Zaslađeni napici poput gaziranih pića i energetskih napitaka osmišljeni su da budu izuzetno ukusni, ali i krcati ekstravagantnim količinama zaslađivača za stimuliranje centara za zadovoljstvo u mozgu.

Taj početni užitak ipak krije skrivenu opasnost. Pića s dodanim šećerom obično imaju malu nutritivnu vrijednost, a istraživanje pokazuje da redovna konzumacija može povećati rizik od zdravstvenih problema kao što su karijes, pretilost, dijabetes tipa 2 i bolesti srca.

Zapravo, prema novoj studiji koju su vodili istraživači sa Sveučilišta Tufts u SAD-u, oko 1,2 milijuna novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti i 2,2 milijuna novih slučajeva dijabetesa tipa 2 razviju se širom svijeta svake godine zbog ljudi koji piju pića zaslađena šećerom.

I dok je ukupna konzumacija slatkih pića nedavno opala u nekim razvijenim zemljama, primjećuju autori studije, gazirana pića i njima slična i dalje predstavljaju značajnu prijetnju javnom zdravlju u većem dijelu svijeta, osobito u zemljama u razvoju.

“Pića s dodanim šećerom intenzivno se reklamiraju i prodaju u zemljama s niskim i srednjim prihodima”, kaže jedan od voditelja studij Dariush Mozaffarian, kardiolog i znanstvenik za javno zdravstvo na Sveučilištu Tufts.

“Ne samo da te zajednice konzumiraju štetne proizvode, nego su često i slabije opremljene da se nose s dugoročnim zdravstvenim posljedicama”, ističe.

POVIJESNA TUŽBA Američki prehrambeni divovi optuženi da potiču bolesti i ovisnost kod djece

Problem je posebno ozbiljan u nekim zemljama. Primjerice, studija povezuje gotovo jednu trećinu svih novih slučajeva dijabetesa u Meksiku sa zaslađenim pićima, kao i gotovo polovicu svih novih slučajeva dijabetesa u Kolumbiji.

U Južnoafričkoj Republici oko 28 posto novih slučajeva dijabetesa i 15 posto novih slučajeva srčanih bolesti može se pripisati zaslađenim napicima, navode istraživači.

Studija se fokusira na pića zaslađena šećerom (SSBs), koje autori definiraju kao svako piće s dodatkom šećera i najmanje 50 kilokalorija po količini od 250 mililitara. To uključuje komercijalna ili domaća bezalkoholna pića, energetske napitke, voćne napitke, punč, limunadu i agua frescas.

Ova definicija isključuje pića poput zaslađenog mlijeka, 100-postotnih sokova od voća i povrća i nekaloričnih umjetno zaslađenih pića, napominju istraživači, iako mnoga od njih i dalje mogu predstavljati zdravstveni rizik u slučaju prekomjerne konzumacije.

Istraživači su podatke o unosu pića dobili iz Globalne baze podataka o prehrani, uključujući 450 anketa s podacima o konzumaciji SSB-a, što predstavlja ukupno 2,9 milijuna ljudi iz 118 zemalja.

Kako bi rasvijetlili veze između zaslađenih napitaka i bolesti, uključili su ove podatke i stope kardiometaboličkih bolesti u komparativnu procjenu rizika, na temelju prethodnih istraživanja o fiziološkim učincima slatkih pića.

Na globalnoj razini, ovo implicira zaslađene napitke kao čimbenik koji pridonosi 1,2 milijuna novih slučajeva srčanih bolesti svake godine, kao i 2,2 milijuna novih slučajeva dijabetesa tipa 2.

Opservacijska studija pokazala da kava, voda i čaj umjesto zaslađenih pića smanjuje rizik smrti kod dijabetičara

Studija također sugerira da SSBsi na godišnjoj razini uzrokuju i otprilike 80.000 smrti od dijabetesa tipa 2 i 258.000 smrti od kardiovaskularnih bolesti.

“To je poražavajući danak, ali isticanje uloge zaslađenih napitaka poput ove studije može pomoći u preokretu”, objašnjava glavna autroica studije i nutricionistička znanstvenica Laura Lara-Castor, bivša doktorandica na Tuftsu, a sad predavačica na Sveučilištu Washington.

“Potrebne su nam hitne intervencije utemeljene na znanstvenim dokazima kako bismo obuzdali konzumaciju zaslađenih napitaka na globalnoj razini, prije nego što još više života bude skraćeno zbog njihovih učinaka na dijabetes i bolesti srca“, kaže Lara-Castor.

Naša tijela brzo probavljaju slatke napitke, primjećuju istraživači, povećavajući razinu šećera u krvi, a u najboljem slučaju pružajući samo oskudnu hranjivu vrijednost.

Prečesto ispijanje previše ovih pića može dovesti do debljanja i inzulinske rezistencije, napominju, kao i raznih metaboličkih problema povezanih s dijabetesom tipa 2 i kardiovaskularnim bolestima.

Javna svijest o tim rizicima možda raste, ali ne dovoljno brzo i univerzalno, ukazuju istraživači.

“Puno više treba učiniti, posebno u zemljama Latinske Amerike i Afrike gdje je potrošnja visoka, a zdravstvene posljedice ozbiljne”, kaže Mozaffarian.

“Kao vrsta, moramo se pozabaviti konzumacijom zaslađenih napitaka“, ističe.

Studija je objavljena u časopisu Nature Medicine.

Ovo su napici koje najviše piju najdugovječniji ljudi na Zemlji