Egipćani u nedjelju izlaze na parlamentarne izbore, druge otkad je svrgnut Hosni Mubarak, ali zbog čvrste kontrole nad zemljom koju provodi predsjednik Abdel Fatah al-Sisi, novi parlament teško da će moći ili htjeti ugroziti njegovu vlast koja sve više nalikuje autoritarnoj.

Bivši vojni zapovjednik al-Sisi svrgnuo je prvog izabranog predsjednika Mohameda Mursija u masovnim prosvjedima prije dvije godine. Sigurnosne snage potom su ubile više od 1.400 Mursijevih pristaša, a u zatvor strpale više desetaka tisuća članova Mursijevog Muslimanskog bratstva. Stotine, među kojima i Mursi, osuđene su na smrt u masovnim sudskim procesima.

Al-Sisi je prošle godine izabran za predsjednika s 96 posto glasova. Otad vlada pomoću dekreta – parlament u kojem su dominirali islamisti raspustio je 2012. godine.

Egiptom vladaju vojni moćnici otkako je vojska svrgnula kralja Faruka 1952. : oni najprije obećavaju slobodu i napredak, ali na koncu vladaju željeznom rukom i zaključuju da su nedodirljivi, piše Reuters.

“Al-Sisi pokazuje znakove da se osjeća iznad politike”, rekao je Nathan Brown, profesor na sveučilištu Georgea Washingtona u SAD-u. “Moj je osjećaj da se on osjeća izabranim i da ga ne treba nadzirati”.

Ovi su parlamentarni izbori, koji se održavaju u više faza, izazvali mali interes među stanovništvom. Iako su plakati posvuda, u kafićima i na ulicama vrlo je malo žustrih političkih rasprava kakve su obilježile prve izbore nakon pada Hosnija Mubaraka, piše njemačka agencija dpa. To bi, zaključuje, mogla biti posljedica i jačanja ozloglašene nacionalne službe sigurnosti – ovih dana, mnogi se boje govoriti o politici u javnosti.

Al-Sisi učvršćuje vlast

Al-Sisijeve slike s beretkom i sunčanim naočalama preplavile su velike plakate, majice, čokolade, čak i žensko donje rublje.

U međuvremenu, obožavanje se istrošilo, a iako al-Sisi i dalje uživa široku potporu, rastući su znaci nezadovoljstva višim cijenama hrane, porezima i zdravstvom u zemlji u kojoj je 44 posto mladih ljudi sa završenim fakultetom nezaposleno.

Al-Sisi je obećavao megaprojekte, zračnu luku veću od londonskog Heatrowa i zgradu višu od Eiffelovog tornja u Parizu. Ostvario je proširenje Sueskog kanala u samo godinu dana.

Njegovi kritičari kažu da takvi projekti samo odvraćaju pažnju od politički osjetljivih pitanja. Unatoč proračunskom deficiru i pritisku na valutu, al-Sisi se upustio u velike izdatke za vojsku kupujući francusko oružje, uključivo borbene zrakoplove i nosače helikoptera.

S većinom oporbe u zatvoru i zapadnim silama čvrsto iza njega, al-Sisi sve više učvršćuje vlast.

Na papiru parlament će biti moćan – primjerice može blokirati al-Sisijevu odluku da podupre Saudijsku Arabiju u ratu protiv pobunjenika u Jemenu ili odbaciti njegov izbor premijera.

Ali bez kandidata Muslimanskog bratstva ili mladih aktivista koji su bili u prvim redovima pobune 2011. parlament će vjerojatno biti pun članova političke elite koja uvelike podupire aktualnog predsjednika.

Stoga parlament za njega u ovim uvjetima neće biti problematičan, ocijenio je egipatski stručnjak u Brookings centru za bliskoistočnu politiku H.A.Hellyer.

Najviše mandata mogla bi osvojiti široka koalicija Egiptu za ljubav koju predvodi bivši obavještajac Sameh Seif al-Jazal. On odbacuje tvrdnje da ima podršku aktualne vlasti i tvrdi da su to podmetanja manjih stranaka.

Bez Muslimanskog bratstva, koje je zabranjeno, za glasove islamista borit će se salafistička stranka Nur, jedna od rijetkih stranaka s islamističkim predznakom koja nije zabranjena. Vjerojatno zato jer je podržala rušenje Mursija.

Na izbore izlaze i egipatski socijaldemokrati. Njihov lider Abu al-Gar ne žali zbog takve odluke iako izbori vjerojatno neće biti slobodni i pošteni. “Loš parlament je bolji nego nikakav parlament”, rekao je.