U Hrvatskoj će 2017. biti jubilarna, 50. godina začetka estetske medicine. Njezin
osnivač bio je Boško Milojević, kojeg se s pravom smatra doajenom hrvatske estetske
kirurgije. On je 1967., slijedeći tada najnovije i još vrlo ekstravagantne američke trendove, otvorio prvu polikliniku u Hrvatskoj i Zagrebu, a time i prvu u istočnoj Europi. Od tada do danas estetska medicina, zahvaljujući velikom broju inovacija, snažno se razvila. Uporabu skalpela sve više mijenjaju brojne neinvazivne metode pa tako postaje sve dostupnija i prihvatljivija široj populaciji.

O tome što je estetska medicina bila i kako izgleda danas te kakva joj je budućnost NStyle je razgovarao s Jelenom Jakić, Nikolom Milojevićem, Sinišom Glumičićem i Zoranom Žgaljardićem, uspješnim i poznatim estetskim liječnicima.

Nikola Milojević, vlasnik svjetski poznatih poliklinika Milo u Londonu i Poliklinike Milojević u Zagrebu, smatra kako se estetska medicina 50 godina nakon što se pojavila na našim prostorima vrlo promijenila, ali i da je nešto ostalo isto. “Moj otac Boško Milojević, utemeljitelj estetske kirurgije na našim prostorima, 1967. uveo je estetsku kirurgiju iz Amerike i prvi otvorio privatnu praksu u istočnoj Europi. Bio je vizionar i medicinski pionir, čije se metode operacija uške i nosa i danas koriste u Hrvatskoj, što su mi potvrdili mnoge kolege”, objasnio je Milojević.

Naglasio je kako je estetska kirurgija evoluirala u puno popularniju nekiruršku granu estetske medicine. Skalpeli i “opasne” operacije, smatra on, sada su stvar prošlosti. “Neinvazivni laseri i iglice su sadašnjost i moja struka, stoga vjerujem da nastavljam rad i tradiciju moga oca na najbolji način”, rekao je Milojević. Ali biti pionir estetske medicine nije bilo lako, a od svoga oca čuo je mnogo priča o njezinoj stigmatizaciji. Smatra kako je njegov otac puno napravio da se to promijeni i da estetske zahvate učini prihvatljivijim i popularnijim u društvu.

“Zahvaljujući nekim hollywoodskim zvijezdama, estetska medicina postajala je sve prihvaćenijom. Mome ocu dolazili su pacijenti sa svih strana svijeta. Iako je tada ta grana medicine bila dostupna uglavnom bogatoj, hrabroj i ekstravagantnoj populaciji, moj otac manje imućne ljude operirao je gratis”, ispričao je Milojević.

Među prvim pacijentima njegova oca bilo je puno ljudi iz inozemstva, ali i domaćih glumaca, pjevačica, sportaša… “Bilo je i mnogo ‘običnih’ ljudi, što će možda nekoga iznenaditi. Moj je otac imao osjećaja za njih, bio je altruist. Osobe koje je besplatno operirao bile su mu vrlo zahvalne, pa se u mome djetinjstvu u kući moglo pronaći finog pršuta, kulena ili pokoje domaće pile”, prisjetio se Milojević i dodao da su u to vrijeme bile najpopularnije operacije nosa, ušiju, facelifting, liposukcija i augmentacija grudi.

Boško Milojević

Milojević je 2005. otvorio Milo Clinic u Londonu, a u Zagrebu 2011. Polikliniku Milojević. “U Londonu imam zvjezdanu karijeru. Pacijenti u Milo Clinic dolaze iz cijelog svijeta na zahvate podočnjaka, nosa te na moje filere i botoks. Ali snažno sam želio nastaviti tradiciju moga oca i obitelji pružiti ugodniji život u Hrvatskoj pa sam otvorio polikliniku u Zagrebu”, naglasio je Milojević.

