Knjigu “Izvori totalitarizma” u kojoj politička teoretičarka Hannah Arendt obuhvatno i iscrpno analizira totalitarizam, njegove izvore, elemente i posljedice, objavila je zagrebačka izdavačka kuća “Disput”.
Jedna od najutjecajnijih knjiga o temi totalitarizma (560 str.), podijeljena je u tri velike cjeline – Antisemitizam, Imperijalizam i Totalitarizam. U prvom dijelu Arendt razmatra uspon antisemitizma u Srednjoj i Zapadnoj Europi u 19. stoljeću. Njezine se analize tiču židovske povijesti od vremena dvorskih Židova do afere Dreyfus onoliko koliko je ta afera bila važna za rođenje antisemitizma i koliko je on na nju utjecao. Bavi se antisemitskim pokretima i ulogom koji su Židovi imali u razvoju nacionalne države s jedne strane i njihovoj ulozi u nežidovskom društvu s druge.
U drugom dijelu obrađuje europski kolonijalni imperijalizam od 1884. do izbijanja Prvog svjetskog rata. Govori o raspadu nacionalne države za koji se pokazalo da sadrži gotovo sve elemente potrebne za kasniji uspon totalitarnih vlada i pokreta. “Prije imperijalističke ere nije postojalo nešto takvo kao svjetska politika, a bez nje totalitarni zahtjev za globalnim vladanjem ne bi imao smisla”, navodi Arendt.
U trećem dijelu opisuje funkcioniranje totalitarnih pokreta pri čemu se usredotočila na dva oblika totalitarne vladavine prošlog stoljeća – nacističku Njemačku i staljinističku Rusiju. Pri tome razmatra preobrazbu klasa u mase, ulogu propagande u ophođenju s netotalitarnim svijetom te upotrebu terora, koji je ključan za taj oblik vladavine. U tom, završnom poglavlju, Arendt analizira prirodu izoliranosti i osamljenosti kao preduvjeta za totalnu dominaciju.
Originalni rukopis knjige završen je u jesen 1949., godine – više od četiri godine poslije poraza Hitlerove Njemačke i manje od četiri godine prije Staljinove smrti. Prvo izdanje knjige izašlo je 1951., i po riječima Hanne Arendt to je bio prvi mogući trenutak da se artikuliraju i elaboriraju pitanja s kojima je njezina generacija bila prisiljena živjeti većinu svojih zrelih godina: Što se dogodilo? Zašto se dogodilo? Kako se moglo dogoditi?
Jedan od recenzenata, politički filozof Žarko Puhovski, ističe da knjiga “Izvori totalitarizma” predstavlja ključnu analizu fenomena totalitarizma, formativnu za naraštaje filozofa, sociologa, političkih znanstvenika, socijalnih psihologa, političara i za desetine tisuća čitatelja niza izdanja i prijevoda te knjige. U njoj Arendt posve jasno pokazuje kako joj nije namjera opisati povijest totalitarizma niti nabrajati socijalne, političke i ekonomske značajke poredaka koji karakteriziraju fašističku Italiju, nacističku Njemačku ili komunistički Sovjetski Savez, već joj je ponajprije stalo do toga da pokaže uspostavu totalitarnog svjetonazora i načine njegove realizacije. “Riječ je o nastojanju da se stvori teorija totalitarizma, a ne o opisivanju političkih prilika”, navodi Puhovski.
Politolog Luka Ribarević ističe da knjiga ukazuje na bitnu svezu europske povijesti i nastanka totalitarizma, sadrži preciznu anatomiju totalitarnog pokreta i vladavine te uvjerljivo obrazlaže tezu o totalitarizmu kao posve novom obliku vladavine.
Knjigu “Izvori totalitarizma” s engleskog je prevela Mirjana Paić Jurinić. Prijevod hrvatskoga izdanja napravljen je prema kanonskom izdanju iz 1968. godine, s autoričinom završnom redakturom i trima predgovorima.
Hannah Arendt (1906.-1975.) njemačko-američka je politička teoretičarka. Rođena je u Hannoveru i od 1924. do 1933. filozofiju je studirala kod Husserla, Heideggera i Jaspersa. Napustila je Njemačku te je do 1941. godine živjela u Parizu gdje je radila za mnoge židovske organizacije. Bila je prisiljena napustiti Pariz te je otišla u New York gdje je djelovala u utjecajnom krugu pisaca i intelektualaca oko časopisa “Partisan Review”. Nakon završetka Drugog svjetskog rata poučavala je na brojnim američkim sveučilištima (Princeton, Berkeley, Chicago). Kao reporterka lista “The New Yorker” 1961. godine pratila je suđenje Adolfu Eichmannu. Glavna su joj djela: “Izvori totalitarizma”, “Vita activa”, “Eichmann u Jeruzalemu”, “O revoluciji”, “Ljudi u mračnim vremenima”, “Kriza republike”.
Komentari