45. je dan rata u Ukrajini

• U Makarivu, gradiću zapadno od Kijeva, pronađena je masovna grobnica sa 132 leša
• Ruske snage nastavljaju s pregrupiranjem i pripremama za sveobuhvatni napad na području Donbasa
• U Odesi uveden policijski sat do kraja vikenda zbog straha od ruskih raketnih napada
• Službeni Kijev optužuje Moskvu da je u Rusiju prisilno deportirala više od 600.000 građana

TIJEK DOGAĐAJA PRATITE U NASTAVKU: 

21:10 Ukrajina izvijestila o trećoj razmjeni zarobljenika s Rusijom

Ukrajinske i ruske snage organizirale su treću razmjenu zarobljenika otkako su ruske snage napale Ukrajinu prije više od šest tjedana, priopćile su obje strane.

Potpredsjednica ukrainske vlade Irina Vereščuk rekla je da je oslobođeno 26 Ukrajinaca – 12 vojnika i 14 civila.

“Po nalogu predsjednika Volodimira Zelenskija danas je održana treća razmjena zarobljenika. Dvanaest naših vojnika, uključujući i jednu časnicu, vraća se kući. Također smo omogućili oslobađanje 14 civila, među kojima devet žena, što je ukupno 26 osoba “, napisala je Vereščuk na Telegramu.

Ruska povjerenica za ljudska prava Tatjana Moskalkova izjavila je da su dvije zemlje dopustile povratak vozačima kamiona koji su ostali zarobljeni u drugoj zemlji.

Prema novinskoj agenciji TASS, Moskalkova je kazala kako je dopušteno da se 32 Rusa i 20 Ukrajinaca vrate kući.

19:40 Johnson se oglasio o sastanku

Today I met my friend President @ZelenskyyUa in Kyiv as a show of our unwavering support for the people of Ukraine.

We're setting out a new package of financial & military aid which is a testament of our commitment to his country's struggle against Russia’s barbaric campaign. pic.twitter.com/KNY0Nm6NQ3

— Boris Johnson (@BorisJohnson) April 9, 2022

19:20 Ukrajinci: Otkrili smo grobnicu s ruskim vojnicima kod Harkiva

19:00 Orban osudio masakr u Buči i podržao međunarodnu istragu zločina

Očigledno je da mađarski premijer Viktor Orban osuđuje masakr počinjen u ukrajinskoj Buči, rekao je u subotu njegov šef za medije.

Mađarska će na svaki mogući način poduprijeti međunarodnu istragu s ciljem identificiranja počinitelja tog krvoprolića, rekao je u subotu Bertalan Havasi.

Orban je u srijedu na međunarodnoj konferenciji za novinare jasno dao do znanja da je “ovo rat koji je započela Rusija napadom na Ukrajinu, a to je agresija” te je dodao da je to stajalište Europske unije “koji dijeli i Mađarska”.

18:00 EU daje milijardu eura za Ukrajinu i zemlje koje primaju izbjeglice

16:42  Boris Johnson u Kijevu na sastanku sa Zelenskijem

Britanski premijer Boris Johnson počeo je u subotu neočekivani posjet Kijevu razgovorom u četiri oka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, rekao je zamjenik predstojnika ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Sibiha.

“Upravo sada posjet Borisa Johnsona Kijevu počeo je sastankom u četiri oka s predsjednikom Zelenskijem”, objavio je Sibiha na Facebooku.

“Velika Britanija predvodi u vojnoj pomoći Ukrajini, vođa je proturatne koalicije, predvodi u sankcijama protiv ruskog agresora”, dodao je, objavivši fotografiju sastanka.

Johnson je prvi čelnik skupine G7 koji je posjetio Ukrajinu od početka ruske invazije 24. veljače.

16:15  Zelenski: Ukrajina je “uvijek spremna” na razgovore s Rusijom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajina “uvijek spremna” na razgovore s Rusijom, koji su na mrtvoj točki otkad su u gradu Buči kod Kijeva iz kojega su se Rusi povukli otkrivene stotine civilnih žrtava.

“Spremni smo boriti se i paralelno tražiti diplomatske puteve kako bi se zaustavio rat. Uvijek paralelno razmišljamo o dijalogu”, rekao je ukrajinski predsjednik na kratkoj konferenciji za novinare nakon susreta s austrijskim kancelarom Karlom Nehammerom koji je u posjetu Kijevu i Buči.

