Kišno je i vjetrovito u Haagu 24. rujna 2015., dok grupa od 5 ljudi napušta Međunarodni kazneni sud i ulazi koracima u zgradu. Jedan od njih je Kerry Propper, bankar s Wall Streeta i filantrop posvećen borbi protiv genocida u svijetu.  S njim je ministar vanjskih poslova Kurdske regije u Iraku i tri predstavnika interesnih grupa Yazda i Free Yezidi. Oni podržavaju Jezide, ljude koji su strahovito propatili zbog zločina Islamske države u Iraku.

Samo grupica novinara pojavila se na press konferenciji koju je ta grupa ondje organizirala. Oni tim koracima žele svijetu pokazati da doista postoje ljudi koji brinu o sudbini Jezida. Unatoč zaglušujućoj tišini u međunarodnoj zajednici, moguće je izvesti borce Islamske države pred sud. Naposlijetku, zato Međunarodni kazneni sud i postoji: usprotiviti se najvećim kriminalcima kada to nitko drugi ne čini.

Slab odaziv medija ne može suzbiti zadovoljstvo te male grupe, što se jasno vidi iz dokumenata koje je prikupio francuski portal Mediapart i koje su analizirali NRC i novinarska mreža Europske istraživačke kolaboracije (EIC). Jer su upravo ispunili najvažniji dio svoje misije u Nizozemskoj. Unutar suda, razgovarali su sa glavnom tužiteljicom Fatou Bensoudom kako bi je potakli da istraži zvjerstva koja su počinjena protiv Jezida. Ako je uspiju pridobiti na svoju stranu, ako preuzme zadatak, postoji šansa da će ipak biti pravde.

„Gospodin Moreno Ocampo nije želio osobno kontaktirati ICC zbog svoje ranije uloge prvog glavnog tužitelja“.             

Ovako realnost vide na internetskim stranicama Ocampove konzultantske tvrtke, ali ona je potpuno suprotna u dokumentima koje je dobavila EIC mreža.

Predali su joj izvještaj s činjenicama i svjedočanstvima. Oko masakra na planini Sinjar u 2014. O mladićima koji su bili oteti i čiji su mozgovi isprani kako bi postali borci Islamske države. I naročito o nastavku nasilja nad tisućama djevojaka i žena koje se drže kao seksualne robinje.

Pet mjeseci ranije, u travnju 2015., Bensouda je dala izjavu tvrdeći da vjerojatno ne može učiniti ništa protiv Islamske države, jer ti teroristi primarno djeluju na području Sirije i Iraka, zemljama koje ne priznaju nadležnost Međunarodnog kaznenog suda. Ipak postoji zaobilazni pravni način: mnogi borci Islamske države izvorno potječu iz zemalja koje priznaju taj sud, uključujući i mnoge iz Europe. Oni bi mogli biti privedeni pravdi. Ali tužiteljica mora odsjeći taj put. Njen posao je koncentrirati se na glavne počinitelje, koji su najvjerojatnije Sirijci i Iračani.

Ipak interesne grupe uvjerene su da se to može napraviti. U svom izvještaju prikupili su dodatne dokaze protiv boraca Islamske države izvan Iraka i Sirije.

Yazda i Free Yezidi primaju pomoć od najboljeg saveznika koga mogu poželjeti: Argentinca Luis Morena Ocampa. Između 2003. i 2012. on je bio prvi glavni tužitelj na Međunarodnom kaznenom sudu. Tijekom tih godina Bensouda je bila njegova zamjenica.

Nakon što je napustio Haag, Ocampo predaje, radi kao odvjetnik i preuzima konzultantske zadatke. U kolovozu 2015. američki bankar Kerry Propper, član uprave Yazde, moli ga da pomogne misiji Jezida.

Propper vodi neku vrstu dvostrukog života, kako o sebi govori u intervjuima. On je CEO investicijske banke i istodobno aktivist za podizanje svijesti o genocidu. Prvo Holokaust i Ruanda, ovaj puta Jezidi. Želi izlobirati ključne strane, UN i Međunarodni kazneni sud. Ocampova mreža mora otvoriti ta vrata. Propper rado plaća troškove.

Ocampo radi taj posao pro bono. Internet stranica njegove aktualne konzultantske prakse u New Yorku, Ocampo Moreno LLC, posvećuje podugačak članak njegovim naporima za Jezide. U njemu stoji: “Gospodin  Moreno Ocampo odlučio je da osobno kontaktirati ICC zbog njegove prijašnje uloge tamošnjeg glavnog tužitelja. Umjesto toga, on je istaknuo proces i argumente za Yazdu kako trebaju prezentirati situaciju Jazida ispred Međunarodnog kaznenog suda.”

On tako pomaže akcijske grupe ali nakratko zastaje izravno kontaktirati sud, kako bi spriječio da se pojavi impresija da se upliće u rad svoje nasljednice i ne sudjeluje u delegaciji koja posjećuje Haag u rujnu 2015.

