U Državi Izrael početkom studenog održani su peti izbori u samo četiri godine i opet je pobijedio LIKUD – Nacionalni liberalni pokret, stranka desnog centra na čelu s dugogodišnjim premijerom Benjaminom Netanyahuom. No Vlada još nije formirana jer se tek mora formirati vladajuća koalicija. Prošloga tjedna Netanyahu je potpisao koalicijski sporazum s krajnje desnom strankom Ocma Jehudit (Židovska snaga) Itamara Ben-Gvira, zbog čega analitičari procjenjuju da će to biti najdesnija izraelska vlada do sada. Inače, Izrael jest sa zapadnim saveznicima osudio rusku agresiju na Ukrajinu, ali nije uveo sankcije. O tim i ostalim temama vezanim uz hrvatsko-izraelske odnose tjednik Nacional razgovarao je s novim veleposlanikom Države Izrael u Hrvatskoj Garyjem Korenom.

Rođen u Rigi, u Latviji, nakon diplome iz ekonomije i međunarodnih odnosa na Hebrew University već 1986. pridružio se izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova. Otada je obnašao različite diplomatske dužnosti u Ministarstvu, kao i u inozemstvu, a osobito u Rusiji jer mu je ruski materinji jezik. Služio je i u stalnoj misiji Izraela pri UN-u u Ženevi, bio je veleposlanik u Latviji i Litvi, kao i Češkoj Republici i Ruskoj Federaciji. U Hrvatsku je stigao s pozicije zamjenika glavnog ravnatelja Odjela za Euroaziju i Zapadni Balkan u izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova.

Na početku razgovora veleposlanik Koren poželio je Hrvatskoj puno sreće na Svjetskom nogometnom prvenstvu te s ulaskom u eurozonu i Schengen. Naglasio je da on i njegova supruga uživaju u svakom trenutku provedenom u Hrvatskoj iako su još uvijek u fazi upoznavanja zemlje.

NACIONAL: Početkom studenoga u Izraelu su održani peti izbori u četiri godine, na kojima je ponovno pobijedio vođa LIKUD-a, dugogodišnji premijer Benjamin Netanyahu. Prošloga tjedna potpisao je koalicijski sporazum s krajnje desnom strankom Židovska snaga Itamara Ben-Gvira. Politički analitičari smatraju da će to biti najdesnija vlada u novijoj povijesti te da će Netanyahu morati balansirati između domaće politike i zapadnih saveznika. Kako gledate na te procjene?

Prošloga tjedna, točnije, 29. studenoga proslavili smo važan datum, a to je 75. obljetnica Rezolucije 181 o podjeli Palestine, koju je usvojila Opća skupština UN-a 1947. Time je Rezolucija 181 garantirala stvaranje jedne židovske i jedne arapske države, a njome se ujedno trebalo naći rješenje za arapsko-židovski konflikt. Na taj datum židovska Država Izrael bila je rođena i dobila je potpuni međunarodni legitimitet. Nažalost, druga strana nije prihvatila to rješenje te je započeo rat protiv Izraela. Otada dajemo sve od sebe i postigli smo najveći uspjeh, a to je stvaranje snažne demokracije. To što često imamo izbore, samo odražava činjenicu da je izraelsko društvo vrlo pluralističko, čine ga i Židovi i Arapi, u njemu se miješaju židovska, islamska i kršćanska i druge vjere. Naravno, ljudi imaju različite ekonomske i političke pozicije i izražavaju ih legitimnim i demokratskim putem na izborima. Politika je kao klatno – nekada se zanjiše ulijevo, nekada udesno, a ovoga puta malo više udesno. Izgleda da je izraelska javnost kao prioritet nad svim drugim ciljevima postavila potrebu za većom sigurnošću. Očekujem da će građani Izraela dati priliku ovoj vladi, a to očekujemo i od svojih prijatelja, uključujući i one na Zapadu. Također očekujemo od svih da poštuju rezultate glasanja izraelskog naroda bez ikakvih predrasuda.

NACIONAL: No kada se govori o krajnje desnoj vladi, uvijek se misli na odnos prema Palestincima i njihovom statusu.