Zadnji krug izravnih rusko-ukrajinskih pregovora održan je 29. ožujka u Istanbulu, kada je Ukrajina detaljno iznijela glavne prijedloge za dogovor s Moskvom, među kojima je mogućnost neutralnosti u zamjenu za međunarodni sporazum koji bi jamčio njezinu sigurnost.

15:25 Guverner Luhanska pozvao ljude na evakuaciju

15:10 Više od 4.4 milijuna Ukrajinaca pobjeglo od rata

15:00 Kijev sljedeća meta napada?

14:30 Zelenskij objavio nove slike rata

14:00 Austrijski kancelar u posjetu Kijevu dok Rusija nastavlja s napadima

Austrijski kancelar Karl Nehammer stigao je u subotu u Kijev kako bi iskazao podršku ukrajinskoj vladi u vrijeme kada ruska vojska nastavlja napadati jug i istok Ukrajine, prenijela je njemačka novinska agencija dpa.

Nehammer se sastaje s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i gradonačelnikom Kijeva Vitalijom Kličkom. Nehammer također namjerava posjetiti grad Buču, mjesto na kojem su, prema ukrajinskim dužnosnicima, ruske snage masakrirale stotine civile prije no što su se povukle.

Nehammerov posjet slijedi nakon posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i šefa europske diplomacije Josepa Borrella u petak.

Austrijski kancelar je po dolasku u Ukrajinu novinarima rekao da zvjerstva u Buči moraju u potpunosti istražiti nezavisni međunarodni stručnjaci.

Nehammer, koji je preuzeo dužnost u prosincu, rekao je da je svrha njegovog posjeta ponuditi humanitarnu i političku potporu.

Austrija, koja nije članica NATO saveza, je dosad, između ostalog, Ukrajini poslala 10.000 kaciga i 9000 obrambenih prsluka za civilne potrebe.

Istodobno je, poput Njemačke, jedna od država članica Europske unije koja dosad odbija Zelenskijev zahtjev za zabranom uvoza ruskog plina. Austrija 80 posto svojeg plina nabavlja iz Rusije.

Beč je, nakon nešto oklijevanja, ovog tjedna protjerao četiri ruska diplomata slijedeći primjer ostalih članica EU-a.

Gotovo 4,5 milijuna od otprilike 44 milijuna Ukrajinaca napustilo je svoju domovinu od početka rata. Otprilike 51.000 izbjeglica je dosad prijavljeno u Austriji, uglavnom žena i djece.

13:30 Italija namjerava ponovno otvoriti veleposlanstvo u Kijevu odmah nakon Uskrsa

Italija namjerava ponovno otvoriti svoje veleposlanstvo u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu odmah nakon Uskrsa, izjavio je u subotu ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio.

“Posljednji smo napustili Kijev i bit ćemo među prvima koji su se vratili”, rekao je Di Maio nakon sastanka u Ministarstvu vanjskih poslova na kojem se razgovaralo o ratu u Ukrajini.

“Istodobno moramo intenzivirati diplomatski pritisak da (ruskog predsjednika Vladimira) Putina dovedemo za stol na pregovore i postignemo prekid vatre.”

13:20 Scholz najavio slanje oružja Ukrajini

Počinitelji ubojstava civila u ukrajinskom gradu Buči su krivi za ratne zločine i moraju odgovarati, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz u subotu.

“To je nešto što ne možemo zaboraviti. Ne možemo prijeći preko toga da je ovo zločin. To su ratni zločini koje nećemo prihvatiti… oni koji su ovo učinili moraju odgovarati”, rekao je Scholz, govoreći o smrtima civila u gradu sjeverozapadno od Kijeva.

Ukrajinski dužnosnici kažu da je stotine civila pronađeno mrtvo otkako su se ruske snage povukle iz Buče prošlog tjedna. Zamjenik gradonačelnika Buče je rekao da je više od 360 civila ubijeno, a između 260 i 280 zakopano u masovnoj grobnici.

Rusija je navode da su ruske snage poubijale civile u Buči dok su okupirale grad nazvala “čudovišnom krivotvorinom”, čija je svrha ocrniti rusku vojsku.

