Nacionalni muzej moderne umjetnosti (NMMU) najavio je u ponedjeljak da jesensku sezonu otvara izložbama slikara Ive i Danka Friščića, za koje je rečeno da predstavljaju ‘rijetko viđenu sinkronost susreta oca i sina’.

Gotovo tri desetljeća nakon smrti Ive Friščića (1937.-1993.), izložba “Očima kameleona” koja će biti otvorena u sjedištu NMMU u Vranyczanyjevoj palači od 6. rujna do 30. listopada, opsegom predstavlja svo bogatstvo umjetnikovog stvaralačkog raspona, koji je obuhvaćao različita stilska obilježja, tehnike i načine izvedbe, te širok repertoar tema, istaknuto je na konferenciji za novinare.

Autori izložbe Branko Franceschi i Željko Marciuš predstavili su slikarove mladenačke radove izvedene na prijelazu 50-ih u 60-te, ikoničke cikluse iz 70-tih i 80-tih u širokom rasponu tema, do poznih kompozicija izvedenih na prijelazu iz 80-tih u 90-te godine prošlog stoljeća.

Osim slika iz Zbirke NMMU izloženi su radove iz zbirki MMSU Rijeka, Gradskog muzeja Bjelovar, Gradskog muzeja Križevci i MSU Zagreb, te privatnih kolekcija posuđenih za ovu prigodu

U Galeriji Josip Račić izložba Danka Friščića “Metagalaktik 2 (i zaboravite sve što ste vidjeli)”

Istovremeno u Galeriji Josip Račić otvara se izložba Danka Friščića “Metagalaktik 2 (i zaboravite sve što ste vidjeli)”, u autorskoj koncepciji Branka Franceschija. Ona prikazuje ciklus novih i „nadograđenih“ slika izvedenih mahom uljem na kvadratnim platnima različitih formata između 2015. i 2022. i bit će otvorena do 2. listopada 2022.

Kompozicije se nastavljaju na otprije poznatu fascinaciju Danka Friščića trash kulturom i žanrom znanstvene fantastike, pa iako apstraktne, asociraju nas na prizore i vizije galaktičkih prostranstava i fenomena, kazao je ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi.

Izložba predstavlja kontinuitet razvoja njegovog hibridnog likovnog identiteta koji sintetizira cjelokupno likovno nasljeđe 20. stoljeća, od poentilizma do bad paintinga, figuraciju i apstrakciju. Njome dosljedno promovira ljubav prema najtradicionalnijoj likovnoj disciplini štafelajnog slikarstva, unatoč njegovim poslovičnim izletima u medijsku umjetnost ili područje proširenog medija slike, kazao je Franceschi.

Muzejski savjetnik NMMU Željko Marciuš rekao je da se u konkretnoj strukturi Danka Friščića uvijek nalaze apstraktni detalji.

Njegov slike su uvijek afektivne, filozofske, metafore, u njima se planovi mijenjaju i mehaničko i hibridno se spaja u vizualni konstrukt, kazao je Marciuš i dodao da je morbidnost naličje njegova svijeta, da priroda ne postoji i da smo mi izmješteni iz nje. Friščić ukazuje na konzumerizam pred kojim smo nemoćni, dodao je.

Danko Friščić  je izrazio zahvalan autorima izložbe jer nisu samo povezali oca i sina, nego svjetove, „neka različita ali opet slična poimanja transformacije našeg globalnog društva“.

Smeća ima svuda, a mozak na slici je mozak na smetlištu, kazao je Friščić i dodao: Umjesnost može biti angažirana, ali nije dobro da je netko plaćen za to što je angažiran, nego to treba biti prirodna ljudska potreba da se nešto izrazi.

Danko Friščić  (Zagreb, 1970). diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu, u klasi prof. Đure Sedera 1997.

Od 2006. zaposlen je na zagrebačkoj ALU te je i prodekan za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju. Dobitnik je više nagrada, među kojima nagrade HDLU-a za najbolju izložbu 2014. u Zagrebu („Brod Luđaka“ s Davorom Mezakom) i Nagrada Rovinjske likovne kolonije 2017. Izlagao ja na 50-tak samostalnih i više od 150 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.