Ne tvrdim da imamo jednostavnu situaciju – vjerujem da je premijer na odlasku učinio najviše što je mogao kako bi smanjio razdore i vodio inkluzivnu politiku te također uveo neke inicijative prema našim palestinskim susjedima. Veliki je iskorak učinjen kroz jačanje suradnje s nekim arapskim državama – putem Abrahamovih sporazuma. Ne bih želio nikoga patronizirati, ali Država Izrael temelji se na zapadnim demokratskim vrijednostima, zalaže se za ravnopravnost žena, bori se protiv diskriminacije seksualnih manjina ili onih koji su na bilo koji način drugačiji, uključujući i nacionalne manjine, kao što se zalaže i za prevladavanje društvenih razlika. Mislim da sastav izraelskog Knesseta, osobito u posljednjih 20 godina, odražava slobodan izbor građana Izraela, uključujući i arapsko stanovništvo – bilo da glasaju za lijevu političku opciju poput Komunističke stranke ili za desnu religioznu stranku poput one povezane s Muslimanskom braćom. Možda ćete se pitati kako je moguće da takva stranka postoji u Izraelu? Postoji, čak je bila dio vladajuće koalicije.

NACIONAL: Prošloga tjedna papa Franjo pozvao je izraelske i palestinske vlasti da učine napore kako bi se uspostavio dijalog, nakon nedavnih smrtonosnih bombaških napada u Jeruzalemu i sukoba na okupiranoj Zapadnoj obali. Kako to komentirate? 

Drago mi je što ste postavili to pitanje. Izuzetno poštujemo autoritet Pape i Država Izrael ima jako dobre odnose s Vatikanom i Katoličkom Crkvom, i to ne samo zbog toga što su dio naše populacije kršćani, uključujući i katolike. Uvažavamo ovu Papinu inicijativu osobito zato što je to uvijek bila i naša politika za rješavanje sporova, kao što smo nedavno učinili s Libanonom po pitanju morske granice. A to je putem direktnih pregovora s Palestincima. Nažalost, oni, kako mi to kažemo, ne propuštaju priliku da propuste priliku. Upravo sam bio na nekoliko važnih sastanaka ovdje u Hrvatskoj, uključujući i onaj u Ministarstvu vanjskih, na kojima sam upozorio na činjenicu da Palestinci poduzimaju korake koji su potpuno suprotni pozivima na uspostavu dijaloga. Oni zapravo očekuju intervenciju međunarodne zajednice, odnosno Međunarodnog suda pravde, kako bi došli do onoga što od početka žele – a to je vanjski diktirano rješenje sukoba. To je kao da pucaju sami sebi u noge. Takvo ponašanje je kontraproduktivno i protivi se logici svih prethodnih napora za rješavanje sukoba. Da, to je ponekad frustrirajuće i da, dugo traje, ali mi se prije svega brinemo o vlastitoj sigurnosti. Palestinska strana u svojim redovima ima teroriste i radikale koji zazivaju uništenje Izraela. Uz dužno poštovanje, sigurnost izraelskih građana uvijek nam je na prvom mjestu. Željeli bismo živjeti u miru s Palestincima, ali po pitanju sigurnosti ne može postojati kompromis.

NACIONAL: Posljednjih devet mjeseci svijet je suočen s brutalnom ruskom agresijom na Ukrajinu. Izrael, naravno, osuđuje agresiju, ali Rusiji nije uveo sankcije. Zašto?

Niste prvi koji mi postavljate to pitanje – možda na tom planu ima ponešto nerazumijevanja. Naime, Izrael ima vrlo efikasan mehanizam za prevenciju bilo kakvog pokušaja zaobilaženja sankcija Rusiji. Imamo tim za koordinaciju, koji komunicira s drugim državama koje su uvele sankcije Rusiji i tako osiguravamo da sve relevantne kompanije i institucije u Izraelu poštuju sankcije, a to uključuje i financijski i pravni sustav i granične prijelaze. Upozoravamo ih i da će se suočiti sa sankcijama ako ne budu poštovali odluke o sankcijama. Dakle, iako u svom zakonodavstvu nemamo zakon koji bi direktno uveo sankcije, mi smo prilično strogi u ovom slučaju i nema rupa kroz koje bi se mogli provući. Osim toga, Izrael pokazuje veliku empatiju i suosjećanje prema Ukrajini i ukrajinskom narodu, glasali smo u UN-u protiv ruske agresije i slali različite vrste humanitarne pomoći Ukrajini – od lijekova, preko hrane, vode i slično. Do sada je oko 30 tisuća Ukrajinaca, uglavnom židovskog porijekla, pobjeglo od rata u Izrael. Izrael je primio i ranjene ukrajinske vojnike koji se liječe kod nas, a otvorili smo i bolnicu u Ukrajini prije nekoliko mjeseci.

‘Palestinska strana u svojim redovima ima teroriste i radikale koji zazivaju uništenje Izraela’, naglasio je veleposlanik Gary Koren. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

NACIONAL: Iran se također pridružio ratu i namjerava Rusiji poslati balističke i krstareće rakete, kao što su Fateh-110 i Zolfaghar, uz sadašnje bespilotne letjelice, uključujući bespilotne letjelice Shahed-136 kamikaze i veće Mohajer-6. Izrael već dulje upozorava na opasnost od Irana, kako bi se međunarodna zajednica trebala postaviti u toj situaciji?