Njegov rad, zahvaljujući napretku tehnologije, vrlo se razlikuje od rada njegova oca. Za sebe kaže da je estetski liječnik, a nipošto estetski kirurg. “Estetska kirurgija koristi skalpel kao svoj glavni alat, a u našoj novoj struci koja za sada nema formalnu specijalizaciju igle, možemo izvesti skoro sve zahvate pomlađivanja i uljepšavanja tijela i lica, potpuno bezopasno, bezbolno, bez oporavka i nuspojava. Mogu se pohvaliti da su moj ugled i reputacija u Engleskoj veliki. Često sam prepoznat kao jedan od vodećih estetskih stručnjaka za botoks i filere, što mi laska”, naglasio je Milojević.

Smatra da se estetska kirurgija transformira u estetsku medicinu i kako mnogi hrvatski kirurzi prate taj trend tako da se educiraju u tehnikama botoksa i filera. Kada se 2009. prvi put vratio u Hrvatsku, prije nego što je otvorio Polikliniku, zvali su ga na mnoge simpozije, na kojima je većinu naših estetskih kirurga podučavaonajnovijim tehnikama anti aginga s botoksom i filerima. Prvi je u Hrvatskoj, tvrdi, koristio termin estetska medicina koji danas postaje sve prihvaćeniji.

 

‘Moj otac Boško doveo je estetsku kirurgiju iz Amerike i otvorio prvu privatnu praksu u istočnoj Europi. Bio je vizionar i medicinski pionir’, kaže Nikola Milojević

 

“Naravno da estetska kirurgija i dalje postoji. Neki kirurški zahvati i dalje su neophodni kod pacijenata, ali većina problema, kao što su podočnjaci, bore, kukasti nosevi, opuštena koža i suvišno masno tkivo, sada se mogu korigirati nekirurškim putem bez oporavka i nuspojava. Botoks zateže bore, hijaluronski fileri ravnaju nos i sakrivaju podočnjake. Botoks i fileri zatežu kožu i rade nekirurški face lifting. Strojevi poput Med Contour Multipowera nekirurški uklanjaju trbuščiće i suvišnu mast na bedrima. Imamo lasere za pigmentaciju, kapilare i akne. Cijene su povoljnije, zahvati pristupačniji, a rezultati prirodniji”, objasnio je Milojević i dodao da je razvoj nekirurške estetike najvažniji faktor sve veće popularnosti estetike općenito.

Smatra da koža kao najveći organ na tijelu s godinama postaje oštećena i “bolesna”, a odlazak “doktoru za bore” postaje normalna higijena i održavanje zdravlja kože. Nada se kako bi uskoro odlazak estetskom liječniku mogao postati jednak odlasku frizeru ili stomatologu.

U Londonu su mu mediji dodijelili titulu “kralja botoksa”, što govori o popularnosti njegova zahvata uklanjana bora tim proteinom. U Milo Clinicu vrlo su popularni i nekirurško uklanjanje podočnjaka dermalnim filerima i ravnanje nosa filerima. “U Zagrebu je slično, hijaluron je popularniji od botoksa, a naš hit tretman zadnjih godinu dana je pomlađivanje kože PRGF plazmom, punom faktora rasta. To je kao ‘eliksir mladosti’ koji kožu doslovno pomlađuje 10 godina”, ispričao je Milojević. Istaknuo je i da su cijene u zagrebačkoj poliklinici puno pristupačnije te jeftinije i do 60 posto za određene zahvate i procedure.

U londonsku kliniku Milo u ulici Harley, zahvaljujući njegovoj reputaciji, dolaze pacijenti iz mnogih zemalja kao što su Rusija, Katar, Nigerija i SAD.

“Trećina pacijenata u Zagrebu je iz naše šire regije, ponajviše iz Bosne, Slovenije, Crne Gore i Srbije, ali sve više i iz Italije, Austrije, Njemačke i Švicarske, pogotovo naših ljudi iz dijaspore. Veseli me i što su pacijenti počeli putovati u Zagreb na moj najpoznatiji zahvat podočnjaka iz daljih zemalja kao što su Nizozemska, Engleska i Švedska, pa čak i Australija, što je svojevrsna preslika rada londonske klinike”, rekao je Milojević.

