Petar Veić, umirovljeni profesor riječkog Pravnog fakulteta, gostovao je na televiziji N1 gdje je komentirao izbor novog ravnatelja USKOK-a i probleme kronične korupcije u državi.
“Sve ono što se oko slučaja Turudić događalo trebao je biti znak za ozbiljnu uzbunu i za ozbiljno političko bavljenje Državnim odvjetništvom. To je propušteno”, kaže Veić.
“On je toliko kompromitiran da tu više zadovoljavajućeg načina rješavanja nema. Mi bismo trebali imati ozbiljan, ukupni društveni reset da bi u ovakvom slučaju mogli postupati onako kako bi trebali – neovisno i nepristrano”, jasan je Veić.
PRVI TURUDIĆEV POTEZ Poznato koga je izabrao za v.d. ravnatelja USKOK-a: ‘Nastavljamo suradnju’
Sven Mišković postaje Turudićevim izborom v.d. ravnatelja USKOK-a…
“Miškovića nisam sretao u javnom prostoru, djeluje vrlo pristojno. Ne bi mogao dati neko mišljenje da bi i taj slučaj mogao biti profaniran”, kaže Veić.
“Mozaik koji se u tom slučaju slaže ne daje optimizam. Imamo previše aktera, taj događaj predugo traje, a da zapravo ništa ozbiljno u tom cijelom vremenskom slijedu se nije razbistrilo. Nitko ne pokušava ništa raščistiti – to je užasavajuće. Od 2008. imamo ZKP koji nam je davao nadu, svima koji se tim poslom bavimo, da će se neke stvari početi zdravorazumijske odvijati, međutim to se ne događa”, kaže.
Turudić je najavio potrebu mijenjanja ključnih zakona poput ZKP-a, o USKOK-u… Zahtjev za efikasnijim radom USKOK i DORH-a je prioritet svih političkih aktera i samog državnog odvjetnika.
“To je dobar put, dio stručne javnosti od prapočetaka upozorava na to da ova nomenklatura nije dobra na poredbenom planu. Može katalog ostati isti, ali treba postojati diskrecija ravnatelja USKOK-a da on određuje predmete koje će raditi dalje”, kaže.
“USKOK na godišnjoj razini ne bi trebao imati više od 50 do 100 predmeta, tek onda možemo od njega nešto očekivati”, istaknuo je Veić.
Hoće li se izvući oni koji kapilarno provode korupciju?
“USKOK može dobro raditi ukoliko mu dobro radi policija. Ima cijeli niz problema – u Hrvatskoj i dalje nema kriminalističke obavještajne djelatnosti. To je jedna vrlo ozbiljna djelatnost gdje se na osnovu dobivenih informacija stvara osnova za daljnje postupanje”, govori Veić.
“Vi u policiji imate 20% kriminalističkih službenika, taj broj je kod nas viši, ukupno gledajući – prevelik. Dugogodišnji problem je da u toj visokoj stručnoj spremi ima 60-ak posto koje nemaju pravno kriminalističku naobrazbu. Njih pripasat da rade složene istrage je – neozbiljno”, kaže.
USKAČE SI U USTA! Grmoja: Nikad u potpunosti nećemo moći znati pogoduje li Turudić nekome
Kadrovski problem je gorući problem državnog odvjetništva i policije. Zadnji natječaj za v.d. ravnatelja USKOK-a je propao…
“Bez miga se na takvo mjesto ne može doći. Mi moramo shvatiti to i kakvo je naše stanje u pogledu korupcije. Ako to nismo spremni javno izgovoriti, onda se protiv korupcije ne možemo ni boriti”, rekao je
Treba li osnovati Visoko državno odvjetništvo?
“Čemu to atomiziranje, mi smo sa svih katedri kaznenog prava za Kazneni sud da to – nije rješenje. Atomizacija neće donijeti ništa. Oni imaju nekakav normativni okvir koji je po meni zadovoljavajuć. U nas je zadnjih 30 godina taj okvir rijetko kada bio ograničenje. Problem su neformalni politički, klijentelistički utjecaji na državne institucije“, kaže Veić.
Infografika pokazuje da je Hrvatska medju najkorumpiranijim drzavama EU. Indeks percepcije korupcije rangira zemlje po percipiranoj razini korupcije u javnom sektoru, a temelji se na stručnim procjenama i istrazivanju javnog mnijenja. Hrvatska je po indeksu percepcije korupcije pri samom dnu Europske unije. Photo: Marko Picek/PIXSELL
“Mi smo država, koja po određenim algoritmima koji su međunarodno verificirani, ima 15-ak posto BDP-a u korupciji. To je jednako 100 Rafalea. Dakle svaki tjedan mogu dva Rafalea pasti da mi nemamo nikakvih problema. Njemačka ima 4 posto”, navodi.
Kako bi se moglo ubrzati procese?
“Institucionalne suradnje nisu dobre. Italija je prve uspjehe u borbi protiv mafije počela stjecati kad je okupila državne odvjetnike, poreznu upravu, dijelove policije, carinu, inspekcijske službe… Tada su počeli uspjesi. Mi imamo cijeli niz propisa koji na to upućuju, međutim svaki radi po svojem. Rak-rana je Porezna uprava o kojoj se malo govori”, zaključio je umirovljeni profesor za N1.
Komentari