U pravu ste, Izrael godinama upozorava na tu opasnost. Nadam se da će međunarodna zajednica poduzeti sve, primarno kako bi spriječila Iran da posjeduje vojne nuklearne sposobnosti. Jer ako se to dogodi, živjet ćemo u potpuno drugačijem svijetu, ne samo na Bliskom istoku. Mislim da bi to trebao biti prvi interes međunarodne zajednice, uključujući i Hrvatsku. Ne smije se dopustiti Iranu da razvija nuklearno oružje, a rezolucije koje dopuštaju inspekciju Međunarodne agencije za atomsku energiju trebale bi se poštovati. Naime, postoji dobar razlog da vjerujemo kako se tamo odvijaju neke tajne aktivnosti jer Iran ne dopušta inspektorima IAEA-e da posjete njihova postrojenja. To je najopasniji element. Drugi je globalna teroristička aktivnost, koju Iran podržava, usmjerena protiv izraelskih diplomata, židovskih zajednica i iranske opozicije diljem svijeta, uz pomoć organizacija kao što je, naprimjer, Hezbolah u Libanonu. Zabrinjava nas i njihova uloga u Siriji s obzirom na to da je njihov izrečeni krajnji cilj uništiti Izrael i kontrolirati ostale zemlje te regije. Treći element je brutalna represija opozicije u Iranu, a osobito žena – tamo su ljudi uhićeni jer su se pobunili protiv režima i neki od njih čekaju na smrtnu kaznu.  I četvrti element – ovaj koji ste spomenuli, slanje vojne pomoći, odnosno dronova i raketa ruskoj strani, što puno govori o stvarnoj prirodi iranskog režima. Dijelimo podatke tajnih službi među partnerskim zemljama i drago mi da je većina zemalja – a posebno SAD i EU –  odlučila pojačati sankcije prema Iranu. Nedavno je i predsjednica Europskog parlamenta Metsola objavila da neće biti direktnog kontakta između delegacija Europskog parlamenta i Odbora sa službenim iranskim kolegama do daljnjega. Stoga Izrael očekuje da međunarodna zajednica neće imati interakciju s iranskim vodstvom, kao i da neće potpisivati ikakve sporazume kako ne bi dali legitimiteta tom režimu.

NACIONAL: Može li Izrael biti posrednik u tom sukobu? 

Iskreno, pokušali smo. No iako imamo dobre kontakte i u Kijevu i u Moskvi, nije nam uspjelo. Ne mogu prejudicirati kako će se taj proces dalje odvijati. Možda u budućnosti, ako se obje strane slože i to od nas zatraže i ako takvu odluku donese premijer u dolasku Netanyahu, ako zaključi da je dobro za Državu Izrael da se uključi, možemo ponovo pokušati. No ima i drugih zemalja koje bi mogle odraditi taj posao, mislim da Turska definitivno ima kapaciteta za to.

NACIONAL: Država Izrael i Republika Hrvatska imaju dobre odnose, ali do sada nijedna vlada nije donijela kazneni zakon kojim bi se kažnjavala uporaba ustaških simbola i pozdrava u javnosti iako su takav zahtjev dvije godine podnosili Židovska općina i predstavnici srpske manjine i opozicijskih stranaka. Nije li to licemjerno od Andreja Plenkovića koji se deklarira kao antifašist i osuđuje holokaust?

Ne očekujte od mene da odgovorim na zadnji dio vašeg pitanja. No, općenito govoreći, smatram da je Hrvatska na dobrom putu. U prošlosti je bilo nekih problema, u međuvremenu su poduzeti koraci i postoji određeni napredak. Htio bih početi s pozitivnim zapažanjem – jako smo zadovoljni zbog činjenice da će Hrvatska preuzeti ulogu predsjedateljice IHRA-om, Međunarodnom udrugom sjećanja na holokaust, i to od ožujka 2023. godine. No u trenutku kada se odlučite priključiti tom forumu, na vas se primjenjuju viši standardi koji se odnose na povijest i morate tome biti još predaniji. Što se tiče ustaškog režima i tzv. NDH – za Izrael tu nema dileme, to je crna mrlja na imidžu i povijesti Hrvatske. Vjerujem da je većina ljudi toga svjesna i da to razumije. Naravno, uloga je Vlade pronaći načine kako se s time nositi. Postoje različiti instrumenti – od obrazovanja do zakonodavstva. Što se tiče moralnih standarda, mislim da je Hrvatska već pokazala da ima povijesnu obvezu prema židovskoj, srpskoj i romskoj manjini. Holokaust nije bio samo ogromna tragedija za hrvatsku židovsku zajednicu, koja je praktički nestala u Drugom svjetskom ratu, već i za Hrvatsku ako uzmemo u obzir koliki je doprinos židovska zajednica dala ekonomiji, znanosti, umjetnosti, arhitekturi i prosperitetu Hrvatske prije rata. Ti ljudi su bili brutalno ubijani i uništavani za vrijeme tzv. NDH i ta zajednica se nikada nije oporavila. I veće države od Hrvatske osjećaju gubitak židovskih zajednica sve do danas.