Ali dokukmenti u posjedu EIC mreže pokazuju da Ocampo zapravo kontaktira glavnu tužiteljicu Bensoudu kako bi promovirao taj slučaj. Oni također pokazuju da je jedan od Bensoudinih zaposlenika plaćen kako bi sudjelovao u lobiranju.

Nekoliko tjedana prije putovanja te delegacije u Međunarodni kazneni sud Ocampo pita Bensoudu za njen email te može li je nazvati ‘kako bi objasnio slučaj Jazida i pitao je što oko toga učiniti’. Ona pristaje. Sljedeći dan on govori bivšem članu Bensoudine ekipe da je s glavnom tužiteljicom razgovarao ‘kako bi osigurao da joj bude potpuno jasno što se pokušava napraviti i postići’.

„Mislim da postoji tržište za ovo.“  Oliwia Swaak-Goldman, bivša zaposlenica ICC-a, predložila je Ocampu ideju o osnivanju konzultantske tvrtke koja nudi usloge odvjetnicima koji se žele obratiti ICC-u

Ta bivša zaposlenica ICC-ja je Olivia Swaak-Goldman, koja je radila kao savjetnica za međunarodnu suradnju u Uredu tužitelja tijekom Ocampova i Bensoudina mandata. Dvije godine nije imala veze s uredom, ali još uvijek ondje ima dobre kontakte. Ocampo ju je zamolio da mu pomogne u lobiranju.  Kerry Propper plaća joj 3000 dolara za taj zadatak. Swaak razmišlja o tome da otvori konzultantsku tvrtku s Ocampom zbog ovakvih i sličnih projekata. Svijet je prepun žrtava i njihovih odvjetnika koji se žele obratiti ICC-ju zbog svojih slučajeva. A tko zna takve stvari bolje od nje i Ocampa? »Mislim da postoji tržište za ovo«, kaže ona svojem starijem šefu. Kasnije je promijenila mišljenje. Swaak će dogovoriti i pripremiti sastanak interesnih grupa i tužitelja. Ocampo kaže Swaak da on radi na izvješću koje će delegacija predati Bensoudi.

Dokumenti pokazuju da u velikoj mjeri Ocampova pomoćnica, također bivša zaposlenica Ureda tužitelja, piše izvješće. Ocampo ju savjetuje o pravnim stvarima koje su uključene u to, a interesne grupe nabavljaju izjave svjedoka. Yazda i Free Yezidi međutim jedini su autori spomenuti u završnoj verziji.

Sastanak se trebao održati između 20. i 25. rujna. Kad Olivia Swaak nije dobila siguran datum u kratkom roku, Ocampo je pristupio njezinom nasljedniku drugi put. Delegacija treba isplanirati odlazak u Haag, piše on u e-mailu. Bensouda odgovara da je upravo dala instrukcije svojem osoblju.

Sud nema specifična pravila koja bi propisivala u kakvom bi odnosu prethodni tužitelj trebao biti sa svojim nasljednikom. Ali jasno je da glavni tužitelj mora ostati potpuno neovisan cijelo virjeme. Bensouda je primila ozbiljan zahtjev za pomoć od skupina iz cijelog svijeta. Sve što može je uzeti najvažnije i i obećavajuće slučajeve, ali mora moći opravdati svoj izbor.

Stoga ako bi Bensouda istraživala položaj Jezida unatoč njezinim ranijim reakcijama, mora biti svima jasno da je to njezina neovisna odluka. A ne pokušaj da svom bivšem šefu napravi uslugu.

ICC nema stroga pravila koja reguliraju kako bi se bivši tužitelj trebao odnositi prema svom nasljedniku, ali jasno je da glavni tužitelj mora ostati potpuno neovisan za vrijme trajanja mandata

Ocampo se za svoju misiju također okrenuo jednoj od Bensoudinih trenutačnih zaposlenica. Florence Olara je glasnogovornica tužiteljstva a radila je za Ocampa kad je bio u Uredu. Za nju, postojala su jasna pravila Ureda. Kodeks ponašanja bio je na snazi u Uredu tužiteljstva od 2013. Taj kodeks iziskuje, između ostalog, da osoblje ne može prihvatiti instrukcije od autsajdera i da ne može raditi ništa što bi utjecalo na povjerenje u neovisnost Ureda.

Ali to je upravo ono što se dogodilo kad je Ocampo pitao Olaru da Yezidisu organizira konferenciju za novinare. Iz e-maila Ocampova pomoćnika vidljivo je da je Olara svjesna sukoba interesa. Napisao mu je u e-mailu da se Olara ne osjeća pretjerano ugodno.

