Hrvatska je najlošija članica Europske unije po plaćanjima iz fondova nove perspektive 2021.-2027., pokazuju javno dostupni podaci Europske komisije, a koje je nedavno na jednoj društvenoj mreži objavio poduzetnik Davor Nikolić.
Prema tim podacima, od dostupnih nam 8,7 milijardi eura u okviru kohezijskih fondova, uplaćeno nam je tek tri posto, ili 228 milijuna eura, što brojne poduzetnike i stručnjake na području EU fondova ne čudi, budući da se javni pozivi za dodjelu sredstava za poduzetništvo sporo raspisuju, a prošli smo pola financijske perspektive, piše Jutarnji.
‘Pozivi za poduzetnike kasne’
Hrvojka Skoković Harašić, stručnjakinja za fondove EU i projektno financiranje u tvrtki Andersen Hrvatska, upozorava kako smo već na pragu 2025., a pozivi za poduzetnike kasne.
“Ako pogledate službene stranice, gdje se objavljuju EU javni pozivi, vidjet ćete da ih ima, ali mahom za javni sektor i kroz ITU mehanizam, dok se za poduzetništvo, prema najavama ministra Šime Erlića od prošlog tjedna, tek očekuje raspis oko 14 javnih poziva za poduzetnike počevši s 2025.“, kaže Skoković Harašić.
‘Dio rokova već prošao’
Činjenica je, dodaje, i da plan objave poziva iz kolovoza nije ažuriran jer su neki rokovi iz tog plana već prošli.
Tako je, primjerice, u najavi bio poziv za certifikaciju i uvođenje normi u poslovanje koji je već trebao biti objavljen, ali nije. Prema najavama ministra očekuje se početkom iduće godine.
Isto je i s pozivom za internacionalizaciju te pozivom koji se kolokvijalno naziva Integrator, a koji potiče projekte istraživanja i razvoja.
Isplate iz fondova EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine, IZVOR: https://cohesiondata.ec.europa.eu/cohesion_overview/21-27/
Očekuje se i objava poziva IRI 3 za istraživanje, razvoj i inovacije, koji je izrazito zanimljiv velikim poduzećima, kojima je ovo jedan od rijetkih izvora kroz koji mogu sufinancirati te aktivnosti, a prema najavama, najavljeno je moguće razdoblje objave poziva tek u prvih šest mjeseci iduće godine.
“Bio je jedan značajan poziv iz programa ITP (integrirani teritorijalni program), takozvani SPIN 1 predan u lipnju ove godine, a čije se ugovaranje očekuje tek 4. prosinca na Danima EU fondova u Šibeniku. Ranije je ove godine najavljivano da će odmah nakon toga ići i SPIN 2, međutim njegova se objava također odgađa, a poziv je tek u programiranju i očekuje se da će ugledati svjetlo dana također negdje u prvih šest mjeseci 2025.“, kaže Skoković Harašić.
Kasne i natječaji za financijske instrumente nove generacije
I financijski instrumenti nove generacije, koji obuhvaćaju otpis dijela glavnice kredita, također su lansirani nešto kasnije. Primjerice, za turizam sredinom studenoga ove godine, a drugi instrument za industriju očekuje se u siječnju ili veljači iduće godine.
Ti financijski instrumenti zamjenjuju dosadašnja bespovratna sredstva. Za turizam i industriju idu direktno preko HBOR-a, dok će “zeleni” krediti biti dostupni preko poslovnih banaka. A, tek se treba provesti javna nabava za banke koje žele sudjelovati u programu.
“Činjenica jest da smo imali završetak razdoblja 2014.-2020., da smo imali potrese i Fond solidarnosti, te NPOO, a iz samog sustava govore da je problem potkapacitiranost. No, postavlja se pitanje pažljivog planiranja resursa za tekuće financijsko razdoblje, jer se pojedina posrednička tijela, poput Hamaga, žale da imaju prevelik broj poziva koje moraju obrađivati istovremeno i to usporava sustav te se možda s nekim pozivima i čeka kako bi se rasteretilo usko grlo u vrednovanju. Iz HUP-a smo dali više prijedloga za poboljšanje rada sustava i nadamo se da će se razmotriti promjene koje će omogućiti kvalitetniju i bržu apsorpciju sredstava iz fondova EU”, ističe Skoković Harašić.
Trebalo bi, dodaje, razmisliti i o povećanju alokacije za poduzetništvo, na što su u HUP-u upozoravali na samom početku jer više novca ide u javni sektor nego u privatni, ako se pribroje i tvrtke u kojima je država većinski vlasnik.
U Ministarstvu fondova EU kažu da ‘graf nije relevantan’
U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU kažu kako su na razini cijele EU, prema tom grafu, od ukupnih sredstava države članice konzumirale tek šest posto, dok je Hrvatska konzumirala isključivo predfinanciranje u iznosu od tri posto ukupne alokacije iz kohezijskih fondova, kao i sedam drugih država članica.
VRŠIO PRITISAK Beroš lobirao za kupnju uređaja od Petračevog čovjeka, sve je htio platiti EU novcem
“Dodatno, navedeni graf ne stavlja u omjer ukupno raspoloživa sredstva po državama, nego isključivo postotak realiziranog financiranja u odnosu na ukupnu alokaciju, pa je tako Nizozemska prva s 14 posto predfinanciranja od ukupne alokacije koja iznosi 1,5 milijardi eura (dakle, predfinanciranje iznosi 211,6 milijuna eura), dok je Hrvatskoj iz kohezijskih fondova na raspolaganju 8,7 milijardi. Stoga navedeni graf u ovom trenutku nije relevantan za procjenu uspješnosti provedbe aktualnog višegodišnjeg financijskoj okvira 2021. – 2027.“, poručuju iz Ministarstva.
‘Potrebno je pogledati i druge kategorije’
Za potpuniju sliku dinamike provedbe potrebno je pogledati i druge kategorije, koje su u ovom trenutku provedbe tekuće financijske perspektive relevantnije (Finances implemented, kategorije “Decided” i “Spent”), kažu. Fokus zemalja EU, pa tako i Hrvatske, ističu, u ovom trenutku je na ugovaranju sredstava iz aktualne financijske omotnice, dok ovjeravanje sredstava ovisi o dogovorenoj dinamici slanja zahtjeva za plaćanjem prema Europskoj komisiji.
“Slanje prvog zahtjeva za plaćanjem Hrvatske prema Komisiji planirano je za kraj ove godine. Napominjemo i kako se podaci na portalu Cohesion Data ažuriraju pet puta godišnje te su trenutno dostupni podaci zaključno sa stanjem na dan 31. kolovoza 2024. Podaci će ponovno biti ažurirani u prosincu, sa stanjem na dan 31. listopada 2024.“, kažu u Ministarstvu.
‘Hrvatska je ugovorila više nego što piše’
Napominju i kako najnoviji podaci koje ministar Erlić svaka dva tjedna iznosi na sjednici Vlade, a koji se odnose na 14. studenog 2024., kada se gledaju isključivo kohezijski fondovi, pokazuju da je Hrvatska ukupno objavila 127 poziva vrijednih 2,67 milijardi eura, od čega je ugovoreno 2,18 milijardi eura.
“Dodatno, uz već ugovorene fazirane projekte, za početak 2025. planirano je ugovaranje preostalih faziranih projekata ukupne vrijednosti od gotovo 2 milijarde eura, čime će postotak ugovorenih sredstava premašiti 50 posto ukupne alokacije za Hrvatsku“, obećavaju u Ministarstvu, a prenosi Jutarnji.
Komentari