Profesionalno se estetskom medicinom bavi 12 godina. Još kao dječak puno je vremena provodio sa svojim ocem i boravio u njegovoj klinici u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu. “Na neki način bio sam predodređen da se bavim estetikom, nastavim tatin rad te unaprijedim njegove izume i pionirske korake. Zbog nekoliko ‘ležećih policajaca na putu’ nisam na kraju završio u njegovoj branši, u samoj estetskoj kirurgiji. Ali sam sretan što sam njegov rad preusmjerio u moderniju verziju, u estetsku medicinu koja je budućnost estetike i anti aginga”, ispričao je Milojević.

Nikola Milojević tijekom studija u Londonu koristio je svaki slobodan trenutak kako bi asistirao ocu Bošku. Danas je vlasnik dviju poliklinika i ponosno nastavlja obiteljsku tradiciju

Diplomirao je medicinu 1995. na Royal Free Hospital School of Medicine u Londonu. Nakon završenog postdiplomskog stažiranja, nastavio je edukaciju te krenuo na specijalizaciju iz opće kirurgije na Guy’s and St. Thomas’ NHS Foundation Trust u Londonu koju nije završio. “Tada sam se preusmjerio na specijalizaciju opće i obiteljske prakse, također u Londonu. Educirao sam se na području estetske medicine i ubrzo postao jedan od najvećih londonskih stručnjaka na tome području, a potom postao i članom British College of Aesthetic Medicine, njegujući dugogodišnju strast za tim područjem i nastavljajući obiteljsku tradiciju. Još za vrijeme studija koristio sam svaki
slobodan trenutak kako bih došao u Zagreb i asistirao ocu”, rekao je Milojević.

Prije povratka u Hrvatsku, pet godina radio je za Harley Medical Group kao vodeći liječnik najvećeg lanca estetskih klinika u Velikoj Britaniji. Tako je stekao golemo iskustvo radeći često s 40 pacijenata dnevno.

Dosad je u karijeri napravio više od 30.000 zahvata botoksom, filerima, plazmom, laserima i slično. Najučestaliji je botoks s preko 12.000 obavljenih zahvata. Na drugom mjestu je zahvat s dermalnim filerima, odnosno nekirurško uklanjanje podočnjaka kojih je obavio više od 8000 i kojih, kad radi u londonskoj klinici, napravi između 20 i 25 svakoga dana. Jedna od glavnih predrasuda u estetskoj medicini s kojim se susreće je ta da je botoks “otrov”. Za botoks kaže da je prirodni protein organskog podrijetla. Smatra da se njegovom pažljivom i ekspertnom aplikacijom postižu vrlo lijepi i prirodni rezultati uklanjanja bora i zatezanja kože, za razliku od “zamrznutog izgleda kojeg se svi boje”. “Još je jedna česta predrasuda da ako osoba prestani koristiti filere i botoks nakon apliciranja, da će joj koža biti opuštenija i izgledat će još gore nego prije. To je netočno jer je znanstveno dokazano da ovaj nekirurški tretman ujedno i pomlađuje kožu, a učinak može biti vidljiv čak i do 10 godina”, rekao je Milojević.

Ali nekim pacijentima obio je zahvat. “To je obveza svakog estetskog liječnika. Moramo odbiti sve pacijente s nerealnim očekivanjima. Moramo odbiti pacijente sklone pretjerivanju i, što je najvažnije, moramo odbiti pacijente s dismorfijom tijela, anoreksičare i bulimičare. Odbijamo sve one sa psihološkim bolestima iskrivljene percepcije svog tijela, a naš najveći problem je taj da to ne možemo uvijek na vrijeme prepoznati”, pojasnio je Milojević.

Smatra da, nažalost, ima i puno loših rezultata estetskih zahvata. “Vjerujem da svaki čitatelj može sastaviti svoju top 5 listu loših rezultata, a tu su krivi i liječnici u Americi koji su skloni pretjerivanju, ‘napumpanom pillow faceu’ i zamrznutom izgledu. Ali postoji pojam ‘no trace face’, u doslovnom prijevodu ‘lice bez traga’. Ovo ‘bez traga’ aludira na nekirurške estetske zahvate koji prirodno i ‘nevidljivo’ pomlađuju te održavaju mladost”, rekao je Milojević, a kao primjere dobro urađenih zahvata naveo je one na Gwyneth Paltrow, Jennifer Aniston, Sandri Bullock, Meryl Streep i Sophiji Loren, a u Hrvatskoj Terezi Kesoviji, Josipi Lisac i Sanji Doležal.

