Krakovske jaslice su od 29.11.2018. godine upisane su na reprezentativnu listu Svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.

Izložba ‘Krakovske jaslice’ može se pogledati od 1. do 31. prosinca na otvorenom u parku Zrinjevac u okviru Adventa u Zagrebu. Postav su pripremili Povijesni muzej grada Krakova i Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu.

Dodajmo kako je u prostoru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku postavljena izložba fotografija Krakovskih jaslica, koja je otvorena za javnost od 5.12.2018. do 7.1.2019. godine.

U Krakovu, nekadašnjoj prijestolnici Poljske te gradu s bogatom tradicijom i mnoštvom spomenika, rodio se fenomen krakovskih jaslica. Nigdje drugdje na svijetu ne nastaju tako “neobične građevine u spomen Kristova rođenja”.

Običaj posebnog uprizorenja Isusova rođenja uveo je sv. Franjo Asiški koji je 1223. godine u Grecciu prvi napravio jasle te ih postavio u špilji pokraj živih životinja. Od tog su trenutka franjevci počeli širiti kult jaslica, postavljajući ih u crkve diljem Europe, a kasnije po cijelom svijetu. Od 17. stoljeća nepomičnim figuricama pridružile su se pomične figurice, što je označilo početak živih jaslica. Božićne predstave koje prikazuju Isusovo rođenje svoj su procvat doživjele u 17. i 18. stoljeću.

Mobilne jaslice, tzv. betlejemki, bile su poznate u poljskim gradovima od 18. stoljeća. S vremenom su postajale sve sofisticiranije, pritom mijenjajući svoj izgled. Svoj su puni razvoj dosegle kao krakovske jaslice. Na prijelomu 18. i 19. stoljeća nastao je novi tip jaslica, prilagođen novim uvjetima njihova postojanja – predstavama izvan crkve, na ulici i u kućama.

Najvažniju ulogu preuzela je sama arhitektura jaslica. Bogatstvo i raznovrstnost stilova krakovskih spomenika arhitekture pružali su izrađivačima neiscrpan izvor inspiracije. U 19. stoljeću krakovske su jaslice dostigle svoj umjetnički najzreliji oblik: uska građevina s tornjevima i s karakterističnim spojem raznovrsnih elemenata povijesne arhitekture grada, preuzetih iz različitih stilskih razdoblja.

Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata jaslice su gotovo nestale s krakovskih ulica. Industrijski muzej u Krakovu obnovio je 1923. godine tradiciju uprizorenja Božićnih predstava, što je doprinijelo ponovnom procvatu običaja. Nažalost, bile su skromnije i umjetnički jednostavnije. Kako bi spriječio nestanak jaslica dr. Jerzy Dobrzycki, uz potporu mjesnih vlasti, pokrenuo je 1937. godine natječaj za najljepše krakovske jaslice. Organizaciju natječaja preuzeo je Povijesni muzej grada Krakova sa sjedištem na Glavnom trgu.

Za prve natječaje prijavljivane su jednostavne konstrukcije od kartona ili drveta, oblijepljene šarenim papirom te jednostavno ukrašene. U njih su postavljane tanke papirnate figurice i bile su osvjetljivane svijećama (što je danas zabranjeno). Likove danas čine trodimenzionalne figurice napravljene od drveta, gipsa, gline ili plastike te odjevene u prekrasne, šarene kostime.

U svim krakovskim jaslicama mogu se pronaći patriotski elementi: bijeli orao (poljski grb) i bijelo-crvene zastave. Često se pojavljuje i grb grada Krakova: zid s trima tornjevima i orlom na ulaznim vratima. Tradicija izrade krakovskih jaslica, urezana u krakovski pejzaž sa svojom originalnom formom, ispunjena iznimnim vjerskim, umjetničkim, patriotskim i povijesnim vrijednostima, uistinu zaslužuje biti sačuvana za buduće naraštaje i predstavljena širokoj javnosti. Upravo je Povijesni muzej grada Krakova preuzeo na sebe dužnost njegovanja ove tradicije koju ostvaruje organiziranjem godišnjeg natječaja kao i mnogobrojnih izložbi jaslica.