Scholz je govoreći na skupu ususret pokrajinskim izborima u sjevernoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein rekao da će Njemačka nastaviti opskrbljivati Ukrajinu obrambenim oružjem kako bi poslala poruku da je predana očuvanju suvereniteta europskih država.

13:00 Antonov: Pomoć Zapada Ukrajini mogla bi dovesti do izravnog sukoba između SAD-a i Rusije

12:30 Von der Leyen: Ako ovo nije ratni zločin, što onda jest?

Napuštajući Ukrajinu nakon posjeta, rekla je da je u petak svojim očima vidjela razaranja u gradu Buči u blizini Kijeva. Tim forenzičara počeo je u petak ekshumirati masovnu grobnicu u kojoj se nalaze tijela civila za koje lokalni dužnosnici kažu da su ubijeni dok su Rusi okupirali grad.

“Moj instinkt kaže: ako ovo nije ratni zločin, što je ratni zločin, ali ja sam liječnik po obrazovanju i pravnici moraju pažljivo istražiti”, rekla je von der Leyen novinarima u vlaku iz Ukrajine u subotu.

“Vidjela sam fotografije, pokazao mi je (ukrajinski premijer) Denis Šhmihal: Ubijati ljude dok hodaju. Također smo mogli vidjeti svojim očima da je razaranje u gradu usmjereno na živote civila. Stambene zgrade nisu vojni cilj”, rekla je, misleći na Buču.

12:00 Ruske snage uništile skladište streljiva u ukrajinskoj zrakoplovnoj bazi

Ruske snage uništile se u skladište streljiva u zrakoplovnoj bazi Mirgorod na istoku Ukrajine, objavila je novinska agencija Interfax u subotu, pozivajući se na rusko ministarstvo obrane.

Ukrajinski borbeni zrakoplov MiG-29 i helikopter Mi-8 također su uništeni prilikom napada na zrakoplovnu bazu u Poltavskoj oblasti, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.

Konašenkov je dodao da je uništeno i veće skladište streljiva u blizini grada Novomoskovska u Dnjipropetrovskoj oblasti.

Rusija je poslala desetke tisuća vojnika u Ukrajinu 24. veljače u sklopu onoga što naziva “posebnom vojnom operacijom” radi demilitarizacije i “denacifikacije” Ukrajine.

Ukrajina je u subotu pozvala civilno stanovništvo istočne Luhanske oblasti da bježe od ruskog granatiranja nakon što su dužnosnici rekli da je više od 50 civila ubijeno u raketnom napadom dok su pokušavali pobjeći željeznicom iz susjedne pokrajine.

Rusija je nekoliko puta odbacila tvrdnje o ratnim zločinima i poriče gađanje civilnih meta u Ukrajini.

11:30 Italija namjerava ponovno otvoriti veleposlanstvo u Kijevu odmah nakon Uskrsa

Italija namjerava ponovno otvoriti svoje veleposlanstvo u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu odmah nakon Uskrsa, izjavio je u subotu ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio.

“Posljednji smo napustili Kijev i bit ćemo među prvima koji su se vratili”, rekao je Di Maio nakon sastanka u Ministarstvu vanjskih poslova na kojem se razgovaralo o ratu u Ukrajini.

“Istodobno moramo intenzivirati diplomatski pritisak da (ruskog predsjednika Vladimira) Putina dovedemo za stol na pregovore i postignemo prekid vatre.”

11:00 Objavljene slike ekshumacije masovnih grobnica u Buči

Prva zamjenica ministra vanjskih poslova Ukrajine objavila je na Twitteru slike ekshumacije masovnih grobnica u Buči. Glavni tužitelj je rekao da je  67 ljudi pokopano na mjestu u blizini crkve Svetog Andrije.

Svjetski čelnici osudili su zločine koje je Rusija ostavila iza sebe u Buči, nazivajući ih ratnim zločinima, piše Sky News.

#Bucha.
Exhumation of bodies from a mass grave near St. Andrew Church on its way.
Prosecutor General of #Ukraine says that 67 people were buried in it, most of them have gunshot wounds and shrapnel wounds from explosions by #Russian invaders.#BuchaMassacre #StandWithUkraine pic.twitter.com/0d3FU4jVsA

— Emine Dzheppar (@EmineDzheppar) April 9, 2022

10:30 Rusija se žali Turskoj zbog ukrajinske upotrebe turskih dronova

Rusija se turskim dužnosnicima požalila da ukrajinska vojska koristi dronove proizvedene u Turskoj.

