Objavljeno u Nacionalu br. 594, 2007-04-03

DESECI POTENCIJALNIH NASLJEDNIKA bore se za devizne račune, nekretnine i autorska prava koje je ostavio najveći hrvatski šlager pjevač

Na Dan grada Zagreba 30. svibnja zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u Muzeju grada Zagreba trebao bi otvoriti dugo pripremanu izložbu o legendi hrvatske zabavne glazbe Ivi Robiću. Na njoj će biti izloženo više od 1000 eksponata vezanih uz Mr. Morgena, kako su Robića nazivali u Njemačkoj i Americi, gdje je također često nastupao tijekom svoje dugogodišnje karijere. Na izložbi, međutim, neće biti riječi o grozničavoj borbi za njegovo nasljedstvo, koja traje već punih sedam godina, odnosno od 9. ožujka 2000. godine, kad je poznati pjevač preminuo u riječkoj bolnici. U tu su borbu, daleko od pažnje javnosti od početka uključena Robićeva braća, Robićeva supruga Marta koja je umrla početkom ove godine, obitelj Marte Robić, nekoliko obiteljskih prijatelja, Riječka nadbiskupija ali i nekolicina odvjetnika koji su se osim pravnih bitaka svojih klijenata i sami našli u lancu međusobnih optužbi i prijava odvjetničkoj komori. Pravnoj zavrzlami u kojoj su se našli svi sudionici kraj se još ni izbliza ne nazire, glasine o fantomskoj Robićevoj vrijednoj ostavštini rastu iz godine u godinu, a dodatnu zbrku u bizarne sporove uvode i nove sumnjive oporuke koje se pojavljuju svako malo.

A priča o Robićevoj imovini započela je još u ožujku 2000. godine. Nakon što je krajem siječnja te godine u Zagrebu operirao žuč, sredinom veljače poznati je pjevač, tada u dobi od 78. godina zbog komplikacija pri oporavku primljen u riječku bolnicu. Svjestan svojeg lošeg zdravstvenog stanja, Robić je samo tri dana prije smrti na bolesničkoj postelji sastavio svoje oporuke: prvom je svoju vilu i zemljište u Ičićima, vrijedne milijun njemačkih maraka, darovnim ugovorom poklonio Riječkoj nadbiskupiji. Zauzvrat su crkveni oci u vrtu vile u Ičićima trebali sagraditi manju kapelicu, te Robićevoj supruzi Marti doživotno isplaćivati rentu od pet tisuća kuna mjesečno. Istodobno, Robić je svojoj supruzi Marti oporučno ostavio oko 140.000 tadašnjih njemačkih maraka na kunskim i deviznim štednim knjižicama u Riječkoj banci te ju ovlastio za raspolaganje njegovim autorskim pravima. Iza popularnog pjevača, međutim, ostalo je još mnogo neraspodijeljene imovine, što je dovelo do početnog spora između Robićeve udovice Marte s jedne strane i Robićeve braće s druge strane. Naime, nakon Robićeve smrti otkriveno je još nekoliko štednih knjižica i bankovnih računa s različitim iznosima u vrijednosti od otprilike 140.000 DEM, neraspoređena autorska prava i njihove naknade, trosobni stan u Zagrebu i Mercedes C 250 kojeg je Robić kupio 1996. godine. Budući da Ivo i Marta Robić tijekom desetljećima dugog braka nisu imali djece, po njegovoj smrti temeljem oporuke i zakona nasljednicima su proglašeni Robićeva braća Rajko i Miroslav Robić, te Robićeva udovica Marta. Isprva se činilo da će se pjevačeva imovina podijeliti relativno lako: budući da je sva imovina glasila na Ivu Robića, koji je s Martom bio u braku pune 54 godine, Marti bi temeljem bračne stečevine pripala polovica cjelokupne imovine, a preostala polovica se po zakonu trebala raspodijeliti između Marte i dvojice Robićeve braće, što bi značilo da Robićeva udovica Marta dobiva ¾ cjelokupne imovine, a preostalo dijele Rajko i Miroslav Robić. Njih su dvojica, međutim, već na samom početku ostavinske rasprave posredstvom svoje odvjetnice Zvjezdane Žnidarčić-Begović uložili prigovor tvrdeći da se imovina iz braka Ive i Marte Robić ne smije podijeliti po načelu pola-pola, jer je Ivo u brak unio mnogo samostalne imovine, a i tijekom braka je isključivo on zarađivao, dok je Marta bila samo kućanica. Odgovor Robićeve udovice bio je da je angažirala zagrebačkog odvjetnika Jadranka Črnka, koji je u rujnu 2001. na Općinskom sudu u Zagrebu pokrenuo tužbu kojom je trebalo utvrditi da Marti pripada polovica svega što je ostalo iza Ive Robića. Potom je uslijedila dugogodišnja pravna zavrzlama koja je, osim svađe i inata između Marte i Robićeve braće, bila uzrokovana i činjenicom da je tijekom posljednjih mjeseci Robićeva života došlo do promjene zakona: stari zakon o braku i nasljeđivanju zamijenio je novi Obiteljski zakon, koji je različito tretirao bračnu stečevinu i nasljedna prava, pa je i pravnim stručnjacima bilo teško procijeniti bi li se Robićev slučaj trebao voditi po starom zakonu, budući da je on bio na snazi tijekom braka Marte i Ive Robića, ili bi pak trebalo uzeti u obzir novi zakon, koji je donijet prije no što je Robić umro, ali se počeo primjenjivati nakon njegove smrti.

