U izjavi za medije, premijer Plenković je kazao da je riječ o prvom posjetu gruzijskog predsjednika Vlade Hrvatskoj uopće u posljednjih 30 godina, dodavši je da su Hrvatska i Gruzija slične po broju stanovnika.

Dvojica premijera razgovarali su o unaprjeđenju bilateralnih i gospodarskih odnosa između dviju zemalja, euroatlantskoj perspektivi Gruzije, ruskoj agresiji na Ukrajinu, političkoj i ekonomskoj situaciji u Gruziji te situaciji na području jugoistoka Europe.

Photo: Vlada RH

Hrvatska podržava Gruziju u euroatlantskim integracijama

Predsjednik Vlade Plenković je istaknuo hrvatsku podršku gruzijskim ambicijama za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.

Podsjetio je da su Ukrajina i Moldova prošle godine dobile status kandidata za Europsku uniju, dok Gruzija za status kandidata treba provesti 12 obveza koje se nalaze u mišljenju Europske komisije. Dodao je da ga je premijer Garibashvili izvijestio o ispunjavanju tih obveza.

“Vjerujem da ćemo ponovnu raspravu imati krajem ove godine o sve tri zemlje i da će do tada Gruzija ostvariti napredak kako bi u institucionalnom smislu mogla ići dalje prema članstvu u Europskoj uniji”, rekao je Plenković.

Govoreći o gruzijskim ambicijama za pristupanje NATO-u, premijer je rekao da je ministar vanjskih poslova te zemlje bio na nedavno održanom summitu u Vilniusu. Podsjetio je da Gruzija u okviru svog teritorija ima dvije okupirane regije, ocijenivši političku i sigurnosnu situaciju u toj zemlji zahtjevnom i osjetljivom.

Photo: Vlada RH

Unaprjeđujemo gospodarske odnose

Naglasio je da Hrvatska i Gruzija žele unaprijediti i gospodarske odnose, pozdravivši angažman niza hrvatskih kompanija na gruzijskom tržištu. Plenković očekuje i povećanje interesa gruzijskih kompanija za izvoz u Hrvatsku.

Kazao je da je gruzijskog premijera izvijestio i o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj te efektima članstva u Schengenu i eurpodručju.

Premijer je rekao i da je Hrvatska je u procesu europske integracije Gruzije više puta do sada, zajedno s drugim partnerima unutar Europske unije, sudjelovala u različitim tehničkim, tzv. twinning programima suradnje na način da su hrvatski stručnjaci dani na raspolaganje gruzijskoj vladi, dok su u Hrvatsku, koja ima najsvježije iskustvo iz procesa pristupanja Europskoj uniji, dolazili i stručnjaci iz Gruzije.

Naglasio je da će Hrvatska, kao i do sada, podupirati Gruziju u njenim reformskim naporima te europskim i transatlantskim ambicijama. Premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo što će danas u Zagrebu biti otvoreno gruzijsko veleposlanstvo u Hrvatskoj.
Hrvatska Gruziji vrijedan i važan partner

Predsjednik Vlade Republike Gruzije Iraklij Garibashvili naglasio je da Gruzija ima vrijedne, važne i partnerske odnose s Hrvatskom, za koju je kazao, da je primjer zemlje koja je ostvarila svoje vanjskopolitičke ciljeve u trideset godina neovisnosti.

“Otvaranjem veleposlanstva u Hrvatskoj jača se dinamika bilateralnih odnosa i snažnija prisutnost Gruzije u ovom dijelu Europe”, rekao je Garibashvili.

Posebno je zahvalio premijeru Plenkoviću na snažnoj podršci gruzijskim euroatlantskim aspiracijama.

Garibashvili je rekao i da je Gruzija posljednjih godina postigla napredak u gospodarskom razvoju, jačanju demokracije i vladavine prava.

“Ideal slobode godinama je vodio Gruziju da postane puni član europske obitelji, a danas smo bliže tom nacionalnom cilju”, zaključio je gruzijski premijer.

Prvi gruzijski predsjednik vlade u Hrvatskoj

Garibašvili je prvi gruzijski predsjednik vlade koji boravi u Hrvatskoj, a nakon susreta u Banskim dvorima zahvalio je Hrvatskoj na podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije, zemlje čijih je 20 posto teritorija pod ruskom okupacijom, kao i na pomoći na njenom putu prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Gruzija je s Moldavijom aplicirala za članstvo u Europskoj uniji tri dana nakon Ukrajine koja je to učinila samo četiri dana poslije početka ruske invazije 24. veljače prošle godine.

Kijev i Kišinjev u lipnju prošle godine dobili su status kandidata, no ne i država na Kavkazu.

Garibašvili je tada to prozvao nepravednim i neopravdanim, tvrdeći da je Gruzija daleko ispred Ukrajine i Moldavije na tom putu.

Europska komisija objavila je da Gruzija za status kandidata treba provesti 12 reformi, uključujući de-oligarhizaciju, rad na slobodi medija, pravosuđu i borbi protiv političke polarizacije.

Garibašvili je u Zagrebu rekao da očekuje status kandidata krajem ove godine, a Plenković da na tom putu, politički i savjetodavno, ima podršku Zagreba.

Postao premijer s 31 godinu

Garibašvili je o Hrvatskoj govorio kao o primjeru zemlje koja je ostvarila vanjskopolitičke ciljeve u trideset godina neovisnosti, te državi koju Tbilisi smatra bliskim prijateljem i pouzdanim partnerom.

Gruzijski premijer, koji je na tu funkciju imenovan 2013. u dobi od samo 31 godine, naglasio je da EU u Tbilisiju ima pouzdanog, najboljeg partnera na Kavkazu na područjima poput gospodarstva, sigurnosti i energetike.

Ideal slobode godinama je vodio Gruziju da postane puni član europske obitelji, a danas smo bliže tom nacionalnom cilju zahvaljujući njegovoj vladi, tvrdi Garibašvili čija se stranka Gruzijski san često kritizira zbog navodnih veza s Rusijom.

Njen osnivač je Bidzina Ivanišvili, najbogatiji Gruzijac koji je sredstva stekao u trgovini metalima i bankarstvu devedesetih u Rusiji. Iako se taj oligarh i bivši premijer povukao iz politike, analitičari smatraju da on i dalje ima veliki utjecaj na tamošnji politički život.