Govoreći na brifingu za medije, turski dužnosnik rekao je da je Ankara rekla Moskvi da je turski proizvođač dronova Baykar Technologies privatna tvrtka i da je ukrajinska kupnja dronova završena prije rata.

Prema CNN-u, ukrajinski dužnosnici proglašavaju Baykarove bespilotne letjelice Bayraktar TB2 kao jedno od najučinkovitijih oružja u svom arsenalu. Prozvani su ubojicama ruskih tenkova.

Prošlog tjedna CNN je dobio rijedak pristup proizvodnom pogonu Baykar u Turskoj te razgovarao s glavnim tehnološkim direktorom Selcukom Bayraktarom.

Bayraktar, koji je također zet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, rekao je da dron radi ono za što je dizajniran.

10:15 Britansko ministarstvo obrane: Rusija cilja na civile

Britansko ministarstvo obrane priopćilo je u subotu da ruske snage gađaju civile, dan nakon što je raketni napad na željezničku stanicu prepunu žena, djece i staraca ubio najmanje 52 osobe, prema ukrajinskim dužnosnicima.

Rusija je usredotočila svoju ofenzivu, koja je uključivala krstareće rakete koje su lansirale njezine pomorske snage, na istočnu regiju Donbasa, priopćilo je britansko ministarstvo u dnevnom izvješću.

Ministarstvo očekuje da će se zračni napadi pojačati na jugu i istoku jer Rusija nastoji uspostaviti kopneni most između Krima, koji je Moskva anektirala 2014., i Donbasa, ali ukrajinske snage osujećuju napredovanje.

Ukrajinski dužnosnici rekli su da se granatiranje u regiji pojačalo posljednjih dana kako stižu nove ruske snage.

10:10  Zelenskij pozvao na ‘čvrsti globalni odgovor’ nakon raketiranja željezničke postaje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u petak je pozvao na “čvrsti globalni odgovor” nakon raketnog napada u kojem je poginulo 52 ljudi na željezničkoj postaji u istočnoj Ukrajini gdje su se civili okupili kako bi pobjegli u strahu od ruske ofenzive.

“Još jedan ruski ratni zločin za koji će odgovarati svi koji su u njemu sudjelovali”, rekao je Zelenskij u video poruci govoreći o raketnom napadu u petak u kojemu je poginulo petero djece.

“Svjetske sile već su osudile ruski napad na Kramatorsk. Očekujemo čvrsti globalni odgovor na ovaj ratni zločin”, rekao je.

Svjetski čelnici osudili su napad u središtu Donecka, za koji je američki predsjednik Joe Biden optužio Rusiju da je odgovorna za “strašan zločin”.

10:05Danas otvoreno deset humanitarnih koridora

10:00 UN: Oko 1000 pomoraca blokirano na trgovačkim brodovima u ukrajinskim vodama

Dvije agencije Ujedinjenih naroda uputile su pozivaju na pomoć za oko 1000 pomoraca blokiranih na trgovačkim brodovima u ukrajinskim vodama.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i Međunarodna organizacija rada (ILO) upozorile su da situacija “postaje neodrživa”, navodeći rizike koje predstavljaju rat i nestašica hrane, goriva, svježe vode i drugih osnovnih potrepština.

Međunarodni odbor Crvenog križa, Liječnici bez granica i Agencija UN-a za izbjeglice zamoljeni su da pomognu u opskrbi brodova, stoji u zajedničkom priopćenju objavljenom kasno u petak.

Plovila koja se nalaze u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju posebno su ugrožena, ističe se.

Agencije su objavile da je do 30. ožujka prijavljeno 86 trgovačkih brodova blokiranih u ukrajinskim lukama i vodama, s otprilike 1000 pomoraca na brodu.

U tijeku je uspostavljanje sigurnog pomorskog koridora u Crnom i Azovskom moru, rekli su IMO i ILO.

“Međutim, uspostava takvog koridora ozbiljno je otežana trenutnim sigurnosnim rizicima, koji ograničavaju mogućnost isplovljavanja brodova iz luka u Ukrajini.”

9:50 Pentagon: Tisuće dodatnih ruskih vojnika u blizini Harkiva

Tisuće ruskih vojnika nagomilane su u blizini ukrajinskog grada Harkova, izjavio je u petak visoki američki obrambeni dužnosnik.

