Drastično kršenje ograničenja brzine i neprilagodba brzine uvjetima na cesti, s minimalnim rizikom kažnjavanja, izravan su i neizravan uzrok gotovo svake nesreće u kojoj sudjeluje motocikl

Željko Marušić, prometni stručnjak

Sinoć oko 22:50 je na zapadnom dijelu Ilice u Zagrebu u sudaru automobila i motocikla poginuo motociklist, a danas oko 14:30 na Jadranskoj magistrali, u mjestu Promajna, nakon slijetanja s ceste poginuo je motociklist. Tako su u protekla tri dana, uključujući i dvoje poginulih u Rugvici, u sudaru motocikla i kombija popeo na četiri. To je dramatično u vremenima potpuno neprimjerenim vožnji motocikala.

Posljedica je to i klimatskih promjena, ali i neosporne činjenice da je praktički svaki vozač motocikla, po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u svakoj vožnji u barem dva prekršaja: po čl. 51. st. 1, za neprilagodbu brzine uvjetima (poseban problem u zimskim mjesecima, čemu upravo svjedočimo) i po čl. 54. za vožnju nedopuštenom brzinom,  Brzinsko prekoračenje je često drastično, za više od 50 km/h, za što je po stavku 2 tog članka kazna do 1990 eura, uz oduzimanje vozačke dozvole do 6 mjeseci. Time taj teški prekršaj postaje i kazneno djelo Obijesna vožnja, Kazneni zakon, čl. 226.

To je, izvjesno bio slučaj u sve tri tragične nesreće, jer mlade osobe na snažnim motociklima ovih dana najčešće ne voze zbog potrebe, nego hira. Pa ne ide se zimu u školu jurnjavom na sportskom motociklu, kao u nesreći u Rugvici, a rasvjetljavanju uzroka nesreće u Ilici, za koji policija traži svjedoke (zašto na toj dionici blizu kompleksa Policijske uprave zagrebačke ne postoje kamere?!) može poslužiti komentar osobe cerat_1 na 24sata.hr: “… nažalost vidio sam ovaj sudar, tj 50 metara prije je motor proletio pokraj mene.” Na dionici s ograničenjem 50 izvjesno je to bilo više od 100. Opako, vjerojatno ušavši u područje Obijesne vožnje, jurio je i motociklist koji je danas poginuo na državnoj cesti D8, Jadranskoj magistrali, u Promajni.

Drastično prekoračenje brzine izravan je, kao u Promajni, ili neizravan uzrok prometne nesreće, kao u Rugvici i zagrebačkoj Ilici. Vozač kombija u Rugvici nije propustio motocikl, jer nije mogao ni očekivati da će u uvjetima otežane vidljivosti iz suprotnog smjera dojuriti slabo vidljiv dvokotač (vozač automatizmom često promatra realno dolazno područje iz suprotnog smjera), prednji desni dio kombija uništiti kao da ga je pogodio kamion i teško ozlijediti suvozačicu (ukazuje na visoku troznamenkastu brzinu). U Ilici se vozač osobnog automobila, izvjesno i samo formalno, pogrešno prestrojio, jer nije vidio, a vjerojatno nije ni mogao vidjeti da mu sa stražnje strane ‘dolijeće’ motocikl. A rizik da će biti uhvaćeni u prekršaju i kažnjeni je ‘nula’!

Vozač sportskog motocikla jureći zapadnim dijelom Ilice u Zagrebu dobro je znao da je radarska kamera za mjerenje brzine 1,2 km zapadno, na kraju Ilice, a dodatna na sličnoj udaljenosti u Aleji Bologna. Između je mogao voziti koliko sportski motocikl može potegnuti i da se nije desila tragična nesreća, za njegovu jurnjavu bi znali tek uključeni sudionici u prometu. A mnogi vozači motocikala skidaju ili skrivaju registarsku oznaku, kako bi mogli nesmanjenom brzinom projuriti i kod fiksnih radarskih kamera.

Policija bi trebala početi ozbiljnije obuzdavati i kažnjavati teške brzinske prekršaje motociklista, a usto bi se dodatnim i progresivnim premijama obveznog osiguranja za rizične okolnosti (vozač-vozilo-prometnica) demotivirale nerezonske zimske vožnje sportskih motocikala na istrošenim ljetnim gumama.

Zbog toga bi trebalo uvesti sljedeće mjere:

1. Pravo prvenstva prolaza oduzima se vozaču motocikla koji počini prekršaj po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama čl. 54. st. 2 ili kazneno djelo Obijesna vožnja, Kazneni zakon, čl. 226.

2. Za motocikliste do 24 godine treba uvesti odredbu Mladi vozač, s ograničenjem snage motora na 20 kW (27 KS), privremenom vozačkom dozvolom (trajna bi se izdavala nakon 24. godine ako ne bi skupili 6 kaznenih bodova) i nultu toleranciju na alkohol.

3. Za razdoblje od 15. studenoga do 15 travnja uvesti dodatnu osiguravateljsku premiju za svaku regiju, ovisno o povećanju rizika prometne nesreće te progresivnu sa snagom motora.

4. Intenzivirati kontrole brzine motocikala, postavljanjem radarskih kamera i policijskih patrola sa specijaliziranom opremom i postupcima za hvatanje i zaustavljanje prebrzih motociklista.

5. Za skrivanje ili uklanjanje tablice, u svrhu onemogućavanja njenog snimanja policijskim uređajima kažnjavati oduzimanjem motocikla, bez obzira tko je vlasnik i oduzimanjem vozačke dozvole

DOBRO JE ZNATI

Vožnja na motociklu zimi je 20 puta pogibeljnija nego u automobilu

Koliko su vozači i suvozači na motociklima ugroženiji od onih na četiri kotača pokazuje usporedba njihovog udjela u prometu i stradavanjima. Ako se uračunaju ukupno prevezene osobe i ukopno prijeđeni kilometri, promet na dva kotača sudjeluje tek s oko jedan posto, a stradalih je gotovo petina. Dakle vožnja na dva kotača nije 20 posto, nego 20 puta rizičnija! Dvije tisuće posto, posebice na skliskoj cesti i pri lošoj vidljivosti.

Sve što je rizično na četiri kotača, višestruko je opasnije na dva. Dodir među automobilima često završava bez većih posljedica, a svaki dodir s motociklom u vožnji može završiti tragično. Motociklisti su neusporedivo izloženiji rizicima skliske ceste, a pogibeljno može biti i malo šljunka. Iako lakše izbjegavaju frontalni sudar, to je manje važno od prethodnoga.

A kad se nesreća ili pad dogodi, počinje pakao za motocikliste (posebice suvozače), jer nisu zaštićeni karoserijom, zaštitnim pojasevima i zračnim jastucima. Tada može pomoći kvalitetna kaciga i zaštitna odjeća, a nažalost pri previsokim brzinama to ne može spriječiti teške i tragične ishode za osobe na motociklu.