Brojne poznate ličnosti bile su i kod njega na zahvatu. “Toni Cetinski napravio Vaser je Lipo liposukciju. Goran Ivanišević i Iva Majoli tretman botoksom protiv znojenja, o čemu smo snimili i film. Tu su još Nina Badrić, Antonija Blaće, Sanja Doležal, Mirna Medaković, Iva Balaban, Iva Jerković i mnogi drugi. U Londonu nam dolazi mnogo glumaca, pjevačica i posebno, vjerovali ili ne, voditelja SKY televizije”, ispričao je Milojević.

Uvjeren je da ugled hrvatskih estetskih stručnjaka u svijetu raste, na što je ponosan. Dodao je da možda ne posjećuju dovoljno internacionalne kongrese te da u tome malo kaskaju za liječnicima izvana. “Ali mi Hrvati smo sposobni i stižemo ostale velikom brzinom”, rekao je Milojević. Smatra da “estetski turizam” može biti najjača razvojna grana medicinskog turizma nakon dentalnog, ali da je za to potrebna pomoć države. Vjeruje da bi se tako znatno mogli poboljšali turistički rezultati, pogotovo u zimskim mjesecima kada mamac nisu more i sunce.

Siniša Glumičić, poznati hrvatski estetski liječnik, slaže se da su razlike u estetskoj kirurgiji prije 50 godina i danas ogromne, u svijetu i kod nas. “Tehnologija materijala, instrumenata, aparatura i lasera posljednjih 50 godina razvijala se nevjerojatnom brzinom, a i saznanja o tkivu, koži, muskulaturi, estetici tijela. I sve veći broj liječnika koji su ušli u svijet estetske kirurgije neminovno je doveo do ogromnih kvalitetnih pomaka u ovoj struci”, rekao je Glumičić i dodao da je estetska kirurgija jedna od najpropulzivnijih grana medicine uopće pa ga stoga ne čudi njezin strelovit razvoj.

Rekao je da je na počecima estetska kirurgija bila uglavnom tabu tema. Nije se blagonaklono gledalo na ljude koji su željeli uljepšati svoj izgled kirurškim zahvatom. “Opravdavalo se onima koji su bili unakaženi nekom nesrećom, traumom ili pak urođenom deformacijom. Čak su i mnogi poznati hollywoodski glumci i glumice skrivali svoje zahvate kao zmija noge, no polako je s vremenom postala prihvaćena. U jednom trenu u SAD-u se čak ponosno govorilo kad je netko od poznatih osoba estetski korigirao nos ili pomladio lice”, ispričao je Glumičić. Tvrdi da kako je estetska kirurgija bila sve dostupnija široj populaciji, tako je i njeno stigmatiziranje bilo sve manje. Smatra i kako su mediji odigrali važnu ulogu jer su mnogima pomogli savladati osjećaj stida i srama ako su željeli kirurški korigirati nešto što im se na njihovu licu ili tijelu nije dopadalo.

Glumičić se prisjetio svog profesora i učitelja Boška Milojevića, za kojega tvrdi da je bio je pionir estetske kirurgije na našim područjima, inače otorinolaringolog po specijalizaciji. “Kad je otvorio svoju privatnu praksu, uistinu je imao puno pacijenata s tadašnje jugoslavenske estradne scene. Neki od njih su to skrivali, a neki i nisu”, ispričao je Glumičić i dodao kako su i u to vrijeme najpopularniji zahvati bilo kao i oni danas, poput operacije nosa, zahvati face liftinga, povećanje grudi, liposukcija…

Svoju privatnu specijalističku praksu Glumičić je otvorio 1994. u Zagrebu, a kaže da je bio najmlađi estetski kirurg do tada u Hrvatskoj. “Svaki početak je težak. Bio sam i još uvijek sam zaljubljen u svoju struku i estetsku kirurgiju doslovno sam živio, jednako kao sada. Imao sam donekle sreću da sam već u startu imao nekoliko poznatih pacijenata koji nisu skrivali svoje zahvate i ljudima smo medijski približili način operacija, postoperacijski postupak, mogućnosti korekcije… Vjerujem da je to podosta pridonijelo razbijanju tabua”, ispričao je Glumičić.