Broj taktičkih jedinica u blizini ruskog pograničnog grada Belgoroda porastao je s 30 na 40, rekao je dužnosnik u petak. Nije naveo točan broj dodatnih vojnika, ali je rekao da se te vrste jedinica obično sastoje od 600 do 1000 vojnika.

Ruska vojska tamo okuplja svoje snage kako bi koncentrirala svoje jedinice radi zauzimanja istočnog ukrajinskog područja Donbasa, rekao je dužnosnik.

Harkiv se nalazi na sjeveroistoku Ukrajine, blizu ruske granice.

Rekao je da postoje naznake da se Rusija nada da će mobilizirati više od 60.000 vojnika. Budući da je konfiguracija Donbasa poznata i ukrajinskoj i ruskoj vojsci nakon godina sukoba, upozorio je da će borbe biti intenzivne.

“Bit će poput borbe noževima. To bi moglo biti vrlo krvavo i vrlo ružno”, rekao je dužnosnik.

Glasnogovornik Pentagona John Kirby ranije je rekao da postoje izvješća da su deseci tisuća pričuvnika mobilizirani da pojačaju ruske jedinice na granici Donbasa nakon gubitaka na sjeveru Ukrajine.

9:45 Novi krug EU sankcija objavljen u Službenom listu

Europska unija (EU) dogovorila je zamrzavanje imovine u EU čelnika Sberbanke, dviju kćeri Vladimira Putina i više oligarha, navodi se u dokumentu objavljenom u Službenom listu u petak.

Od početka rata u Ukrajini, EU je stavila na ‘crnu listu’ oko 700 ljudi povezanih s Kremljom ili optuženih da podržavaju invaziju, koju Moskva naziva “specijalnom operacijom”.

Nove mjere pogodit će više od 200 dodatnih pojedinaca, većinom iz separatističkih regija Luganska i Donjecka, kao i najviše poslovne čelnike, političare i vojno osoblje blisko Kremlju.

9:40 Biden i Ramaphosa razgovarali o utjecaju ukrajinske krize na sigurnost hrane

Američki predsjednik Joe Biden i južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa u telefonskom razgovoru u petak razgovarali su o utjecaju ukrajinske krize na sigurnost hrane, izvijestila je Bijela kuća.

Biden i Ramaphosa u telefonskom razgovoru u petak razgovarali su o utjecaju ukrajinske krize na cijene roba, lance opskrbe i sigurnost hrane u Africi, navodi se u priopćenju Bijele kuće.

9:35 Bidenova administracija širi mjere protiv ruskog pristupa stranoj robi

Administracija predsjednka Joa Bidena u petak je ograničila Rusiji i Bjelorusiji pristup uvozu artikala kao što su gnojiva i ventili za cijevi, jer nastoji pojačati pritisak na Moskvu i Minsk.

Ministarstvo trgovine je reklo da će početi zahtijevati od Rusa i Bjelorusa posebnu licencu kada žele dobiti robu od američkih dobavljača i obećalo da će uskratiti te dozvole.

Ta roba uključuje gnojivo, cijevne ventile, kuglične ležajeve i druge dijelove, materijale i kemikalije.

9:30 U Ukrajini ubijeno 176 djece

9:20 Povjerenica VE za ljudska prava o Kramatorsku: Odgovornima se mora suditi

Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava pozvala je u petak da se sudi odgovornima za teška kršenja ljudskih prava kakav je napad na ukrajinski grad Kramatorsk, a što bi moglo biti i ratni zločin prema međunarodnom humanitarnom pravu.

Prema ukrajinskim vlastima najmanje je 50 osoba ubijeno u petak, a među njima djeca na željezničkoj postaji gdje su čekali evakuaciju u sigurnije dijelove Ukrajine na koje ruska vojska priprema ofenzivu.

“Odgovorni za teška kršenja ljudskih prava kakav je napad Kramatorsk, moraju odgovarati na sudu”, poručila je u priopćenju povjerenica Dunja Mijatović.

“Takvi napadi mogli bi biti i ratni zločin prema međunarodnom humanitarnom pravu”, rekla je.

Kazala je da je za desetke civila koji su čekali na željezničkoj postaji u Kramatorsku jutros, u nadi da će se evakuirati iz područja kojima prijete napadi ruskih snaga, putovanje završilo u krvoproliću napadima balističkih projektila.

