoj aferi – u kojoj je prvoosumnjičeni Damir Škugor, bivši šef trgovine plinom u Ini – Abramović, prema tvrdnjama Igora Njegovana, također nije rekao istinu. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Izvor blizak Njegovanu tvrdi da je Ćorić potom pristao na novu sistematizaciju. No osim diplome pravnika i karijere lokalnog HDZ-ova političara, ni najupornija Nacionalova potraga za Budimirovim iskustvom u energetskom, a posebno plinskom sektoru nije dala nikakvog rezultata. Jedan od tadašnjih Nacionalovih izvora spomenuo je da je Budimir kraće vrijeme, prije ulaska u lokalnu politiku 2017., kada je kao 33-godišnjak prvi put izabran za predsjednika Gradskog vijeća Dugog Sela, radio kao pravni referent u lokalnom dugoselskom distributeru plina Dukom plin kao osoba za utjerivanje dugova od neplatiša, no Nacional nije uspio naći konkretniju potvrdu za tu tvrdnju.

No drugi Nacionalov izvor tvrdi da je Boris Abramović tijekom svog mandata povukao više pozitivnih poteza u HROTE-u.

„On u trenutku imenovanja za ravnatelja HROTE-a doista nije bio previše upućen u energetski sektor, no vrlo je brzo posložio stvari i u svoj tim privukao više dobrih stručnjaka. Doveo je neke iskusne ljude iz Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’, neke iz HERA-e (Hrvatska energetska regulatorna agencija) i još par ljudi iz Ministarstva gospodarstva, pa je uspio sklopiti ekipu stručnjaka na koju se uvelike oslanjao“, tvrdi isti izvor.

I on, slično kao i Njegovan, tvrdi da je Darjan Budimir 2020. doveden u HROTE s namjerom da preuzme Abramovićev stolac te da se zapravo pune tri i pol godine pripremao za preuzimanje te funkcije.