Od 1. do 7. srpnja u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu održat će se 11. festival Miroslav Krleža. Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, sa svojim suradnicima Romanom Brajšom, Irenom Šekez Sestrić i Bojanom Valentićem već jedanaestu godinu zaredom nudi bogat i raznovrstan program čime se Festival Miroslav Krleža potvrdio kao kultni događaj zagrebačkog ljeta i sretno mjesto susreta Krleže, umjetnika i publike.

Ovogodišnji Festival Miroslav Krleža svečano se otvara 1. srpnja 2022. u 21h praizvedbom monodrame “Miroslav Krleža – Sjetite me se 2022.” (sjeća se i govori: Goran Matović, glazbeni (su)borac: Stanko Kovačić / violončelo, prvi (o)gledatelj / redatelj: Krešimir Dolenčić). Naime, u posljednjem susretu Gorana Matovića s Krležom na Gvozdu Krleža je rekapitulirao 20. stoljeće. Portretirao je suvremenike i fenomene polemično i duhovito. Nenadano je prekinuo monolog, prekrio lice rukama kao na Vaništinu portretu, uzdahnuo i rekao: „Sjetite me se 2022.…” To su bile njegove posljednje riječi. Repriza predstave je 2. srpnja 2022.

Festivalski program nastavlja Dragan Despot monodramom „Miroslav Krleža – Na rubu pameti”  3. srpnja u 21h, a posebno interesantno bit će “Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama” (3. srpnja od 17 -20h) prema zamisli Marine Bagarić i Gorana Matovića gdje će se publika turističkim autobusom na kat uz pratnju glumaca voziti Zagrebom i posjetiti sedam adresa na kojima je Krleža živio i stvarao.

Prošlogodišnja festivalska premijera „Djetinjstvo u Agramu” (režija: Senka Bulić, adaptacija: Ana Prolić) u suradnji s GDK Gavella na programu je 4. i 5. srpnja, a završni kazališni događaj pripada dramatizaciji „Krleža / Ionesco – Ćelava Leda” (režija: Sara Stanić, igraju: Dubravka Lelas, Sara Stanić, Hrvojka Begović, Luka Bulović, Pavle Vrkljan i Domagoj Janković). Predstava je studija o uzaludnosti riječi. Autorsko tumačenje Krleže i Ionesca problematizira količinu izgovorenog: Zašto, zašto, zašto toliko razgovora? Koliko neiskorištenih mogućnosti, neostvarenih ljubavi i zatomljenih želja ostaje pokopano pod blagoglagoljivom pristojnošću? Odgovorima na ta pitanja zatvaramo jedanaesto festivalsko izdanje.

Popratni (dnevni) festivalski program također je bogat i raznovrstan.

U okviru programa „Sjećanja Krležinih suvremenika” 2. srpnja u 12 sati u caffe baru Kolding (Berislavićeva 8) veliki pisac Slobodan Šnajder svjedočit će o svojim susretima s Krležom. U knjizi „Umrijeti u Hrvatskoj” Šnajder piše: „U tom mi je monologu rekao da dvije drame nosi u grob – za jednu da znam (i znao sam, Križanić!) a za drugu da ne znam (nisam pojma imao)”.

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (Andrije Hebranga 1) 4. srpnja u 19 sati otvara se izložba “Dijalozi – Krsto Hegedušić / Miroslav Krleža”, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (Ulica Hrvatske bratske zajednice 4) 5. srpnja u podne moći ćete razgledati Krležine originalne rukopise u sklopu programa “Iz Autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže” (sudjeluju: Suzana Marjanić, Velimir Visković, Jelena Miholjević, Siniša Ružić, Ivanka Stričević, Goran Matović i Irena Galić Bešker).

Tradicionalna nadrealističko – gastronomska svečanost obilježavanja Krležina rođendana “Doručak kod Krleže” (7. srpnja u 7 sati ujutro, vrijeme Krležina rođenja) u kazališnoj kavani Kavkaz zamišljena je kao spoj glume, glazbe i gastronomije u bijelom (službeni dress code). U programu sudjeluju Maja Posavec, Silvio Ferrari, Zlatko Paković, Sara Renar, Nenci Abdel Sakhi, Stanko Kovačić, Irena Šekez Sestrić, Nikša Marinović i Goran Matović.

Autor vizualnog identiteta 11. festivala Miroslav Krleža je Mirko Ilić, grafički dizajner i ilustrator s američkom adresom.