“Stotine drugih su ranjeni u tom napadu, a mnogi očajnički traže svoje preživjele u lokalnim bolnicama”, napisala je.

Napad na gusto naseljeno gradsko područje Ukrajine samo je još jedna demonstracija očitog prezira prema životima civila, rekla je Mijatović.

“Svima koji žele napustiti pogođena područja ili im prijeti neprijateljska akcija mora se omogućiti da to učine na siguran način”, kazala je.

9:15 Britansko ministarstvo obrane objavilo novo izvješće

9:10 Ruski vojnici silovali su maloljetnike u Buči

Ruski vojnici silovali su maloljetnike, kazala je u petak povjerenica za ljudska prava u ukrajinskom parlamentu Ljudmila Denisova.

Četrnaestogodišnja djevojčica iz Buče blizu Kijeva zatrudnila je pošto su je silovala petorica muškaraca, objavila je Denisova na Facebooku.

Silovan je i jedanaestogodišnji dječak iz Buče, a što je njegova majka morala promatrati vezana za stolicu.

Informacije nije moguće provjeriti iz neovisnog izvora.

Denisova je pozvala Ujedinjene narode da istraže te navode kao i druge navode o ratnim zločinima.

I Oleksander Vilkul iz grada Krivij Rih izviejstio je o silovanju ukrajinskih civila.

Među žrtvama silovanja u Hersonu je 16 godišnja djevojčica koja je također ostala trudna, a li 78-godišnja starica.

9:05 Rusija postavila novog šefa operacije u Ukrajini

9:00 Austrijski kancelar putuje u Ukrajinu, posjetit će Buču

Austrijski kancelar Karl Nehammer otputovao je u petak u Ukrajinu te će u subotu boraviti u Kijevu i u Buči, koja je postala simbol strahota u ruskoj agresiji na Ukrajinu, priopćio je njegov ured.

“Karl Nehammer je večeras otputovao u Ukrajinu”, navodi kancelarov ured. “Predviđen je posjet Buči”, sjeverozapadno od glavnog grada Kijeva, gdje su proteklog vikenda otkriveni desetci trupala u civilnoj odjeći, nakon povlačenja ruskih postrojba.

Moskva je odlučno zanijekala umiješanost, osudivši predstavu u ukrajinskoj “režiji” kojoj je svrha oblatiti ugled njezinih vojnika.

Nehammer će se u subotu sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon čega će održati tiskovnu konferenciju i razgovarati s premijerom Denisom Šmihalom.

Usto bi se trebao sastati s kijevskim gradonačelnikom Vitalijem Kličkom, a tijekom večeri se vraća u Austriju.

“Važno je da, u okviru naše neutralnosti, podupremo Ukrajinu na humanitarnom i na političkom planu”, rekao je Nehammer u priopćenju.

Austrija je članica Europske unije (EU), ali nije u NATO-u. Osudila je invaziju na Ukrajinu i izrazila solidarnost s Kijevom.

“U Ukrajini se događa strašan agresivni rat protiv civilnog stanovništva”, rekao je austrijski kancelar.

Neovisni međunarodni stručnjaci trebaju rasvijetliti “ratne zločine koji su otkriveni”. “Krivci za te zločine moraju odgovarati”, rekao je.

8:50 SAD vjeruje da je Rusija koristila kratkometni projektil u napadu na Kramatorsk

Sjedinjene Države vjeruju da je Rusija ispalila kratkometni balistički projektil u napadu na željezničku postaju u Kramatorsku u petak u kojem je ubijeno najmanje 50 osoba, rekao je visoki dužnosnik američkog ministarstva obrane koje procjenjuje da je ruska borbena moć opala i da Moskva novači novih 60.000 ljudi.

Bijela kuća je u petak najavila da će administracija predsjednika Joea Bidena podržati istragu napada na željezničku postaju koja je bila prepuna žena, djece i starijih izbjeglica pri čemu je ubijeno najmanje 50 ljudi, među njima petero djece, a više od stotinu je ranjenih.

“Pedeset mrtvih, od kojih petero djece. Ovo je broj žrtava u ovom trenutku nakon napada ruskih okupacijskih postrojbi na postaju Kramatorska”, napisao je Pavlo Kirilenko u Telegramu, precizirajući da je 98 ozlijeđenih hospitalizirano.

