Hrvatski sabor u srijedu je jednoglasno izmijenio Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojima im se povećavaju plaće.

Izmjenama osnovica se povećava sa 625,20 eura na 706,50 eura bruto, a koeficijent za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova (općinski, trgovački i upravni sudovi) povećava se s 3,54 na 4,21.

Uvodi se i obveza ažuriranja popisa pravosudnih dužnosnika, a visina iznosa naknada za odvojeni život propisuje se u eurima. Procijenjeni trošak provedbe zakona za pet mjeseci ove godine ukupno iznosi 9,6 milijuna eura, a za iduću te 2025. godinu iznosit će 23,2 milijuna eura godišnje.

Jednoglasno je izglasana i Deklaracija o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom.

Glasanje o Deklaraciji pratio je sa saborske galerije veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasilj Kirilič.

Deklaracijom Hrvatski sabor priznaje Holodomor kao zločin nad ukrajinskim narodom, zbog prisilno izazvane gladi koju je smišljeno i organizirano proveo komunistički staljinistički režim u Ukrajini u razdoblju 1932-1933. godine.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković podsjetio je da je danas također Dan Ustava Ukrajine čestitajući Ukrajincima taj praznik.

Sabor je većinom glasova izglasao Zakon o osnivanju Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora. Centar će biti neprofitna ustanova koju osniva Republika Hrvatska, a osnivačka prava će obavljati Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA). Djelovanje Centra financirat će se, između ostalog, članarinama, vlastitim prihodima, sredstvima iz EU fondova. U 2023. za rad Centra potrebno je 331.807 eura.

Centar će, uz hrvatske predstavnike, činiti predstavnici stranih sigurnosno-obavještajnih i drugih odgovarajućih službi te međunarodnih institucija koji će mu pristupati potpisivanjem Memoranduma o suradnji.

Prihvaćeno je i izvješće saborskog Odbora za predstavke i pritužbe za 2022., te nekoliko izvješća Državnog ureda za reviziju. Nekoliko zakonskih prijedloga poslano je u drugo saborsko čitanje.

Prijedlog Katarine Peović (RF) da se izmjeni Zakon o radu kako bi se bolje uredio rad radnika na digitalnim platformama, odnosno maknula odredba o agregatorima iz platformskog rada, nije dobio potporu saborske većine.

Peović je uoči glasovanja o svom prijedlogu pozvala oporbu da izađe iz sabornice što je dio s lijevog političkog spektra i učinio.

Kazala je da je odbijanje njezina prijedloga „potvrda suvremenog robovlasništva” i da je hrvatska Vlada jedina u Europi koja je omogućila digitalnim platformama da se u potpunosti riješi bilo kakve odgovornosti.

Sabor donio zakone o osobnoj asistenciji i socijalnoj skrbi, evo detalja

Novi zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama

Jednaku plaću za jednak rad želi se osigurati prijedlogom Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je Vlada u srijedu uputila u Sabor, što je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ocijenio najvećim reformskim poduhvatom u javnoj upravi u zadnjih 30 godina.

Predloženim se zakonom po prvi put jedinstveno i sustavno uređuje sustav plaća, istaknuo je Malenica na sjednici Vlade, a cilj je zakona standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za više od 230 tisuća zaposlenih kojima se plaća osigurava u državnom proračunu.

“Ovaj zakon je prekretnica u upravljanju ljudskim potencijalima i stvaranju učinkovite i profesionalne javne uprave”, rekao je.

Platni razredi

Budući da u postojećem sustavu, uvedenom prije gotovo 30 godina, postoji oko 2,5 tisuća kategorija radnih mjesta, s više od 500 različitih dodataka, predlaže se jedinstvena platna lista i 16 platnih razreda s koeficijentima u rasponu od 0,9 do 8,0.

Tme se postojeći najniži koeficijent u sustavu državne službe i javnim službama povećava s 0,631 na 0,90 odnosno za više od 42 posto.

Koeficijenti složenosti poslova, kao i do sada, utvrđivat će se kroz dvije uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova: za državnu službu i javne službe.

Novi sustav vrednovanja i nagrađivanja

Važnom novinom, ministar je istaknuo uvođenje dodatka na plaću za  učinkovitost rada.

“Službenici i namještenici u novom će sustavu moći ostvarivati do 30 posto dodatka za učinkovitost rada, kao i mogućnost ostvarivanja godišnjeg bonusa za one sa najboljim rezultatima”, naveo je.

Učinkovitost tako postaje temelj za napredovanje, ali i nazadovanje u javnom sektoru, naglasio je.

Službenici koji će dobiti ocjenu zadovoljava neće ostvariti bodove za promicanje, odnosno stagnirat će u plaći, dok će službenici s ocjenom “ne zadovoljava” dobivati otkaze.

Predloženim zakonom se jasno propisuju i dodaci na plaću i njihov obračun te se jasnije propisuje i osnovna plaća.

Kako bi se izbjeglo stihijsko uređenje plaća u javnom sektoru predlaže se i osnivanje Vijeća za praćenje sustava plaća koje bi pratilo sustav plaća i predlagalo cjelovito unapređenje.

U Vijeću bi, osim predstavnika Vlade i resornih ministarstva, bili uključeni predstavnici svake reprezentativne sindikalne središnjice.

Centralizirano zapošljavanje 

U Sabor je Vlada uputila i prijedlog Zakona o državnim službenicima kojim se uvodi centralizirani i digitalizirani sustav zapošljavanja u državnoj upravi.

“Postupak prijema u državnoj upravi vodit će se putem IT platforme, i to od prijave na natječaj do prijema u državnu službu. Postupak prijema do intervjua vodit će tijelo zaduženo za službenički sustav, a intervjue će voditi tijelo koje zapošljava”, naveo je Malenica.

Rezultati provjere kompetencija vrijedili bi dvije godine, što znači, objasnio je, da se iste kompetencije neće morati ponovno provjeravati.

Takvo testiranje kandidata osigurat će objektivan, transparentan i brz postupak zapošljavanja u državnoj službi, smatra ministar.

U skladu s prijedlogom novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, u prijedlogu novog Zakona o državnim službenicima propisuje se novi sustav ocjenjivanja s kategorijama – izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.

“Svi službenici koji dobiju ocjenu ‘zadovoljava’ bit će upućeni na dodatno stručno osposobljavanje ili će biti premješteni na drugo radno mjesto, a ocjena ‘ne zadovoljava’ propisuje se razlogom za otkaz. Zaposlenici s tri najviše ocjene – izvrstan, naročito uspješan i uspješan – moći će ostvariti bodove prema Zakonu o plaćama, a ujedno će takve ocjene biti i temelj za promicanje. Na taj način – uspješnost u radu postaje temelj za napredovanje”, naglasio je Malenica.

Zapošljavanje stranih državljana

Novina je i da se, po uzoru na druge članice EU-a, propisuje mogućnost prijma u državnu službu stranih državljana, uz uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, ali samo na općim, administrativnim, računovodstvenim i informatičkim poslovima.

U zakonu se propisuje i obveza potpisivanja izjave da se službenik ne nalazi u sukobu interesa.

“Ova dva Zakona, zajedno sa Zakonom o registru zaposlenih i Zakonom centraliziranom obračunu plaća predstavljaju reformski paket u području javne uprave koji je, po mom mišljenju, jedan od najvećih reformskih poduhvata u javnoj upravi zadnjih 30-ak godina, koji zasigurno ima za cilj pojačati transparentnost, ali i učinkovitost javne uprave”, ocijenio je Malenica.