Siniša Glumičić

Smatra da hrvatska estetska kirurgija i hrvatska medicina te dentalna medicina općenito vrlo dobro kotiraju u svijetu. Na to ukazuje, tvrdi on, veliki broj stranaca koji dolazi u Hrvatsku na estetske zahvate. “Vjerujem da nema ni ozbiljnijeg svjetskog kongresa na kojem nema naših ljudi. Prije nekoliko dana vratio sam se iz New Yorka s jednog od najjačih simpozija estetske kirurgije, tzv. ‘Cutting Edge Symposium’ i bilo mi je vrlo drago vidjeti nekoliko mojih kolega iz Zagreba i Rijeke, za koje znam da stalno prate svjetske trendove”, objasnio je Glumičić.

Kada je riječ o trendovima, tvrdi da se u estetskoj medicini snažno razvila industrija filera i nekirurških metoda pomlađivanja. “Na prvom mjestu je botoks kojim danas možemo vrlo sigurno i efektno eliminirati brojne bore na licu. Hijaluronski fileri danas su standard za popunjenje bora i osvježenje lica u srednjoj životnoj dobi, a kirurgija je modernizirana tehnologijom, od radiovalnih noževa i radiovalne kirurgije do ultrazvučne i endoskopske kirurgije te novim kirurškim pristupima i saznanjima”, ispričao je Glumičić i dodao kako je bez kontinuirane edukacije nemoguće “opstati na sceni”.

Glumičić je rekao kako su najčešći estetski zahvati na licu kod nas i u svijetu korekcija nosa, kapaka i face lifting, a na tijelu liposukcija, odnosno trajno uklanjanje masnog tkiva i zahvat povećanja grudi.

Rekao je da su cijene u Hrvatskoj višestruko povoljnije nego u zemljama zapadne Europe. “Cijene su u Hrvatskoj prilagođene domaćem tržištu i to je još jedan od razloga zašto smo interesantni potencijalnim pacijentima iz Europe”, dodao je Glumičić.

Smatra da je posljednjih nekoliko godina nestalo zgražanje javnosti prema estetskim zahvatima. Vjeruje da ih ljudi danas prihvaćaju kao nešto što je normalno i ‘’tko želi, nek izvoli’’. “Mnoge smo predrasude tijekom zadnjih 20-tak godina uspjeli ukloniti, a oni koji ih još imaju vjerojatno ih nikada niti neće mijenjati. Ne opterećujem se time”, rekao je Glumičić.

Što se tiče dolaska stranih pacijenata, u njegovu polikliniku stižu iz cijele regije, kao i iz susjednih zemalja zapadne Europe. Najčešće je riječ o Slovencima, Austrijancima i pacijentima iz Njemačke i Švicarske. “Nisam nikada podrobno analizirao razlog zbog kojeg su došli kod nas, no uglavnom je to usmena predaja. Kad operirate nekog našeg čovjeka koji radi u inozemstvu, često njegovi suradnici na poslu ili prijatelji stranci nakon toga dođu kod nas. Tako se taj krug polako širi. Marketing ‘od usta do usta’ najbolja je reklama u svijetu estetske kirurgije”, rekao je Glumičić.

Kazao je kako estetska kirurgija u razvoju medicinskog turizma u Hrvatskoj nije ni blizu razine na kojoj bi mogla biti. Tvrdi da se promocija hrvatskih ustanova u inozemstvu isključivo temelji na vlastitom trudu i angažmanu vlasnika klinika te da je državna potpora i organizacija, koliko je njemu poznato, potpuno izostala.

Siniša Glumičić tokom zahvata u opercijskoj sali

Estetska kirurgija je, tvrdi on, igrom slučaja ušetala u njegov život, odmah po završetku studija. Nakon što je već s 22 godine diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, otišao je u Boston u SAD i pripremao se za polaganje američkog ispita za strane liječnike, namjeravajući upisati specijalizaciju. “No odmah po dolasku u SAD kontaktirao me prof. dr. Milojević i ponudio mi mjesto specijalizanta na njegovoj klinici. Istovremeno, sugerirao mi je da ostanem tu godinu u SAD-u i započnem edukaciju iz estetske kirurgije”, ispričao je Glumičić.

