Bila je to godina Praškog proljeća i sovjetske okupacije Čehoslovačke, ubojstva Martina Luthera Kinga, prosvjeda protiv rata u Vijetnamu, proplamsaja hipijevske kontrakulture i globalnih studentskih prosvjeda. Otkrivamo zašto je 1968. i danas važna i koji su trendovi tad počeli
“Čini se da će djeca u sljedećem stoljeću učiti o 1968. kao što smo mi o 1848.” Filozofkinja Hannah Arendt u pismu filozofu Karlu Jaspersu u lipnju 1968.
“Veliki postotak današnjih buntovnih omladinaca bit će i te kako sretan bude li angažiran kao glumac u društvenoj komediji protiv koje se danas buni, a glumit će kao što im glume i roditelji: oficire, poštare, bankovne činovnike, profesore, majstore i tehničare, i uopće profesionalce, političare pa čak i ministre, s ovu ili s onu stranu željezne zavjese”. Miroslav Krleža
Pedeset godina nakon godine koja je mirisala na studentsku i općedruštvenu revoluciju, tko je bio u pravu, Hannah Arendt ili Miroslav Krleža? Ili jedno ne isključuje drugo?
Bila je to godina Praškog proljeća i sovjetske okupacije Čehoslovačke, zbog čega se u znak protesta 1969. spalio student Jan Palach, godina ubojstva Martina Luthera Kinga, prosvjeda protiv rata u Vijetnamu, proplamsaja hipijevske kontrakulture i globalnih studentskih prosvjeda. Nemiri studenata koji su u Francuskoj imali podršku radnika i sindikata, počeli su 3. svibnja u Parizu, a kulminirali su u pariškoj Latinskoj četvrti u kojoj su studenti podignuli barikade, a policija ih je blokirala da ne uđu u Sorbonneu…
Komentari