Dok su kod nas aktivisti Zelene akcije s performansa na Cvjetnom trgu povodom početka UN-ove konferencije o klimatskim promjena zatražili zatvaranje termoelektrane na uvozni ugljen Plomin 2 do 2026., a čije je zatvaranje premijer Plenković najavio tek 2033. godine, novi rudnici ugljena u BiH niču gotovo preko noći, a vađenje ugljena se pojačava i u starijim rudnicima.

Tamo gdje su nekada bili putevi, sada su strma područja koja su opasnost za sve koji onuda pokušavaju proći, bilo pješice, bilo u vozilu. Gdje je bila šuma, sad je blato, i strah da će klizište ugroziti kuće. Ovakvi prizori zabilježeni su u selima općine Prijedor u entitetu Republika Srpska i susjednog Sanskog Mosta na teritoriju entiteta Federacija BiH.

No, nadležni i tvrtke koje tamo posluju i dozvolili su vađenje i vade ugljen kažu – sve je po propisima!

Bagerom u školu!

Mujo Rekić, mještanin sela Bašići u okolici Sanskog Mosta svaki dan djecu vozi bagerom u školu. Razlog je, kako kaže, to što automobilom ne može proći cestom koja je uništena zbog iskopavanja ugljena u neposrednoj blizini.

Ovo selo se nalazi uz površinski kop gdje se iskopavanje rude vrši već osam godina. Zbog dugogodišnje eksploatacije rude, prva kuća u ovom selu je udaljena 40 metara od samog kopa.

“Pored moje kuće se nalazi provalija duboka 70 metara zbog tog kopanja, sad su nas još i deponijom zatrpali”, kaže za Radio Slobodna Europa Mujo Rekić.

Općinsko vijeće s mještanima sela i načelnikom Sanskog Mosta zatražili su uključivanje kantonalnog Tužilaštva, najavljujući pokretanje tužbi protiv firme “Lager” iz Posušja koja taj ugljen eksploatira od 2015. godine.

Iz kompanije Lager su kazali kako se “pridržavaju svih zakona i propisa”. Iz Lagera se nisu konkretno osvrtali na trenutno stanje na terenu.

U međuvremenu i ekološka udruženja najavljuju da će se uključiti u ispitivanje kvaliteta vode u rijeci Blihi i njenom vodopadu, koji su u neposrednoj blizini rudnika.

Ovaj vodopad je Općina Sanski Most 2012 godine proglasila zaštićenim spomenikom prirode Bosne i Hercegovine III kategorije.

BiH ima 43 zaštićena područja prirode, od kojih je 31 u entitetu Republika Srpska, a 12 u Federaciji BiH.

Također, mnogi mještani sela u kojima se ugljen kopa nemaju službeni vodovod već se opskrbljuju iz izvora i na slične načine, a kod mnogih je ta voda i često zamućena.

Stanovnici navode i da natovareni kamioni s ugljenom svakodnevno prolaze kroz naseljena mjesta.

“To je katastrofa, rade što hoće, kopaju kako hoće. Selo Bašići je zatrpano, mještani ne mogu izaći na glavnu cestu, koja vodi prema Bosanskoj Krupi, tamo je najteže stanje”, kaže Ibrahim Hodžić, mještanin Gornjeg Kamengrada, u kojem se također iskopava ugljen.

Kompanija “Lager” jedna od onih koji kopaju

Procijenjena zaliha crnog ugljena u Sanskom Mostu je 400 milijuna tona, navodi se na službenoj web stranici kompanije “Lager” koja vrši iskopavanje.

Kompanija “Lager” iskopavanje ugljena obavlja bez građevinske dozvole, tvrdi Centar za životnu sredinu iz Banja Luke. Isto potvrđuju i u Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH.

Kompanija “Lager” obratila se ovom ministarstvu u travnju ove godine sa zahtjevom za obnovu građevinske dozvole.