Američki dužnosnik koji je govorio pod uvjetom da ostane neimenovan vjeruje da su ruske snage upotrijebile projektil SS-21 Scarab.

SS-21 je ime kojim se koristi NATO za nazive tipova raketa koji se u bivšim sovjetskim državama naziva Točka.

Rusko ministarstvo obrane ustvrdilo je da je u napadu korišten projektil kakve koristi samo ukrajinska vojska, sličan onom koji je pogodio središte Donecka 14. ožujka kada je poginulo 17 ljudi, prenijela je agencija RIA.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je da na toj željezničkoj postaji na istoku zemlje nije bilo ukrajinskih vojnika.

SAD još analizira taj napad i nije jasno je li upotrijebljeno kasetno streljivo koje je zabranjeno, rekao je.

Kirilenko je optužio ruske snage da su u napadu na postaju koristile kazetno streljivo, koje je zabranjeno konvencijom iz 2008.

“Ne mogu nam Rusi prodati priču da oni nisu odgovorni za taj napad”, rekao je.

Nisu jasni motivi tog napada na grad iz kojega su se civili pokušali evakuirati prema sigurnijim dijelovima zemlje jer istoku prijeti velika ruska ofenziva, rekao je nadalje.

Smanjena borbena moć

Američki dužnosnik obrane rekao je da ruska borbena moć nastavlja opadati i sada je između 80 i 85 posto u odnosu na stanje prije invazije.

SAD je procijenio da je Rusija okupila pripremila više od 150.000 vojnika prije invazije 24. veljače.

Prema nekim pokazateljima Moskva je počela mobilizirati pričuvni sastav i vjerojatno želi mobilizirati do 60.000 ljudi.

Ruske snage koje su bile u području Kijeva povlače se prema Bjelorusiji i dijelovima zapadne Rusije, kao što je Belgorod kako bi se popunile i ponovno opremile, kaže američki dužnosnik.

Pentagon vjeruje da Moskva mora riješiti logističke probleme koji su otežavali njezinu invaziju od samog početka.

8:40 Rusija opozvala registracije Amnestyja i Human Rights Watcha

Rusko ministarstvo pravosuđa objavilo je u petak da je opozvalo registraciju 15 stranih organizacija, uključujući Amnesty International i Human Rights Watch (HRW).

Ruski ogranci tih organizacija, uključujući Carnegie Endowment for International Peace, “isključeni su jer je otkriveno kršenje važećeg zakonodavstva Ruske Federacije”, navodi se priopćenju ministarstva.

Odluka, u kojoj nisu navedene pojedinosti o kakvim se kršenjima radi, objavljena je nekoliko dana pošto je HRW sa sjedištem u New Yorku objavio da je otkrio “nekoliko slučajeva u kojima su ruske vojne snage počinile ratne zločine” u Ukrajini.

Ukrajina i zapadne zemlje optužuju Rusiju za ratne zločine, ali Moskva to poriče i tvrdi da ne cilja civile.

Rusija tvrdi da provodi “specijalnu vojnu operaciju” za demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine. Kijevska vlada i zapadni saveznici odbacuju to lažnim izgovorom za neopravdanu invaziju.

Podružnica zaklade Rosa Luxemburg, zaklada Aga Khan i Institut za međunarodno obrazovanje su među organizacijama kojima je u petak opozvana registracija.

Opozvano je devet njemačkih organizacija, tri iz Sjedinjenih Država te po jedna iz Velike Britanije, Poljske i Švicarske.

8:30 Šefica EK obećala ubrzati prve korake Ukrajine prema članstvu u EU

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je u petak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskijem da će se ubrzati prvi koraci Ukrajine prema članstvu u Europskoj uniji.

Šefica EK-a predala je ukrajinskom predsjedniku upitnik koji će predstavljati početnu točku za EU za odluku o članstvu Kijeva.

“To neće kao obično biti pitanje godina da se formira ovo mišljenje, nego mislim da će biti pitanje tjedana”, rekla je. Zelenskij je poručio da će se vratiti s odgovorima za tjedan dana.

Ukazala je na važnost sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

“Rusija će ekonomski, financijski i tehnološki potonuti, dok Ukrajina maršira prema europskoj budućnosti, to ja vidim”, rekla je von der Leyen.

