Trideset godina nakon pada Berlinskog zida bilježe se značajni pomaci u gospodarskom oporavku bivše Istočne Njemačke ali su građani unatoč tomu nezadovoljni, proizlazi iz redovitog izvješća njemačke vlade o stanju u zemlji nakon ujedinjenja objavljenog u srijedu.

“Mnogi građani su i dalje uvjereni kako se istok zemlje zapostavlja”, rekao je povjerenik njemačke vlade za obnovu istoka zemlje Christian Hirte prilikom predstavljanja izvješća.

On je istaknuo kako je gospodarska situacija na istoku zemlje bolja nego što je to itko “početkom devedesetih mogao očekivati”. “Situacija na istoku je bolja nego što se to općenito misli”, rekao je državni tajnik u ministarstvu gospodarstva Hirte.

Gospodarska razina na istoku je 2018. dosegla 75 posto razine na Zapadu. 1990. je iznosila 43 posto. Plaće su dosegle 84 posto razine plaća na zapadu zemlje. Kupovna moć na istoku i zapadu je podjednaka jer su i cijene na istoku niže.

Usprkos tome istraživanje, koje je objavljeno u izvješću o stanju istoka zemlje, pokazuje nezadovoljstvo građana bivšeg DDR-a stanjem u Njemačkoj. Tako se 57 posto ispitanih osjeća građanima drugog reda.

Samo 38 posto ispitanih na istoku zemlje proces ujedinjenja vidi kao uspjeh. Među mladima je s 20 posto ta vrijednost još niža.

“Nezadovoljstvo se iskazuje i na izbornim rezultatima u istočnim saveznim pokrajinama proteklih godina”, stoji nadalje u izvješću.

Velike tzv. Narodne stranke poput Kršćansko-demokratske unije (CDU) ili Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) posljednjih su godina doživjele drastične gubitke u ovim dijelovima zemlje.

Istodobno se desno populistička Alternative za Njemačku (AfD) etablirala kao jedna od najjačih političkih snaga. AfD je kao stranka radikalniji na istoku zemlje nego na zapadu.

Hirte je izrazio bojazan da bi izražena ksenofobija na istoku mogla usporiti strane investicije i gospodarski rast. On je istodobno istaknuo kako su građani dijelova zemlje koji su se nekad nalazili u sastavu DDR-a poučeni negativnim povijesnim iskustvima, “umorni od promjena” te da zato negativno reagiraju na aktualne društvene promjene poput energetske reforme, globalizacije te dolaska izbjeglica.

“Mi ne smijemo građanima na istoku zamjeriti ovakav stav. Oni još uvijek mnogo očekuju od države”, rekao je Hirte.

On je istodobno oštro odbacio mit koji gaji i AfD i stranka Ljevica da je zapad nakon pada Berlinskoga zida “opustošio” istok.

“Da je istok danas gospodarski nerazvijeniji nego zapad nije posljedica razvoja događaja nakon 1990. nego u činjenici da je gospodarstvo DDR-a bilo u stanju potpunog kraha”, zaključio je Hirte.