Mladi vozači su skloni iživljavanju i opasnom ‘dokazivanju’ za volanom te bi trebalo uvesti odredbu Mladi vozač, s ograničenjem snage automobila i privremenom dozvolom

Informacija da je jučer na Masleničkom mostu u 8:04 policija snimila i zaustavila 19-godišnjaka koji je automobilom ogulinskih registarskih oznaka vozio brzinom od 244 km/h konačno bi trebala biti povod uvođenju odredbe Mladi vozač.

Vožnja tom brzinom na mostu, čak i uz armiranobenske središnje i rubne barijere, ekstremno je opasna, graniči s ekshibicionizmom. Samo mali gubitak kontrole ili pozornosti mogao je izazvati neprocjenjiv tragičan ishod.

To potvrđuje koliko je opasno da mladi vozači smiju voziti automobil visoke snage i sportskih performansi. Kod mladih vozača nije u pitanju problem s manjkom vozačke vještine, što, zbog cehovskih i poslovnih interesa zagovaraju pobornici uvođenja obveze pohađanja dodatnih tečajeva sigurne vožnje.

Problem je u obrascu ponašanja, jer ne treba dodatna edukacija da se ukaže kako se ne smije kršiti ograničenje brzine, i to brutalno (uhvaćeni 19-godišnjak bi se sigurno hvalio ‘vozačkim junaštvom’), proći kroz crveno svjetlo, pretjecati preko pune linije, ignorirati prednost pješaka, koristiti mobitel u vožnji, piti i voziti… A mladim vozačima nije uputno dati u ruke snažan automobil, jer potencijalni problemi sa snagom motora rastu eksponencijalno..

Ovaj je slučaj pokazao kako se prebrzi vozači učinkovito mogu snimati i evidentirati fiksnim radarskim kamerama – neracionalno je za to trošiti materijalne, ljudske i ekološke resurse, presretačima na autocestama, a i rizično. Usto bi se zakonu mogli privoditi na naplatnim kućicama.

Sumanuta jurnjava 19-godišnjaka Masleničkim mostom ukazuje na nužnost sljedećih mjera:

1. Uvesti odredbu ‘Mladi vozač’ za osobe do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne za gospodarski promet) i ‘Privremene vozačke dozvole’, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

2. Povećati izvjesnost kažnjavanja, prvenstveno premrežavanjem prometnica radarskim kamerama koje bilježe najteže prekršaje: prekoračenje brzine, prolaske kroz crveno svjetlo, nepropisno pretjecanje, korištenje mobitela, nevezivanje… To bi istodobno rasteretilo policiju, koja bi djelovanje mogla i trebala usmjeriti na kritične uvjete (lokacije, uvjete na cesti i vrijeme).

3. Brzinu i razmak među vozilima na autocestama treba kontrolirati radarskim kamerama na svim mostovima, nadvožnjacima, u tunelima i ostalim lokacijama, a vozače u prekršaju Zakonu o sigurnosti prometa na cestama privoditi policijskim službenicima dežurnim na svim, odnosno strateškim naplatnim kućicama. Presretači bi se primarno koristili za temeljne sigurnosne zadatke na autocestama.