Okrugli stol u povodu 50. obljetnice tiskanja Zagrebačke Biblije “Zagrebačka Biblija – vrijeme – okolnosti – značenje”, kao sastavni dio Međunarodnoga znanstvenog skupa “Hrvatski prijevodi Biblije”, održan je srijedu u Zagrebu.

Na okruglom stolu u dvorani ‘Vijenac’ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, govorili su suradnici tog nakladničko-prevoditeljskoga pothvata akademik Ivan Golub (foto) i Marko Grčić te profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu Katica Knezović.

Akademik Golub je istaknuo kako je za svaki narod važan događaj prijevod Biblije na narodni jezik. „Biblija nije samo spomenik vjere nego i spomenik jezika“, rekao je podsjetivši kako je prvi cjelovito napravljen prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik načinio isusovac Bartol Kašić u 17. stoljeću.

Naglasio je kako je ta Kašićeva Biblija tiskana kao otmjeno izdanje tek 1999.–2000. u Paderbornu u Njemačkoj, u nizu prvih prijevoda Biblije na slavenske jezike, zvanom Biblia Slavica.

Prvi tiskani prijevod cijeloga Svetoga pisma na hrvatski jezik, koji je načinio franjevac Petar Katančić izašao je 1831. u Budimu.

Tridesetak godina poslije teolog Ivan Matija Škarić objavljuje prijevod Biblije u Beču 1858.–1861, a Ivan Evanđelist Šarić svoj je prijevod Biblije objavio u Sarajevu 1941.–1942., dodao je akademik Golub.

Mene je u projekt objavljivanja Zagrebačke Biblije uključio pater Bonaventura Duda, koji je pristao da se u izdavanje uključi i tadašnji student Adalbert Rebić, kazao je Golub.

Ocijenio je kako je „ Zagrebačka Biblija“ čudo.

„Čudo je da 1968., kada vrije vrijeme od lijevih, vjeri nesklonih uvjerenja, i kada u nas vlada vlast koja sustavno potiskuje vjeru, popuštajući povremeno uzde, u Zagrebu, u Hrvatskoj izlazi Biblija”, naglasio je akademik Golub, dodavši kako je to učinjeno na pobudu tzv. društvenog iliti državnog izdavača,  ‘Stvarnosti’.

Ocijenio je kako to tada nitko nije mogao ni u snu pomisliti.

Po riječima prof. Knezović „Stvarnost“ je potkraj 1966. i početkom 1967. pozvala bibličare Katoličkog bogoslovnog fakulteta da pripreme prijevod Biblije.

Ključna osoba u čitavoj stvari bio je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper, koji je, tvrdi, Knezović, prihvatio prijedlog Bonaventure Dude i Ivana Ćuka pa je u suradnji katoličkih bibličara i izdavača „Stvarnosti“ pripremljen prijevod hrvatske Biblije.

Grčić smatra kako je posebnost „Zagrebačke Biblije to što su je po nadahnuću radili ljudi iz Crkve i ljudi izvan nje. Ustvrdio je kako je uvodni tekst Jure Kaštelana u Zagrebačkoj Bibliji „legalizirao knjigu, koju je režim smatrao ilegalnom knjigom“.

Na tom projektu, napomenuo je Grčić, radili su zajedno ljudi koji se uopće nisu poznavali. „Usprkos različitosti nosila ih je zajednička inspiracija“, rekao je.

Uz Kaštelana, tri su ključna čovjeka radila na tom pothvatu, a to su bili Bonaventura Duda, Jerko Fućak i Josip Torbar, dodao je Grčić.

Naglasio je kako je Torbar, uz to što je vladao mnoštvom stranih jezika, „vladao orkestriranjem hrvatskoga jezika“.

Zagrebačka Biblija dosad tiskana u gotovo pola milijuna primjeraka

Glavni su urednici Zagrebačke Biblije, koju je objavila naklada Stvarnost 1968. godine, bili sveučilišni profesor Jure Kaštelan i sveučilišni profesor Bonaventura Duda.

Urednici su pak Josip Tabak i Jerko Fućak, a književni suradnici: Branko Brusar, Olinko Delorko, Filibert Gass, Marko Grčić, Stjepan Hosu, Jure Kaštelan, Božo Kukolja, Tomislav Ladan, Nikola Milićević, Zvonimir Mrkonjić i Ante Sekulić. Tu su bili i Nikola Šop i Ton Smerdel.

Podloga Zagrebačkoj Bibliji koja je rađena po uzoru na Jeruzalemsku Bibliju je rukopisni prijevod Antuna Sovića, uz iznimku Mojsijeva „Petoknjižja“ Silvija Grubišića i „Psalama“ Filiberta Gassa. Od tiskanih prijevoda preuzet je prijevod „Pjesme nad pjesmama“ Nikole Milićevića i „Novi zavjet“ Ljudevita Rupčića

Nakon što bi tekstove obradili književnici oni su išli u ruke bibličara koji ih uspoređivali s hebrejskim izvornikom.

„Zagrebačka Biblija“ izašla je iz tiska 14. rujna 1968. na blagdan Uzvišenja svetoga križa u Zagrebu. Tiskana je u 60.000 primjeraka da bi, razgrabljena, uskoro bila tiskana u još 40.000 primjeraka. Otkupila ju je godine 1974. od Stvarnosti izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost. Zagrebačka je Biblija dosad tiskana u skoro pola  milijuna primjeraka.