Zbog čega smo prema kvaliteti reformi gori od Rumunjske i Bugarske, što iščitava iz proračuna za iduću godinu, što misli o poreznom paketu, o stanju u domaćoj industriji, tržištu rada neka su od pitanja o kojima je u Točki na tjedan televizije N1 govorio predsjednik Hrvatskih izvoznika i predsjednik Uprave Končara Darinka Bagu.

U utorak je u Saboru izglasavanje proračuna za 2019. Što vi iščitavate iz brojki? HUP tvrdi da reformi nema.

“Izvoznici su s ministrom Marićem imali jedan panel, rasprava je bila oko proračuna, on je detaljno govorio o proračunu. Jasno da mi uvijek moramo biti nezadovoljni, ali na neki način moramo biti i objektivni. Ova Vlada ima karakteristiku da proračun drži pod kontrolom, to je bitno za planiranje. Ne kažem da je to sad idealno rješenje, ali imajući u vidu kakve su situacije bile prije, to je iznimno bitno. Nekad smo imali situaciju damo dogovarali po jednim, realizirali po drugim, a naplaćivali p otrećim uvjetima.

Što se tiče rasta BDP-a, diskutirali smo i o tome, smatramo da on mora biti malo veći. Ali moramo znati situacija u kojoj se našlo hrvatsko gospodarstvo nije nastala jučer, ona je nastajala godinama. Nema rasta ni u jednom gospodarstvu bez investicija. Nažalost, kod nas se misli da su samo strane investicije dobre. Radio sam analizu, od 1993. godine, 87 posto stranih investicija došlo je zato da se uzme monopolni položaj uzemlji, ili da uzmu trgovačke lance, da mi imamo situaciju da nitko iz Hrvatske danas ne kontrolira gospodarstvo.”

Proračun za 2019. “teži” je šest milijardi, no mnogi su i dalje nezadovoljni, kažu da se i dalje ne provode reforme.

“Jednim dijelom se slažem, drugim ne. Ne možemo napraviti iskorak ponašajući se kaoda ne postoji povijest, ne možemo preskočiti svoju povijest. U situaciji smo u kojoj jesmo.”

Nije li ova situacija situacija posljedica neprovođenja reformi?

“Ajmo redom. Neke vlade nisu uopće radile reforme, neke su ih najavljivale, a zapravo se nije radilo ništa. Ova vlada, sada ispada da je branim, ali nije mi to cilj, ova Vlada radi određene poteze koje najavi unaprijed i onda ih provede. Prošle godine povukli su poteze koji su donijeli uštede uštede od šest milijardi kuna. Možemo raspravljati jesu li te uštede adekvante ili ne. Jesu li mogle biti bolje, naravno da jesu, to je bespredmetno. Imamo neke korake naprijed, ipak se u odnosu na prošlost nešto događa. Sad je prvi put Vlada imala hrabrosti reći da moramo porezno rasteretiti veće plaće. Licemjerno je govoriti da treba oporezivati velike plaće, a istovremeno tražiti da dođu najbolji stručnjaci.”

I dalje po tim plaćama ne možemo konkurirati inozemstvu?

“Nije baš točno. Bilo bi sada zanimljivo vidjeti koliko je to u Hrvatskoj, koliko u Njemačkoj, Švedskoj. No imamo cijeli niz drugih problema. Naš je problem da ne vidimo kako i na koji način će se stimulirati razvoj visokotehnoloških proizvoda.”

Stalno se priča da to treba biti prioritet?

“U našoj strukturi turizam je nešto što bez čega bi bilo iznimno teško u Hrvatskoj. On donosi niz prednosti, no turizam takav kakav jest ne može osigurati veći BDP. Moramo afirmirati grane koje stvaraju, proizvode – informcijsko-komunikacijske tehonlogije, digitalnu tehnologiju… To sve stvara iznimno viski prihod s relativno malim troškovima.

Naša budućnost nije da mi smanjeujemo turizam, a razvijamo nešto drugo. Apsolutno, moramo razvijati turizam, ali isto tako jasnim mjerama moramo ove druge tehnologije razvijati, koje nam mogu stvarati novu vrijednost.”