3900 JEDINKI Smrtonosne zamke ugrožavaju desetljeća napora za očuvanje tigrova

Autor:

Na Svjetski dan tigrova, koji se obilježava 29. srpnja, Svjetska organizacija za zaštitu prirode – WWF poziva vlade država u kojima žive tigrovi, da pojačaju napore protiv krivolova te da ukinu iznimno štetne prakse uporabe žičanih zamki koja ugrožava divlje životinje diljem Azije, a posebice 3900 još preostalih divljih tigrova na svijetu.

Jednostavne za izradu i od široko dostupnoga materijala, kao što su žice za kočnice na biciklima, žičane zamke su smrtonosne i velikom brzinom postaju kuga azijskih šuma, u porastu je i ilegalna trgovina divljim životinjama s godišnje oko 20 milijarda američkih dolara, upozorio je u subotu priopćenjem Ured za odnose s javnošću WWF-a Adria.

Zamke krivolovaca zarobljavaju sve više divljih tigrova i drugih divljih životinja

Istaknuto je kako krivolovci sve više koriste zamke za zarobljavanje divljih tigrova, slonova, leoparda i drugih životinja koje su u velikoj potražnji na crnom tržištu.

“Zamke su opasne, podmukle i brzo postaju glavni pokretač vala istrebljenja koji se širi diljem jugoistočne Azije. Sva nastojanja za oporavak divljih tigrova sada su ugrožena ovim zamkama koje se postavljaju masovno. Vlade hitno moraju uložiti u obuku rangera koji su na prvoj liniji očuvanja, čišćenja zamki i uhićenja onih koji su ih postavili“, rekao je Mike Baltzer, voditelj WWF-ova programa “Tigers Alive”. Baltzer je procijenio da svake godine rangeri na zaštićenim područjima Azije ručno uklone stotine tisuća smrtonosnih zamki.

U rijetkim slučajevima pak kada divlji tigar uspije izbjeći zamku, pati od ozljeda koje ga oslabljuju i sprječavaju u lovu pa ugine od gladi ili infekcije. Osim toga, zamke povrijede ili ubiju bilo koju životinju koja ih aktivira, a tako zadaju dvostruki udarac divljim tigrovima, hvatajući plijen koji im je potreban za preživljavanje i reprodukciju.

Unutar tropske šumske Sumatre, koja se nalazi na UNESCO-vu popisu svjetske baštine i koja je jedino mjesto na Zemlji gdje se u istom staništu nalaze divlji tigrovi, orangutani, slonovi i nosorozi, procjenjuje se da se broj žičanih zamki udvostručio između 2006. i 2014. U obližnjem Rimbang Balingu, jednom od nekoliko zaštićenih područja u Sumatri, rade samo dva redovito zaposlena državna rangera od ukupno 26 rangera u cijeloj zajednici. Zajedno, oni patroliraju područjem od više od 1400 četvornih kilometara, što je gotovo dvostruko više od površine New York Cityja.

Vlade država u kojima žive tigrovi pokrenule su 2010. najambiciozniji cilj očuvanja za jednu vrstu do sada – TX2 ili globalni cilj udvostručavanja broja divljih tigrova do 2022. Od 2016. dugi trend padanja broja tigrova se zaustavio te je čak počeo pomalo rasti, signalizirajući nadu za globalnu zaštitu tigrova.

Bez hitnoga povećanja napora za sprječavanje i čišćenje žičanih zamki, uključujući ulaganje u rangere, krivolovna kriza će ponovo pokrenuti trend pada, zaključio je u priopćenju WWF Adria.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)