Žene u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici tema su o kojoj treba posebno govoriti jer istraživanje pokazuje da i danas 70 posto ispitanika i dalje povezuje znanost isključivo s muškarcima, istaknuto je u petak na panel raspravi priređenoj u Zagrebu u organizaciji Ureda za informiranje Europskoga parlamenta u Republici Hrvatskoj i ususret Međunarodnome danu žena.

Tema o ženama u znanosti u tzv. STEM području, što je i u Hrvatskoj uvriježen akronim engleskih riječi “science, technology, engineering i mathematics “(znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), okupila je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu brojne zainteresirane, među kojima su prednjačile žene.

Uzvanici i govornici bili su i hrvatski europarlamentarci – Dubravka Šuica i Marijana Petir te Davor Škrlec, a pozdravne riječi okupljenima uputili su i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić te prodekan za znanost FER-a Gordan Gledec. Svoja iskustva s prisutnima podijelile su i znanstvenice FER-a dr. Lea Skorin-Kapov i dr. Ana Sović Kržić, o djevojčicama i robotici govorila je Maja Mačinko Kovač iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, a skup je moderirala novinarka Jutarnjega lista Tanja Rudež.

Europski prosjek žena u znanosti iznosi tek 29 posto

Europska unija (EU) nerijetko predvodi pozitivne trendove, ali ne i kada je riječ o ženama u znanosti, istaknula je voditeljica Ureda za informiranje Eurospkoga parlamenta u Republici Hrvatskoj Violeta Staničić. Izvijestila je kako je europski prosjek tek 29 posto žena u znanosti dok je, primjerice, u Latinskoj Americi 45 posto, od ukupnoga broja IT-stručnjaka u Indiji 30 posto su žene, a u Europi ih je upola manje. Isto tako, napomenula je u EU više od 50 posto žena upisuje fakultet, ali ih se samo 15 posto nalazi na vodećim pozicijama u sektoru znanosti, a žene znanstvenice sporije napreduju u karijeri od muških kolega i rjeđe dolaze do najviših pozicija.

Osim toga, iako žene formalnopravno uglavnom uživaju jednak status kao i muškarci, praksa je drukčija pa je tako, rekla je Staničić, jedno istraživanje provedeno u 34 zemlje svijeta pokazalo da 70 posto ispitanika i dalje znanost povezuje isključivo s muškarcima.

Zbog tih podataka, podsjetila je Staničić, zastupnici u Europskome parlamentu pokreću brojne inicijative kako bi se uklonile rodne prepreke u STEM području, pa je tako 2015. usvojeno “Izvješće o ženama u znanosti i na sveučilištima te staklenom stropu u karijernom napredovanju” s naglaskom na rodnu jednakost na znanstveno-radnim mjestima, na pozitivnim  mjerama za jednako postupanje prema ženama i muškarcima te za ravnotežu između profesionalnoga i privatnoga života znanstvenice.

Iz Hrvatske pozitivnije statistike u širem smislu, ali treba i dalje raditi na poboljšanju 

Kada je riječ o Hrvatskoj, statistike za žene u znanosti pozitivnije su u širem smislu, ali, uvjerena je Staničić, i dalje treba raditi na poboljšanju statusa i vidljivosti žena u STEM području. Podatci iz 2015. govore da su upravo žene većina upisanih studenata – 57 posto, polovica diplomiranih, a 57 posto novih doktora znanosti su žene kojih je i 49 posto među nastavnicima i suradnicima na visokim učilištima.

Na najvećem znanstvenom institutu u Hrvatskoj – Institutu Ruđera Boškovića zaposlena je 301 žena te 208 muškaraca. Ali, upozorila je Staničić, od 143 redovita člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti samo je 14 žena ili 7,9 posto, u tehničkim znanostima je samo 12,5 posto žena u 2015. steklo diplomu magistre znanosti, a doktorski studij upisalo je dvostruko više muškaraca od žena.

Eurozastupnica Marijana Petir, članica Odbora za prava žena i jednakost spolova u EP-u, smatra da je, unatoč izvrsnom podatku da je Hrvatska među osam zemalja koje su iznad prosjeka EU po udjelu žena u znanosti, potrebna sinergijska snaga kako bi se žene dodatno zainteresirale za STEM, uz konkretne mjere na nacionalnoj razini u vidu poboljšanja Zakona o radu i pratećih zakona, posebice u smislu ravnoteže obiteljskoga i poslovnoga života, te jednakih plaća i mogućnosti napredovanja žena i muškaraca.

Njezina kolegica Dubravka Šuica istaknula je pak kako opredjeljenje za STEM ne bi trebao biti trend ili pomodnost, već životna odluka. Osvrnula se na podatak da se čak 60 posto učenika u školama u EU ne koristi digitalnom opremom, te istaknula kako se teži dostignuti ideal da digitalna infrastruktura bude jednaka u cijeloj EU. Šuica je uvjerena i da bi jednaka zastupljenost žena u svim područjima djelovanja učinila hrvatsko društvo boljim i konkurentnijim.

Zastupnik dr. Davor Škrlec smatra da je digitalizacija razlog što sve više studentica upisuju FER i STEM, te da je digitalizacija uklonila i stigmu da su tehnički i strojarski poslovi više namijenjeni muškarcima. Istaknuo je da žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti zapošljavanja i napredovanja.

Govoreći o razlozima i motivaciji za upis FER-a dr. Lea Skorin-Kapov istaknula je da je to perspektivan izbor jer FER nudi širok spektar mogućnosti, kompanije su jako zainteresirane za zapošljavanje njihovih studenata od kojih se mnogi odlučuju i osnovati vlastite start-up tvrtke, a stečena znanja su konkurentna i tražena kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu rada.

U raspravi se dr. Ana Sović Kržić osvrnula i na FER-ov projekt “ŠUZA – iz škole u znanost i akademsku zajednicu” kojemu je cilj populariziranja STEM-a među školskom djecom. Spomenula je da je među djevojkama sve veće zanimanje za robotiku a Maja Mačinko Kovač, voditeljica radionica iz robotike na Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica te profesorica tehničke kulture i informatike u osnovnoj školi potvrdila je i da sve više djevojčica sudjeluje na radionicama robotike, a nerijetko i na školskim natjecanjima osvajaju prva mjesta. Smatra da za motivaciju djece nije dovoljna sama nastava, te da su festivali znanosti, radionice, ljetne škole samo neki od načina kako podići interes i entuzijazam za ove teme među djecom.