NACIONAL: Postoji li danas antisemitizam zbog kojeg bismo trebali biti zabrinuti?

Da, svjedočimo jačanju antisemitizma svuda u Europi, pa čak i u Njemačkoj, što je prilično uznemirujuće. To uključuje i prijetnje i nasilje protiv Židova, napade bombama na sinagoge ili čak pucanje na ljude samo zato što su Židovi. Zbog toga se Židovi osjećaju nesigurno i ugroženo i mnogi od njih napuštaju zemlje u kojima žive. To je tragedija koja je započela s holokaustom i, nažalost, još uvijek traje. Što se Hrvatske tiče, kao što rekoh, postoje neki koraci koje treba poduzeti, a jedna od mojih dužnosti je da u tome surađujem s hrvatskom vladom i ministarstvima. Također ću o tome detaljno razgovarati i s posebnom savjetnicom predsjednika Vlade za holokaust Sarom Lustig. Dozvolite mi da budem jasan oko jedne specifične stvari koju očekujemo od hrvatskog predsjedanja IHRA-om, a to je usvajanje IHRA-ine radne definicije antisemitizma. Bit će mi drago nastaviti raditi zajedno i dobiti mogućnost prenijeti neka naša iskustva na tom planu.

NACIONAL: Ni u hrvatskom obrazovnom sustavu ne uči se dovoljno o fašističkoj i zločinačkoj naravi tzv. NDH – Nezavisne Države Hrvatske. Jeste li o tome imali priliku razgovarati s ministrom Fuchsom?

Da, imao sam dobar razgovor s ministrom Fuchsom, koji je vrlo dobro upućen u tu temu. U svakom slučaju, ne krećemo od nule. Dobio sam informaciju da je gotovo 400 hrvatskih učitelja i profesora prošlo edukaciju o podučavanju o holokaustu u Yad Vashemu u Jeruzalemu i bilo mi je drago čuti da se s tim sustavom nastavlja. To je vrlo osjetljiva tema kojom ne smijete traumatizirati djecu i trebate pronaći pravi način da ih suočite s počinjenim užasima. Yad Vashem je definitivno vodeći svjetski autoritet po tom pitanju i podijelili smo ekspertizu o tome i s mnogo drugih zemalja. Za početak, treba imati dovoljno vremena kako bi se razumjelo značenje holokausta za ljudsku povijest i budućnost, kao i da se shvati razlika između holokausta i ostalih oblika genocida. U Izraelu vodimo srednjoškolce u Auschwitz kako bi na licu mjesta shvatili strahote o kojima ih ne možete naučiti u razredu. Zato smatram da je i u Hrvatskoj jedan od načina taj da vodite učenike te dobi u Jasenovac, kao i da im se omogući razgovor s preživjelima iz holokausta, njihovim obiteljima i obiteljima Pravednika među narodima.

NACIONAL: Jeste li posjetili Memorijalni centar Jasenovac i kako komentirate izložbu? Bilo je puno kritika na račun stalnog postava jer mnogi smatraju da ne odražava adekvatno strahote koje su se tamo događale. 

Svakako ima mjesta za veliko poboljšanje postojećeg postava. Moj dojam o ravnatelju Jasenovca je vrlo pozitivan, smatram da je pun dobrih namjera i da je vrlo motiviran. No ta je izložba tamo postavljena, mislim, 2006. godine. Otada je prošlo dosta vremena, došlo se do nekih novih povijesnih saznanja, napravljena su neka nova istraživanja i to bi se moralo odraziti i na izložbu u Memorijalnom centru. Zbog svih navedenih razloga smatram da bi ga trebalo poboljšati. Jedna su stvar dobre namjere, ali postav mora biti osuvremenjen i ažuriran. Mi imamo ekspertizu, znam da postoje i neki vrlo dobri povjesničari ovdje, možemo pružiti ruku. Ali to je pitanje dinamike i volje, a ne pitanje novca, odnosno budžeta. Sa svim europskim fondovima koji su na raspolaganju, to bi se moglo relativno lako riješiti.