U okviru programa predsjedanja Hrvatske Odborom ministara Vijeća Europe, Vladin Ured za ravnopravnost spolova predstavio je u utorak novu Strategiju za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2018. do 2023., koja se od prethodne razlikuje po jednom dodanom cilju – zaštiti prava žena i djevojčica migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila.

Iako je, kako je istaknuto, napredak na tom području vidljiv, a pravni status žena u Europi poboljšan tijekom zadnjih desetljeća, još smo daleko od stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca.

Razlike između spolova i strukturne zapreke prisutne su na mnogim područjima te i dalje ograničavaju žene i muškarce na njihove tradicionalne uloge, a žene sputavaju u ostvarivanju njihovih temeljnih prava.

Spor je napredak kada je riječ o sudjelovanju žena u politici, njihovom pristupu pravosuđu i uklanjanju štetnih rodnih stereotipa i seksizama, a nasilje nad ženama i dalje je najizraženiji primjer raspodjele moći između žena i muškaraca.

“U fokusu nove Strategije je sprječavanje i borba protiv rodnih stereotipa i seksizma, nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, osiguranje ravnopravnog pristupa žena pravosuđu, postizanje ravnoteže žena i muškaraca u donošenju odluka u političkom i javnom sektoru, zaštita prava žena i djevojčica migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila, te uvođenje načela ravnopravnosti spolova u sve javne politike”, rekla je ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin.

Migrantice i žene izbjeglice dodatno izložene nasilju

Svi su ciljevi, kazala je, isti kao i u ranijoj Strategiji, samo je pridodan jedan koji se odnosi na zaštitu migrantica. “Migrantice i žene izbjeglice često su izložene nasilju unutar svojih zajednica i slučajevima trgovanja ljudima”, upozorila je Štimac Radin.

Potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Irena Petrijevčanin Vuksanović naglasila je kako se oko Strategije usuglasilo 47 zemalja članica Vijeća Europe.

“Iako je prethodila polemika u kojoj su zemlje imale različita stajališta, postignuta je suglasnost oko toga kako treba štiti ljudska prava u Europi, kako se boriti protiv diskriminacije i postići ravnopravnost kojoj težimo”, kazala je Petrijevčanin Vuksanović.

Nije dovoljno da Hrvatska samo usvaja i impelmentira dokumente, naglasila je, već je potrebna volja za jednakošću svih u društvu. “Potrebni su stručnjaci rasterećeni političke pripadnosti da govore u hrvatskom javnom prostoru i pridonose podizanju kolektivne svijesti”, poručila je.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić poručila je kako je ravnopravnost spolova jedna od važnih odrednica rada hrvatske Vlade. “Naglasak je na uvođenju mjera za smanjivanja nejednakosti na tržištu rada, participiranju u donošenju odluka i borbi protiv nasilja nad ženama”, rekla je Bušić.

Bušić se osvrnula i na Istanbulsku konvenciju rekavši kako smo se njezinom ratifikacijom pridružili grupi od 30 zemalja koje su pristupile tom važnom međunarodnom dokumetu.

“Na žalost, bili smo suočeni sa snažnom javnom protukampanjom. Kako bi otklonili sumnje u doseg Konvencije Vlada je priložila, a Sabor prihvatio Izjavu uz Konvenciju. Ona daje nedvosmislen okvir za primjenu Konvencije, a Izjava je obvezatna za sva tijela državne uprave koja djeluju na provedbi Konvencije u Hrvatskoj”, poručila je Bušić.