8:20 Policijski sat u Odesi od subote navečer do ponedjeljka ujutro

Policijski sat bit će na snazi u Odesi, velikoj ukrajinskoj luci na Crnome moru, zbog “prijetnje” raketnih udara, priopćile su mjesne vlasti.

Nakon raketiranja željezničke stanice u Kramatorsku, na istoku Ukrajine, u kojemu je poginulo najmanje 50 ljudi, “Odesi prijeti raketni napad 10. travnja 2022. Zato smo uveli policijski sat u Odesi i u okolici od 21 sat 9. travnja do 6 sati 11. travnja 2022.”, priopćila je u petak područna vojna uprava.

U četvrtak navečer novinar AFP-a u tom gradu čuo je eksplozije, ali nije mogao reći što ih je prouzročilo.

U petak je rusko ministarstvo obrane priopćilo da je u raketnom napadu uništen “centar za prihvat i za obuku stranih plaćenika u Krasnosilki, sjeveroistočno od Odese”.

“Noćas je neprijatelj udario na (…) selo Krasnosilku, nažalost ima mrtvih i ranjenih”, rekao je petak predvečer na Telegramu načelnik vojne uprave odeske oblasti Maksim Marčenko.

Općinsko vijeće tog velikog lučkog grada izvijestilo je pak dan ranije o raketiranju infrastrukture.

U nedjelju je Odesa, prvi put u zadnja gotovo dva tjedna, bila na meti niza ruskih napada.

8:00 Scholz: Njemačka bi ove godine mogla prestati uvoziti rusku naftu

Njemačka bi ove godine mogla prestati uvoziti rusku naftu, rekao je u petak kancelar Olaf Scholz, signalizirajući hitnost koja tjera najveće europsko gospodarstvo da se prestane oslanjati na energiju iz Rusije nakon njezine invazije na Ukrajinu.

Scholz je odgovarao na pitanje novinara osjeća li sram što zemlje Europske unije plaćaju Rusiji milijarde eura za fosilna goriva.

“Aktivno radimo na tome da postanemo neovisni od uvoza (ruske) nafte i mislim da ćemo to uspjeti učiniti ove godine”, rekao je Scholz na zajedničkoj konferenciji za medije s britanskim premijerom Borisom Johnsonom u Downing Streetu u Londonu.

Johnson je upozorio Rusiju da neće izbjeći kaznu za napad na željezničku postaju u Kramatorsku, javlja BBC.

“Znam da Britanija i Njemačka dijele isti osjećaj užasa i gađenja zbog oslobođene brutalnosti, uključujući nesavjesno bombardiranje izbjeglica koje su jutros bježale iz svojih domova”, rekao je Johnson.

“Ratni je zločin neselektivno napadati civile, a ruski ratni zločini u Ukrajini neće proći nezapaženo ni nekažnjeno”.

Johnson je dodao da će Britanija poslati precizno oružje “sposobno zadržati se na nebu dok ne bude usmjereno na metu” i više kaciga, pancirki i uređaja za noćno promatranje.

Njemačka je pojačala napore da smanji svoju ovisnost o ruskim energentima nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ruska nafta sada čini 25 posto njemačkog uvoza, 10 posto manje nego prije invazije, a uvoz plina smanjen je s 55 na 40 posto. Ruski uvoz antracita pao je na 25 posto s 50 posto prije invazije.

Zaustavljanje uvoza ruskog plina teže je za Njemačku koja je u prvom tromjesečju primila 40 posto isporuka iz Rusije.

Njemačka želi smanjiti udio ruskog plina na 24 posto do ovog ljeta. No najveće europsko gospodarstvo moglo bi se tek na ljeto 2024. prestati oslanjati na ruski plin.

Ekonomski institut DIW naveo je u studiji objavljenoj u petak da bi Njemačka mogla osigurati dovoljno zaliha plina za iduću zimu bez uvoza iz Rusije kombinacijom alternativnih dobavljača i drastičnih mjera uštede energije.

U studiji se navodi da bi Norveška i Nizozemska mogle popuniti dio praznine koja je nastala zabranom uvoza ruskog plina i da bi se više zaliha moglo osigurati isporukom LNG-a terminalima u Belgiji, Nizozemskoj i Francuskoj.

44. dan rata u Ukrajini PRATILI SMO OVDJE!