Kod Milojevića počeo je raditi ubrzo nakon staža i istovremeno započeo specijalizaciju iz
maksilofacijalne kirurgije koju je završio 1994. te odmah otvorio privatnu praksu. “Imao sam tu fenomenalnu sreću da sam za vrijeme specijalizacije mogao učiti i preuzeti veliki dio znanja pokojnog profesora Milojevića, s kojim sam bio na mnogim kongresima. Nakon njegove nenadane smrti orijentirao sam se na daljnju specijalističku edukaciju u SAD-u, u kojem sam proveo mnogo vremena, posebno u Los Angelesu, New Yorku i u Seattleu, na ponajboljim klinikama u svijetu”, rekao je Glumičić.

Ispričao je kako je dosad, tijekom proteklih 26 godina, obavio više od 10.000 zahvata, među njima najviše korekcija nosa, tzv. rinoplastiku.

Nikada ne otkriva imena svojih pacijenata. “Brojni poznati ljudi koji su obavili estetski zahvat u mojoj klinici i koji to nikad nisu skrivali zasigurno ne bi zamjerili, ali ne bih ih ipak želio spominjati. Kaže se da je svaki estetski zahvat dobar, ako se ne vidi da je učinjen, a osoba izgleda bolje. To bi bila prava poanta uspješne korekcije, iako to nije uvijek moguće”, rekao je Glumičić.

Za estetsku kirurgiju kaže da je danas vrlo siguran postupak, iako se radi o ozbiljnoj kirurgiji, sa svim rizicima koji prate i ostale kirurške zahvate pa ni kirurg, niti pacijent ne smiju olako prihvatiti tu operaciju. “Za svakog pacijenta radimo kompletnu laboratorijsku obradu prije bilo kojeg zahvata i pregled našeg anesteziologa, kako bismo minimalizirali ikakvu mogućnost komplikacija”, zaključio je Glumičić.

Doktorica Jelena Jakić, dermatologinja i vlasnica istoimene poliklinike u Zagrebu, tvrdi da se estetska kirurgija danas razlikuje od one u nastanku prije 50 godina jer se onda svodila na klasične kirurške invazivne metode i bila je dostupna samo povlaštenoj skupini ljudi koji su zahvate radili jer su bili slavne osobe ili su bili dovoljno bogati da je mogu priuštiti. Tvrdi da je ona danas postala stil života i način da svaka osoba koja brine o svom izgledu ima priliku uljepšati se ili usporiti procese starenja na licu i koži tijela.

“Procedure poput implantata za dojke i liposukcija te rinoplastika obavljale su se i onda, ali
danas je razbijen mit o tome da je to nešto društveno neprihvatljivo, nego je postalo standard ljudima koji to mogu priuštiti. Žene nakon poroda i dojenja vrlo često odlaze na rekonstruktivne zahvate, kao i one koje žele veće grudi ili promjenu izgleda nosa, a javljaju se i djevojke u ranoj mladosti u pratnji roditelja ili prijatelja”, objasnila je Jelena Jakić.

Smatra da se estetska kirurgija proširila i na neinvazivne procedure koje podrazumijevaju filere, botoks, duboke i površne kemijske pilinge koji u kombinacijama mogu donijeti izvrsne rezultate pa osobe koje na vrijeme započnu te tretmane nikada ne moraju obaviti klasične operacije i face lifting. “Ako na vrijeme restauriramo volumen lica koji vremenom nestaje, fiziološki rezultati su takvi da osoba i u kasnijim godinama izgleda svježe i mladoliko, pa danas možemo lijepo stariti”, istaknula je Jelena Jakić.

 

Jelena Jakić smatra da je hrvatska estetska medicina u samom svjetskom vrhu zato što se naši stručnjaci neprekidno educiraju

 

Dodala je da se događa i “nusprodukt” takvih zahvata pa je moguće vidjeti loše “napravljene” pacijente koji su “rezultat gubitka samokritike i kompasa u vremenu i zrcalu”. Smatra da su za takve loše primjere neinvazivnih procedura velikim dijelom odgovorne osobe koje ih izvode jer pristaju na nešto što izlazi iz granica anatomskih oblika ljudskog lica i tijela, a i sve češće ih ilegalno izvode osobe koje uopće nisu medicinke struke.

