Mediji imaju važnu ulogu u formiranju svojih korisnika, no raznim temama pristupaju na senzacionalistički način i ne pridržavaju se dužnosti novinarstva ni kada pišu o djeci o kojoj često pišu u negativnom kontekstu, a iako se situacija popravila u zadnjih 20 godina, potreban je oprezniji pristup kada je u pitanju ta najranjivija skupina društva, istaknuto je u ponedjeljak na stručnom skupu “Djeca i mediji”.

“Kada govorimo o odnosu prema djeci, moramo voditi računa o tome da su ona najranjivija skupina našega društva, da dijete u medijima mora biti subjekt, a da se o djeci često piše u negativnom kontekstu. Taj negativni kontekst očit je iz tema koje često znaju obrađivati mediji – nesrećama, kriminalnim radnjama, vršnjačkom nasilju, socijalnim slučajevima ili žrtvama javnih osoba”, kazao je Danijel Labaš s Hrvatskih studija Sveučilišta na skupu koji je organizirala Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež i HND.

Naveo je da je i analiza izvještavanja sedam dnevnih novina iz 2010. na 3453 članaka otkrila da se djeci pristupa na negativan način, da se rijetko govori o pravima djece i da se o njima piše jednostrano, kao i to da djeca u medijima ne govore sama o sebi, već o njima govore policija, roditelji, bolničko osoblje i političari.

Labaš je naglasio da mediji imaju važnu ulogu u formiranju svojih korisnika te da digitalni mediji igraju izuzetnu ulogu u ranom obrazovanju, ocijenivši da tradicionalni mediji rijetko nude odgojno-obrazovne sadržaje. Pritom je naglasio i da  mnogi znanstvenici i istraživači upozoravaju da danas u suvremenim medijima prevladava orijentacija prema profitu i da su se pretjerano komercijalizirali.

Naveo je da Ured pravobraniteljice za djecu dobije godišnje više od 1500 prijava kršenja dječjih prava od kojih 40 do 50 uključuje kršenje prava djece u medijima.

Naglasio je da je u medijima nepotrebno otkrivati identitet djeteta, a takvo ponašanje novinari opravdavaju interesom javnosti. Zakoni su, kaže, prihvatljivi i dobri, štite privatnost djece te predviđaju visoke kazne, ali sankcije u praksi su rijetke.

Složio se s ocjenom novinarke Jutarnjeg lista Kristine Turčin da se stanje u zadnjih 20 godina promijenilo na bolje što se tiče objavljivanja medija o djeci. “Ono što se u medijima nije promijenilo, a odnosi se na najslabije u društvu jest to da mediji i dalje emocionaliziraju, dramatiziraju i individualiziraju stvari. Potreban je oprezniji pristup kad su u pitanju najosjetljiviji. Što ćemo više investirati u djecu, što će više biti pozitivnih tekstova o njima, to ćemo više poslati pozitivnih poruka, a ujedno ćemo potaknuti i pozitivne vrijednosti i obrazovanje”, poručio je Labaš.

Turčin je ocijenila da se stvari, što se tiče kršenja prava djece u medijima, kreću prema boljemu i da se u zadnjih 20 godina dosta toga pokrenulo i da stanje nije tako loše. Naglasila je da se u redakcijama vodi računa o zaštiti prava i interesa djeteta te da nije sve u cilju profita.

“Mediji su odraz onoga što se stvarno događa. Što se tiče pozitivnih primjera objavljivanja o djeci, nisam sigurna da bi, kada bismo radili analizu koliko se pozitivno općenito objavljuje o ženama, muškarcima, političarima, o bilo čemu, djeca tu bila ispod tih kategorija. Čak sam uvjerena da bi djeca bila ispred, da je pozitivnih stvari o djeci više nego o ostalim kategorijama društva”, kazala je Turčin.

“Važno je da imamo dobre novinare da nam educiraju djecu i da nam daju dobre primjere djece, ali i da nam govore o negativnom ponašanju prema djeci, ali s one pozitivne strane, da ih ojačamo da mogu djeca i njihovi roditelji, odgajatelji i osobe koje su kraj djece promijeniti takvo loše ponašanje”, naglasila je sutkinja za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Peto Kujundžić.