Ministarstvo je odbacilo zahtjev zbog nepostojanja uvjeta za pokretanje postupka. Naime, u obrazloženju je ministarstvo navelo kako za eksploataciju crnog ugljena nije potrebna građevinska dozvola. To predviđa uredba koja je donijeta 2021. godine, a kojom se utvrđuju tko može, a tko ne može imati građevinsku dozvolu.

Zbog ovog rješenja, tužbu protiv nadležnog ministarstva u lipnju prošle godine podnio je Centar za životnu sredinu iz Banja Luke.

Pridržavaju se svih zakona i propisa

Iz kompanije Lager su kazali kako se pridržavaju svih zakona i propisa te dodaju da je “suradnja s mještanima korektna”.

“Činjenica je da je uvijek bilo i biti će pojedinaca i grupa koji će biti protiv nečega, prije svega zbog svog osobnog financijskog interesa i nažalost ta manjina je uvijek glasna jer je to njihova profesija i teško se na sve osvrtati. Ono što mi možemo i ono što radimo je da poštujemo propisane zakone i propise”, kažu iz Lagera.

Tvrde da su upoznati s nepravilnostima koje su uočili rudarski inspektori, za koje kažu da su “riješeni”.

Radi se o nepravilnostima koje se odnose na zagađenje rijeke Blihe i deponiranje otpadnog materijala.

Što kažu institucije?

Općinsko vijeće Sanskog mosta dalo je suglasnost zajedno s Vladom Unsko – sanskog kantona i općinom za koncesiju kompaniji Lager.

Iz Općine Sanski Most kažu kako su upoznati s nepravilnostima u vezi iskopavanja ugljena.

“Ti problemi odnosili su se na zdravlje ljudi i zagađenja rijeke Blihe. I zbog toga je Općina podnosila više zahtjeva za postupanje federalnog rudarskog inspektora“, kažu iz Općine.

U međuvremenu je načelnik općine održao sastanak s mještanima, nakon kojeg je zatraženo uključivanje Kantonalog tužilaštva.

Gdje se ugljen iz Sanskog Mosta izvozi?

U prošloj godini iskopano je 700.000 tona ugljena na području rudnika u blizini Sanskog Mosta.

Ugljen je plasiran na tržište Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, kažu iz kompanije “Lager”, koja je jedna od poslovnih partnera Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

Načinom na koji je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine nabavljala ugljen od privatnih firmi, između ostalog, i od firme “Lager”, bavili su se i federalni revizori. Revizori su u svom izvještaju naveli kako je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine tijekom prošle godine za kupovinu ugljena od privatnih rudnika potrošila 170 milijuna maraka (oko 85 milijuna eura).

Naveli su i kako je prekršen zakon o javnoj nabavi, jer su sklapani ugovori čiji iznos značajno prelazi procijenjenu vrijednost nabave.

Ekološke udruge

Iz građanske inicijative “Život na ugljenu” kažu kako su nekoliko puta upozoravali nadležne institucije na probleme s iskopavanjem ugljena na širem prostoru bivšeg rudnika Kamengrad (danas Lager).

“Pomiču se vodotoci rijeka, ugrožavaju sve glavne komunikacije koje spajaju sela, uzurpira se imovina mještana iz obližnjih sela. Ta rijeka je za piće, imamo vrelo koje napaja tri naselja, imamo tu blizu i srednjovjekovne stećke koje će oni uništiti, uz sami rudnik vrše se miniranja gdje se ne bi smjela, kuće ljudima pucaju”, kaže Faruk Beširević iz građanske inicijative “Život na ugljenu” iz Sanskog Mosta.

Inače, na području gdje se vrši eksploatacija dogodio se nekoliko puta i pomor ribe.

“Otpadne vode se iz rudnika ispuštaju u Blihu, vi kad dođete i kad vidite Blihu, pogotovo u danima kad je eksploatacija na visokom nivou, vidite da je to zamućenje nevjerojatno”, kaže Dragan Ostojić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka.