Knjiga “Kandijski rat i oslobođenje Klisa od Turaka godine 1648.” u kojoj akademik Stjepana Krasić na temelju dokumenta iz Vatikanskog arhiva analizira važnost oslobađanja Kliške tvrđave od Otomanskih osvajača prije 370 godina, predstavljena je u petak na večer u Klisu.

Objavljivanje ove knjige akademika Krasića, dio je ovogodišnjeg obilježavanja 370. obljetnice oslobađanja Klisa i njegove tvrđave od turskih osvajača, 1648. godine.

 U srpnju “Uskočki boj za Klis”

Središnja manifestacija tog jubilej održat će se 27. i 28. srpnja povijesno scenskim spektaklom na Kliškoj tvrđavi pod nazivom “Uskočki boj za Klis”, a pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović.
Akademik Krasić na predstavljanju je naglasio kako je iznenađen što se hrvatski povjesničari do sada gotovo uopće nisi bavili Kandijskim ratom u kojem su Mlečani 1648. godine oslobodili Klišku tvrđavu što je, kako procjenjuje, imalo velike pozitivne posljedice za hrvatsku povijest jer je tim počeo progon turskih osvajača iz naših krajeva.

Kandijski rat u Dalmaciji bio je prekretnica u ratovanju s Turcima

“Kandijski rat koji se vodio u Dalmaciji bio je prekretnica u ratovanju s Turcima. Oslobađanje Kliške tvrđave bilo ‘lakmusov papir’ za ocjenu stvarne snage ‘nepobjedivog’ Otomanskog carstva za cijeli kršćanski Zapad, kao što je, primjera radi, vojno redarstvena akcija ‘Maslenica’ 1993. godine u Domovinskom ratu pokazala ranjivost tzv. srbočetničke ‘Krajine,” istaknuo je akademik Krasić objašnjavajući povijesnu važnost oslobađanja Kliške tvrđave.

Podsjetio je kako su u toj Mletačkoj pobjedi nad Turcima u Klisu sudjelovali, uz hrvatske vojnike, vojnici iz Italije, Francuske, Njemačke i Albanije.
Ta je pobjeda, tumači akademik Krasića, srušivši mit o turskoj “nepobjedivosti” imala veliko i vojno i psihološko značenje da treba samo uporno i smišljeno nastaviti borbu za oslobađanje drugih hrvatskih okupiranih teritorija.
“To je uvjerenje potvrdilo čitav niz skorašnjih uspjeha kršćanskog oružja na drugim bojištima, kao što je bila bitka kod Sv. Gottharda (1. kolovoza 1664.), a osobito težak turski poraz pod Bečom (12. rujna 1683.) poslije čega je slijedilo njihovo istjerivanje iz Ugarske, Slavonije i Like,” rekao je akademik Krasić.
Objasnio je kako je svoju knjigu “Kandijski rat i oslobođenje Klisa od Turaka godine 1648.” napisao na temelju dokumenta (zapisa) kojeg je pronašao u arhivu Kongregacije za širenje vjere u Vatikanu, a koji govori o oslobađanju Kliške tvrđave 1648. godine kojeg je kao svjedočenje napisao jedna od sudionika tog pohoda Mlečana u kojem su Turci poraženi na Kliškoj tvrđavi.

“Moramo poznavati svoju prošlost i ponositi se njome i ne dopustiti  da nas gaze,” poručio je akademik Krasić .
Povjesničar umjetnosti i stručnjak za kulturnu baštinu Radoslav Bužančić istaknuo je da knjiga akademika Stjepana Krasića “Kandijski rat i oslobođenje Klisa od Turaka godine 1648.” daje veliki doprinos u shvaćanju važnosti oslobađanja Kliške tvrđave.
“Ova knjiga ima golemo značenje jer taj trenutak osvajanja Kliške tvrđave 1648. godine je toliko važan za Hrvatsku da predstavlja početak onoga što smo doživjeli stjecanjem samostalne Hrvatske u naš doba,” rekao je Bužančić.
Na predstavljanju knjige u Klisu pročitano je i dopis Ureda predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović u kojem se izvješćuje o nemogućnosti njenog dolaska na promociju knjige na koju je pozvana.
“Ujedno, molimo da prenesete njezine čestitke akademiku Stjepanu Krasiću na objavi ove knjige, koja će, uvjereni smo, biti korisna ne samo povjesničarima i drugim stručnjacima nego i svima koji se zanimaju za taj važan odsjek hrvatske povijesti,” navodi se u dopisu Ureda predsjednice Republike.

Načelnik Općine Klis Jakov Vetma zahvalio je akademiku Krasiću n aobjavljivanju ove knjige.

“Sulejman Veličanstveni je Klis nazivao Vatikanskim gradom, stoga i ne čudi kako je akedmik Krasić dokument o oslobađanju Klisa pronašao u Vatikanu,” kazao je Vetma