“Jako puno osoba, jako puno poznatih tvrtki i uglednih znanstvenika i poduzetnika dobilo je sredstva na natječajima iz EU fondova koji su se provodili po metodi ‘najbrži prst’. Ustanovi li se da je sustav bio kompromitiran, to će baciti sumnju i na one koji su se pošteno prijavili, a istinu nećemo znati sve dok netko ne provjeri sve natječaje u posljednjih desetak godina. Jedino vještačenje softvera eFondovi moglo bi dati pozadinske informacije što se stvarno događalo”, izjavio je to za Nacional izvor blizak Ministarstvu financija i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja povodom otkrića da su informatičari FINA-e detektirali adrese s kojih su pojedine tvrtke pokušale “napasti” sustav i ostvariti nedozvoljenu prednost na jednom od natječaja za poduzetnike financiranim iz EU fondova.

Iako je riječ o natječaju koji je upravo zbog toga poništen, Nacional u novom broju donosi priču o tome zašto se može sumnjati da su i drugi natječaji bili kompromitirani te tko je odgovoran zašto softver nije detektirao pokušaje napada putem botova.

U pitanju su ogromna sredstva za već dovršene natječaje koji su se provodili po sistemu “najbrži prst”, a iznosi tih natječaja broje se u milijardama kuna. Najviše natječaja po tom modelu provelo je Ministarstvo gospodarstva i to u mandatu više ministara, od HNS-ovog Ivana Vrdoljaka u Vladi Zorana Milanovića, Mostovog Tomislava Panenića u Vladi Tihomira Oreškovića do ministara gospodarstva u Vladi Andreja Plenkovića, a tu su se izmijenila čak četiri ministra do sad: Martina Dalić, ujedno potpredsjednica Vlade, zatim Darko Horvat od kojeg je sektor gospodarstva zatim preuzeo Tomislav Ćorić, a u najnovijoj rekonstrukciji u svibnju zamijenio ga je Davor Filipović.

Nacional je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije tražio podatke o tome koliko se natječaja iz EU fondova od 2014. do danas provodilo po sistemu “najbrži prst” to jest putem “trajno otvorenih poziva”, a koliko putem “parivremeno otvorenih poziva” (poziva u kojima se svaka prijava pojedinačno ocjenjuje).

“U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., dosad su ukupno pokrenuta 72 otvorena postupka dodjele bespovratnih sredstava u vrijednosti od 17.139.892.973,16 kuna, od čega 45 postupaka dodjele u iznosu od 10.674.168.959,98 kuna (bespovratna sredstva) u modalitetu trajnog poziva, a njih 26 u iznosu od 6.465.724.013,18 kuna (bespovratna sredstva) u modalitetu privremenog poziva na dostavu projektnih prijedloga.

Od 72 otvorena postupka dodjele bespovratnih sredstava u vrijednosti od 17.139.892.973,16 kuna Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je 42 poziva u vrijednosti 11.994.884.565,00 kuna, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je 5 poziva u vrijednosti 2.128.805.692,00 kuna, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU raspisalo je 23 poziva u vrijednosti 2.676.847.928,00 kuna i Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisalo je 2 poziva u vrijednosti 339.354.788, 00 kuna.

Od 45 postupaka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu trajnog poziva u vrijednosti od 10.674.168.959,98 kuna Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je 30 poziva u vrijednosti 7.686.539.687,00 kuna, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je 3 poziva u vrijednosti 1.214.500.000,00 kuna i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU raspisalo je 12 poziva u vrijednosti 1.773.129.273,00 kuna.

Od 26 postupaka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu privremenog poziva u vrijednosti od 6.465.724.013,18 kuna Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je 12 poziva u vrijednosti 4.308.344.878,00 kuna, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je 2 poziva u vrijednosti 914.305.692,00 kuna, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU raspisalo je 11 poziva u vrijednosti 903.718.655,00 kuna i Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisalo je 2 poziva u vrijednosti 339.354.788, 00 kuna.

U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavljena su dva otvorena trajna poziva kod kojeg je došlo do situacije tzv. ‘najbržeg prsta’.

Riječ je o pozivima KK.08.1.3.04 Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije – druga faza (616.200.000,00 kuna) i SC 9b1 Razvoj poduzetništva u gradu Petrinji – 2. faza, ref. oznake KK.08.2.1.15 (15.700.000,00 kuna).”

Na pitanje jesu li prilikom provođenja tih natječaja, to jest zaprimanja projektnih prijava ikada detektirani pokušaji proboja uz pomoć botova – ili bilo kakve druge zlouporabe sustava, kako je već navedeno, iz Ministarstva su odgovorili da nemaju saznanja o natječajima u kojima su sudjelovali botovi. Na pitanje tko je točno zadužen za detektiranje takvih napada, to jest za detektiranje botova, pojasnili su:

“Pružatelj usluge održavanja obvezan je nadzirati sustav i uočavati probleme u radu. S obzirom na to da napad botom nije lako naknadno utvrditi, isto nije s tehničke strane bilo uočeno niti prijavljeno, te Ministarstvo nije poduzimalo nikakve daljnje korake.”

Odgovorili su i na pitanje kome je sve potrebno podnijeti prijavu u slučaju da se otkriju botovi, odnosno je li riječ o kaznenom djelu i tko je zadužen za istragu u tom slučaju (MUP, USKOK, DORH, Ured europskog javnog tužitelja…).

“Po utvrđivanju činjeničnog stanja, vlasnik informacijskog sustava, pružatelj usluge, ali i korisnici samog sustava mogu sumnju na prijevaru uputiti nadležnim službama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a od početka rada Ureda Europskog javnog tužitelja sumnju na zlouporabu ili prijevaru je potrebno prijaviti i njima”, zaključili su u odgovoru iz Ministarstva.

Opširnije pročitajte u novom broju Nacionala