Nezadovoljni ponuđenim rastom koeficijenata od pet posto, liječnici prijete štrajkom. Ministar Beroš s druge strane podsjeća da su plaće liječnika od 2016. do danas rasle za 61 posto, a rado posegne i za COP-om gdje upravo liječnici vode najvišim plaćama.

O tome traže li liječnici previše, kao i drugim aktualnostima u sustavu, govorila je Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), koja to ovako komentira:

“Uvijek kad liječnici ukazuju da su premalo plaćeni za svoj rad, potegne se COP, i to zato što se tamo vide liječnička primanja, a ne plaće. Ona uključuju i prekovremeni rad, za ljude koji su non-stop u bolnicama, tu su obračunate i naknade za tužbe za prekovremene, to je salata svega”

“I onda je vrlo praktično izaći s plaćom liječnika koji umjesto redovnih 168 mjesečnih sati ima, na primjer, 250 sati, da bi se pokazalo da liječnici imaju visoke plaće.”

“To nije plaća za 8-satno radno vrijeme, to su plaće za trećinu, čak i polovinu veću mjesečnu satnicu od bilo kojeg drugog radnika koji radi normalno radno vrijeme.”

Od Beroša smo čuli i da su plaće bolničkih specijalista u Hrvatskoj za 500 eura veće nego u Sloveniji. Smatra li da su plaće hrvatskih liječnika doista preniske?

“Usporedbe sa susjedima nemam. Ali treba vidjeti drugo: je li dovoljno liječnika u sustavu – nije, odlučuju li se ljudi lako na specijalizacije u bolničkom sustavu – ne.”

Trend odlazaka liječnika

“Natječaji za specijalizacije ostaju prazni, a trend odlazaka liječnika u te, kako Beroš kaže, nepopularne zemlje koje imaju puno manje plaće, i dalje postoji. Nešto u toj računici ne štima.”

“Da su plaće tako dobre kao što premijer apostrofira zadnjih dana, onda bismo imali navalu iz susjednih zemalja u naše bolnice, umjesto obrnuto.”

“Lani je 148 liječnika otišlo izvan sustava. Podaci govore sami za sebe, mogu oni pričati što hoće. Tu je i inflacija, a zaboravlja se da je u razdoblju o kojem Beroš govori prosječna plaća u državi rasla za 57 do 58 posto. Tek kad se sve to usporedi može se govoriti o realnom rastu naših plaća.”

Vjeruje li dr. Šmit u dogovor s Vladom oko koeficijenata ili je vjerojatnije očekivati štrajk?

“Na temelju dosadašnjih “sigurnih” dogovora s premijerom i ministrom, moram priznati da sam vrlo skeptična. Jer 11. travnja prošle godine sam mislila da smo sve dogovorili, a danas je 17. siječanj 2024, a ispalo je da nismo ništa dogovorili. Znači da su imali veliku figu u džepu. Suzdržat ću se optimističnih prognoza, u dogovoru s Hrvatskim liječničkim sindikatom kojeg potpuno podržavamo ići ćemo u sve aktivnosti, uključujući i štrajk, kad oni procijene da je vrijeme za to.”

Opće bolnice pod kapom države

“Silom se ne može ništa. Mislim da smo staljinističke metode ostavili u prošlim stoljećima, i da takvih ideja u demokraciji 21. stoljeća neće biti. Ako bi se nešto i ukidalo, smanjivalo, rezalo, onda valjda ljudi imaju pravo odabira hoće li i na koji način prelaziti u druge ustanove. Logično da politika ima alate kojima može promijeniti strukturu bolnice, neke stvari ukinuti. Ali čovjek je taj koji donosi odluku da li ostaje u takvom sustavu raditi ili ne.”

Na pitanje iz Novog lista koliko je liječnike opteretila akcija skraćivanja lista čekanja i je li se to uopće isplatilo, dr. Šmit kaže:

“To i nas zanima. Ministar se na sva usta hvali skraćenim listama, ali nemamo pojma što je uopće skraćeno. Znamo s terena da se radilo popodne i vikendima, mahom ultrazvuke. I to je znalo biti bizarno jer se radilo skraćenje liste čekanja i za pacijente koji su naručeni za godinu dana na redovnu kontrolu. Nastao je cirkus, jer se morala počistiti lista čekanja, pa je pacijent koji je morao napraviti UZV srca za godinu dana, došao na red sada, a taj će mu pregled kad mu bude trebao za kontrolu, biti prestar.”

“Kad pogledam unatrag, sve su to kopije postupaka kojima je jedini cilj zadržati se što dulje u foteljama. Nagledala sam se i lijevih i desnih vlada, sve je to “copy paste”. Onaj tko je opoziciji kudio neku politiku, kad se dočepa fotelje radi iste stvari. Bivši ministar Varga je kratio liste čekanja kroz “Program plus”, a Beroš je to vrlo elegantno prepakirao, iako se u vrijeme SDP-ove vlade po tome udaralo drvljem i kamenjem. Zato ne očekujem ništa novo, nema političke volje da se napravi reforma zdravstva kakvu bi struka zahtijevala.”

Na pitanje vjeruje li da bi izbori mogu donijeti poboljšanje, dr. Šmit za Novi list zaključuje:

“Nama u zdravstvu neće, to mogu pesimistično reći. Neka me demantiraju sljedeći koji dođu, ali nemam vjeru da će biti bolje.”