Na izložbi ima ukupno 81 fotografija 40 autora, od kojih je 41 fotografija iz prošlog i 40 iz ovog stoljeća. Najstariji su radovi iz 30-ih godina prošlog stoljeća, a najnoviji su od prošle godine. Željeli smo obuhvatiti što više autora i poetika i uhvatiti presjek stvaralaštva“. objasnio je za Nacional Hrvoje Mahović, predsjednik Fotokluba Zagreb povodom izložbe koja je u Muzeju grada Zagreba otvorena od 8. do 22. studenog kako bi se obilježilo 125 godina osnutka Fotokluba Zagreb. Ove godine Fotoklub Zagreb tim je povodom organizirao 9 izložbi u različitim hrvatskim gradovima, kao i međunarodne izložbe, projekcije, prezentacije radova, za promociju hrvatske fotografije i rada te organizacije.

Fotoklub Zagreb najstarija je neprofitna fotoamaterska organizacija s umjetničkim težnjama u jugoistočnoj Europi koja je osnovana samo dvije godine nakon osnutka londonskog Linked Ringa. Od početaka do danas, kroz Klub je prošla većina istaknutih hrvatskih fotografa, a posebno mjesto u njegovu djelovanju zauzima Zagreb salon, međunarodna izložba fotografija koja se održava svake dvije godine. Djelovanje Fotokluba Zagreb prilično je široko i obuhvaća godišnje organiziranje 20-ak izložbi fotografija i 30-ak besplatnih predavanja na razne fotografske teme. Osim toga, klub organizira tečajeve digitalne fotografije i Photoshopa kao i razne fotoizlete i fotoputovanja.

Hrvoje Mahović objasnio je za Nacional što se promijenilo u ovom dugom razdoblju, a što je ostalo isto. „Analogne fotografije razvijale su se u tamnoj komori koju mi i danas imamo, ali ona nije u funkciji. Takva je fotografija izumrla, mi još uvijek imamo aparate za povećavanje fotografije koji više služe za pokazivanje, nego za rad u studiju. Čak su i naši najstariji članovi prihvatili digitalnu fotografiju. Tako, primjerice, legendarna Slavka Pavić danas stalno ‘škljoca’ digitalno, iako je većinu života fotografirala analogno. Iako je u zadnjih petnaestak godina zavladala digitalna fotografija, način fotografiranja i teme su iste tako da neki detalji s ulice ili slučajni prolaznici i dalje inspiriraju fotografe“, istaknuo je Mahović i dodao da se nekada, kada je bilo 24 ili 36 snimaka, moralo puno više paziti da se uhvati željeni prizor, dok danas te brige nema.

Fotoklub Zagreb posjeduje i Zbirku hrvatske fotografije koja je registrirana kao kulturno dobro i broji oko 10.000 fotografija od otprilike četiri stotine autora iz čitave Hrvatske. Bi li zbirka, što je ideja Slavke Pavić, mogla jednom prerasti u Muzej fotografije? „Rado bismo ostvarili tu ideju, ali potrebna su velika financijska sredstva. Mi kao neprofitna organizacija koja se dijelom financira i putem projekata iz gradskog proračuna i onog Ministarstva kulture, nemamo osnove za to. Mnoge zemlje imaju takve muzeje, vidio sam one u Portugalu, Amsterdamu i Krakowu i siguran sam da bi i u Hrvatskoj postojao interes da se vide stari fotoaparati, aparati za povećavanje i stare fotografije. Nadam se da će to jednom biti izvedivo“, zaključio je Mahović u razgovoru za Nacional.