Za estetsku medicinu u Hrvatskoj kaže da je na vrhu svjetskih trendova i naši vrhunski stručnjaci neprekidno se educiraju. “Povjerenje stranaca u hrvatsku estetsku medicinu prisutno je dulje vremena, a razvojem medicinskog turizma samo je skraćen put traženja pravih stručnjaka. Sve je više ljudi koji su imali pozitivna iskustva u estetskoj medicini u Hrvatskoj te usmenom predajom šire povjerenje i ugled naše struke”, rekla
je Jelena Jakić.

Njezini pacijenti također su i brojne poznate osobe, ali je istaknula da je puno veći broj onih nepoznatih. “Najčešće dolaze osobe srednje dobi, poslovni ljudi koji si mogu priuštiti luksuz i dolazak na tretmane pomlađivanja kao što su restauracija i remodeliranje lica filerima, brisanje mimičkih bora botoksom i, što je najvažnije, njega kože i zadržavanje njene kvalitete mezoterapijom i PRPom, plazmom obogaćenom trombocitima”, rekla je Jelena Jakić.

Smatra da se lijepa koža ne može postići samo nadoknadom volumena ili ublažavanjem mimike jer ako koža na takvom licu nije njegovana i nema sjaja, onda osoba nikada ne izgleda svježe, bez obzira na korektore i šminku. “Ako se studiozno pristupi problemu i na vrijeme započne tretman, koža može dugo ostati sjajna i elastična. Koža traži i biološko vrijeme da se nakon prvog bljeska dogodi i restauracija u svim njenim slojevima nakon bio-revitalizacije ili PRP tretmana. Vrlo je važno ostvariti dobru komunikaciju s pacijentom da mu se objasni koji je put do cilja i do kuda možemo doći”, rekla je Jelena Jakić. Estetskom medicinom bavi se 15 godina i tvrdi da se tijekom njenog studija nije puno govorilo o njoj. Tek na specijalizaciji iz dermatologije stekla je
znanje o koži i kako se može unaprijediti klasična dermatologija.

“Svaka nova spoznaja koja se ticala estetske medicine samo je produbljivala ljubav i želju za još više znanja pa sam koristila svaku priliku koja mi se pružila, uglavnom na internacionalnim ciljanim edukacijama i kongresima. Što sam duže u ovom poslu, više želim učiti jer tek sam s iskustvom iz prakse došla do pravih pitanja na koja sam odgovore mogla dobiti samo od eksperata i kolega koji se bave istim poslom”, rekla je Jelena Jakić.

‘Najčešće na zahvate dolaze osobe srednje dobi, poslovni ljudi koji si mogu priuštiti luksuz i dolazak na tretmane pomlađivanja’, kaže Jelena Jakić

Opisala je PRP (platelet rich plasma) proceduru koja se u medicini koristi u mnogim područjima, od ortopedije, kardiokirurgije i ginekologije pa do estetike.

Procedura se izvodi tako da se vlastita krv pacijenta koristi uz pomoć posebno dizajniranih separatora i epruveta kako bi se načinio koncentrat plazme i vlastitih trombocita. Taj koncentrat kada se injektira u kožu ili neko drugo tkivo dovodi do oslobađanja faktora rasta koji pokreću reparacijske mehanizme koji se inače događaju u tkivu nakon ozljede.

“Kada se procedura izvede, pokrene se reakcija koja se događa u koži sljedećih četiri do šest tjedana i onda se to ponavlja. Rezultati su obnova kože, ujednačenost tena i brisanje bora. Procedura se provodi i na vlasištu kada kosa pojačano ispada ili je slabe kvalitete, a rezultati su njezina obnova, veća bujnost i bolja elastičnosti”, objasnila je Jelena Jaki, dodavši da ovaj tretman već šest godina provodi u poliklinici, svi pacijenti su ga prihvatili i rado se vraćaju.