KUĆU U OPATIJI Robić je ostavio Riječkoj nadbiskupiji, koja nije poštovala odredbu da isplaćuje doživotnu naknadu njegovoj supruziDodatne probleme uzrokovali su i odnosi s Riječkom nadbiskupijom: premda je darovnim ugovorom za vilu u Ičićima bilo vrlo jasno određeno koje su obveze nadbiskupije, Marta Robić je bila nezadovoljna iz dva razloga: prvi je bio taj da nadbiskupija nije pokraj vile sagradila kapelicu, nego je prizemlje velike vile pretvorila u crkvu, a na prvom katu vile smjestio se lokalni župnik. Nadalje, nakon samo nekoliko mjeseci plaćanja mjesečne rente Marti, nadbiskupija je prestala s isplatama, tvrdeći da će nastaviti s isplatama tek kad Robićeva braća pismeno potvrde da darovni ugovor za vilu ne smatraju spornim. Iz tog perioda datira i nikad razjašnjena priča po kojoj je Igor Koren, odvjetnik iz Rijeke koji je zastupao Riječku nadbiskupiju u svom posjedu imao navodnu falsificiranu punomoć Marte Robić. Budući da su nakon Ivine smrti zbog sporova i prekida ostavine svi bankovni računi bivših supružnika bili blokirani, Robićeva udovica Marta se u 80. godini života našla u situaciji da nema nikakvih izvora sredstava za život, pa je njezin odvjetnik Jadranko Črnko uspio od suda ishoditi privremenu mjeru kojom se Marti dopustilo raspolaganje s novcem na jednom bankovnom računu do iznosa od 50.000 DEM. U međuvremenu je Jadranko Črnko, odvjetnik Marte Robić u nekoliko navrata sa svojom kolegicom Zvjezdanom Žnidarčić-Begović koja zastupa dvojicu Robićeve braće pokušavao dogovoriti izvansudsku nagodbu, ali je suprotna strana redom odbijala ili ignorirala sve njegove prijedloge za nagodbu.

Kako se čini, u jednom trenutku Črnko je čak posumnjao da odvjetnica Žnidarčić svojim klijentima uopće ne prenosi prijedloge za nagodbu, pa je došlo do okršaja i između dvoje odvjetnika, koji je rezultirao time da je Črnko prijavio svoju kolegicu Žnidarčić odvjetničkoj komori navodeći da je ona svojim postupanjem prekršila Kodeks odvjetničke etike, no komora je prijavu odbacila iz nepoznatih razloga. Jedan od vjerojatnih razloga što braća Robić nisu prihvaćali nagodbe ležala je i u nikad dokazanoj sumnji da u ostavštini Ive Robića nisu navedeni svi bankovni računi, već da Marta Robić taji još nekoliko bankovnih računa na kojima se nalaze golemi novčani iznosi koje je Ivo Robić iz Njemačke i drugih zemalja dobivao na ime tantijema za svoje pjesme.

MEĐUNARODNA KARIJERA Ivo Robić bio je 60-ih velika njemačka zvijezdaSpor Marte Robić i Robićeve braće tako se nastavio i dalje i to kroz nekoliko sudskih tužbi koje su se paralelno ali nezavisno vodile na općinskim sudovima u Zagrebu i Opatiji, pa nakon što bi, primjerice, sud u Zagrebu donio rješenje koje bi išlo u korist Marti Robić, sud u Opatiji bi donio rješenje u korist Rajka i Miroslava Robića, a nakon žalbi na županijskim sudovima, slučaj nasljedstva Ive Robića dospio je i do Vrhovnog suda, koji je 24. svibnja 2006. ukinuo nekoliko dotadašnjih presuda nižih sudova i predmet vratio na sam početak – na ponovno suđenje.