Zoran Žgaljardić vlasnik je dviju klinka u Opatiji i Zagrebu. Prvu kliniku Villa Elite otvorio je u Opatiji. Prije godinu dana ona je obnovljena i opremljena najsuvremenijom tehnologijom za operacijsko kirurške zahvate uz korištenje najnaprednije svjetske tehnologije laserskih korekcija. Unutar klinike u Zagrebu koriste se neinvazivne i nekirurške metode pomlađivanja kao što su laserske tehnologije, fileri, kemijski pilinzi i botoks.

Žgaljardić tvrdi da se estetska medicina kao pojam prije 50 godina nije upotrebljavao. “Estetska medicina nastala je praktički kao izvedenica u neinvazivnim pristupima pri uljepšavanju, pomlađivanju ili preoblikovanju. Estetska medicina bilježi veliki razvoj jer omogućuje i preventivne postupke protiv starenja kože, pa se tu razvila i grana anti age medicine”, rekao je Žgaljardić.

Istaknuo je i da se s razvojem tehnologije lasera, radio frekvencije, dermalnih filera i botoksa razvija i estetska medicina koja uključuje širi medicinski specijalistički krug. Tako, smatra, da pod estetsku medicinu možemo uvrstiti i nutricionizam koji dovodi do zdravijeg i ljepšeg izgleda.

“Estetska medicina u svojim pravcima razvija se brzinom svjetlosti u poboljšavanju molekula, kada se govori o filerima ili uvođenju i usavršavanju tehnologija koje nam pomažu u otapanju masti na neželjenim mjestima, pomlađivanju i održavanju statusa kože lica, uvođenju frakcijskih biostimulativnih niti, primjeni PrP-a, ili sofisticiranijem transferu masti”, rekao je Žgaljardić.

Što se cijena tiče, rekao je da su zahvati u Hrvatskoj i do 50 posto jeftiniji nego u Engleskoj ili Švicarskoj. “Međutim, ekonomska kriza iznjedrila je i brojne jeftine tzv. ‘low cost’ kirurge i u Europi. Cijene zahvata ovise i o tržišnoj pozicioniranosti kao i o ugledu klinike ili liječnika. Dakle, na cijenu utječe puno faktora”, ispričao je Žgaljardić.

U njegovim poliklinikama udio pacijenata iz inozemstva je oko 40 posto. Najviše ih dolazi iz Italije, Slovenije i Švicarske. Smatra da estetska medicina može biti važna grana medicinskog turizam u Hrvatskoj.

Zoran Žgaljardić kaže da je pojam esteske medicine nastao uporedo s pojavom botoksa i raznih drugih neinvazivnih metoda pomlađivanja

“Turska je razvila medicinski turizam na transplantaciji kose tako što je sufinancirala avionske letove i klinike, no sigurnosni faktor im je sada to poremetio. Država bi morala imati svoje projekcije razvoja medicinskog turizma, pa uzeti i našu medicinsku granu u obzir”, kazao je Žgaljardić.

On se nakon rada u bolnici s tumorima i traumama lica odlučio posvetiti estetici i zahvatima vezanim za pomlađivanje i preoblikovanjem jer smatra da rezultat ovisi o njegovim sposobnostima. Kada je riječ o tumorskoj patologiji, otkrio je, nekad i nakon savršenog zahvata u konačnici pacijent ne uspije pobijediti bolest, što je doživljavao
stresno i vrlo emotivno.

Medicinski fakultet završio je u Rijeci, a usavršavanje za privatnu praksu radio je u SAD-u i Argentini. Osnivač je i član predsjedništva Svjetske akademije plastične kirurgije (World Academy Of Cosmetic Surgery).

Tijekom 17 godina rada obavio je brojne zahvate, a najčešći su mu korekcija nosa i dojki, face lifting i laserske liposukcije. “Ponosan sam na operaciju nosa naše poznate plivačice Sanje Jovanović kod koje je osim estetskog bio i funkcionalni problem jake devijacije nosne pregrade, što joj je sasvim sigurno otežavalo disanje”, rekao je Žgaljardić.

Smatra da i danas mnogi imaju predrasude spram estetske medicine. “Postoje ljudi koji nemaju potrebu na sebi ništa mijenjati i to je dobro. Međutim, nemaju pravo upirati prst u one koji to žele jer svatko bi trebao imati pravo na svoj pogled na život”, zaključio je Žgaljardić.