Nadživjevši svog supruga za punih sedam godina, 4. siječnja ove godine Marta Robić umrla je u dobi od 87 godina. Iza nje je ostao nerazriješen spor oko imovine njezina supruga, a potom su situaciju dodatno zakomplicirale i – njezine oporuke. Naime, javnoj bilježnici Ljubinki Svedrović Kilibarda koja je određena da vodi Martin ostavinski postupak počeli su se javljati Martini nasljednici: u prvom redu bili su to njezin brat Nikola Hrnjak, sestre Dragica Hemar, Zorica Hrnjak i Marija Makar te Martini nećaci Nikolina Rajković, Andreja i Dalibor Hrnjak, ali i Robićev nekadašnji glazbeni pratitelj Stjepan Mihaljinec i njegova kći Ivana Mihaljinec. Osim rodbine, kojoj po zakonu pripada dio imovine koja još nije definirana zbog prvotnog spora između Marte i Robićeve braće, za dio Martine ostavštine oporučno bi se trebao brinuti Stjepan Mihaljinec, dugogodišnji prijatelj Marte i Ive Robića, a njegovoj kćeri Ivani Marta Robić je ostavila stan od 63 četvorna metra u Alfirevićevoj ulici na zagrebačkoj Volovčici, u kojem je Marta Robić živjela do smrti. Prema Nacionalovim izvorima, nedavno se javnoj bilježnici koja vodi postupak Martine ostavštine javio i glazbeni urednik Radio Sljemena Boris Ciglenečki, koji također posjeduje nekakvu oporuku Marte Robić. Budući da je trenutkom Martine smrti odvjetniku Jadranku Črnku prestala važiti njezina punomoć, rodbina Marte Robić prije dva mjeseca angažirala je zagrebačkog odvjetnika Petra Badovinca, koji je i sam daljnji rođak pokojne Marte Robić.

VESNA LEINER I MAJA ŠOJAT-BIKIĆ iz Muzeja grada Zagreba s Robićevom zlatnom pločom i gitarom, dijelom postava izložbe posvećene RobićuA epilogu sukoba oko ostavštine Ive i Marte Robić tako se kraj ni ne nazire: Robićeva braća Rajko i Miroslav putem svoje odvjetnice Zvjezdane Žnidarčić-Begović nastavljaju pravnu bitku u kojoj odnedavno, umjesto dugogodišnje žene njihova brata imaju desetak više ili manje izvjesnih nasljednika Marte Robić, koji bi se uskoro i sami mogli naći u dodatnom sukobu: najveća vrijednost koja je ostala iza Marte je stan na zagrebačkoj Volovčici, koji bi trebao pripasti Ivani Mihaljinec koja je navodno Robićevu udovicu njegovala do smrti i koja je već kao svog odvjetnika angažirala nekadašnjeg OTV-ova voditelja Borisa Jukića.

Ako netko od Martine rodbine odluči krenuti u pobijanje te oporuke, pod znak pitanja doći će sve oporuke koje je Marta Robić za života napisala. A među njima se nalazi i ona kojom je Muzeju grada Zagreba darovana građa za izložbu koja bi trebala biti otvorena krajem svibnja, pa bi inat i netrpeljivost između sukobljenih strana mogli i javno izbiti na površinu ako bi netko sudskim putem zatražio zabranu raspolaganja imovinom Ive i Marte Robić do okončanja sporova koji već ulaze u sedmu godinu trajanja.

DO VRHOVNOG SUDA

Nakon nekoliko sudskih presuda, u kojima je Općinski sud u Zagrebu presuđivao u korist Marte Robić, a onaj opatijski u korist Robićeve braće, slučaj je završio na Vrhovnom sudu. Tamo su sve presude nižih sudova poništene u svibnju 2006. i slučaj je opet na početku.

SURADNJA KÄMPFERTOM

U Njemačkoj je Ivo Robić često surađivao sa skladateljem Bertom Kämpfertom. On je napisao njegov prvi veliki međunarodni hit ‘Morgen’ 1959. Kämpfert je napisao i slavnu skladbu ‘Strangers in the Night’, koju je prvi snimio Ivo Robić, i to kao ‘Fremde in der Nacht’. Napisao je i skladbu ‘Spanish Eyes’, koju je Robić snimio kao ‘Rot ist der Wein’.