„Pogotovo se ne osjeća ugodno s činjenicom da radi za sud i da ne bi trebala organizirati press konferencije“, napisao je Ocampov pomoćnik. Olara je upozorila i da delegacija ne spominje njeno ime pred glavnom tužiteljicom. Pogotovo jer je Bensouda zatražila da njihov sastanak bude tajan, a to sigurno ne znači press konferenciju na stepenicama suda. „Je li moguće da sva korespondencija ide preko vas ili preko mene ili, kako je Flo predložila, da ona koristi e-mail s lažnim imenom jer ne može ugroziti svoju karijeru zbog ovoga“, napisao je Ocampu njegov pomoćnik.

Olara je koristila lažno ime, Oliver Tuscany, kada je od Ocampa zatražila osam tisuća dolara za organizaciju press konferencije te mu je obećala da će na njoj biti prisutne najbitnije svjetske medijske kuće. Ocampo je svom sponzoru Kerryju Properu rekao da je Oliver Tuscany Olarin „partner“ te da se ona ne može otvoreno priključiti jer još uvijek radi za ICC. Properu, kao i Ocampu, to ne smeta nego smatra da je zatražena suma prevelika i olara se na kraju morala zadovoljiti s pet tisuća dolara.

Bensouda je bila ljuta kada je saznala da su joj novinari pred vratima i kada je Reuters objavio tekst u kojem se spominje da su se Jezidi osobno susreli s tužiteljicom. Strah ju je da će tekst povećati očekivanja, ali i da će razočaranje biti veće ako ne pokrene istragu. Ocampo ni u tome nije vidio nikakav problem i Properu je napisao kako smatra da je press konferencija najvažniji dio njegovog posjeta Nizozemskoj. Bensouda nema pravo sprječavati žrtve genocida da izraze svoje žaljenje“, rekao je Ocampo svojem timu te je potaknuo čelnike Yazde i Free Yezida da prošire Reutersov tekst u izbjegličkim kampovima Jezida u Iraku.

Kodeks ponašanja uveden je u Ured tužiteljstva 2013. godine. Po tom kodeksu, zaposlenici ne smiju primati savjete od osoba izvan ureda i ne smiju raditi ništa što bi narušilo povjerenje u potpunu neovisnost suda

Dva mjeseca kasnije, Ocampo je želio poslati još jednu delegaciju u Haag. Ovaj put želio je pomoći žrtvama iz Venezuele, ali je Bensouda odbila njihov dolazak. Poslala je poruku da mogu dostaviti izvješće, ali da ih nema vremena osobno primiti jer je bilo već dovoljno lažnih očekivanja i razočarenja u rad suda. Na kraju, nakon što je primila izvješće Bensouda nije pokrenula ni istragu o zločinima protiv Jezida.

Luis Moreno Ocampo nije odgovorio na pitanja EIC-a, a tužiteljica Bensouda je u priopćenju naglasila da se njezin ured „suzdražva od stvaranja kontakta ili susreta s Ocampom“ nakon što je napustio mjesto glavnog tužitelja. „Ured tužiteljstva ima jasnu poziciju u ovom slučaju, naša je politika da ne tražimo savjete ili sastanke s gospodinom Ocampom oko bilo kojeg predmeta koji se nalazi pred Uredom tužiteljstva. Upravo suprotno, tužiteljica Bensouda ovaj je stav objasnila i gospodinu Ocampu te je od njega zatražila da se suzdrži od bilo kakvog javnog djelovanja koje bi zbog njegove prethodne uloge na sudu moglo utjecati na aktivnosti Ureda ili ga na bilo koji način ometati. Gospodin Ocampo ne govori niti zastupa Ured tužiteljstva“, stoji u reakciji Bensoude čiji ured drži „svetim“ svoju neovisnost i nepristranost. Tužiteljica je također najavila da će istražiti je li Florence Olara prekršila pravila Ureda. Preko svog odvjetnika Olara je poručila da nije organizirala press konferenciju i da za nju nije plaćena te da je taj dan provela na poslu, a navela je i da nikada nije koristila lažni identitet.

Sudske tajne

Ova novinarska istraga analizira kaznene politike koje je pokrenuo prvi tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) Luis Moreno Ocampo.

#CourtSecrets je projekt EIC.mreže koja će objaviti seriju tekstova koji se temelje na 40 tisuća dokumenata, diplomatskih poruka, financijskih izvješća i korespodencije koji su provjereni putem javnih izvora. Dokumente je pribavio francuski Mediapart te ih je podijelio s EIC.mrežom, a njihovom objavom se otkriva kako su postupci Luisa Morena Ocampa duboko ocrnili i diskreditirali ovaj međunarodni sud koji su 124 države osnovale kako bi se sudilo raznim vojnim vođama i diktatorima, počiniteljima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Tijekom njegovog mandata koji je završio 2012., ali i nakon njegova završetka, Luis Moreno Ocampo se umrežio s poslovnim ljudima, slavnim osobama, novinarima, profesorima, lobistima i fondacijama te je zbog svoje vlastite koristi ugrozio tajne istrage ICC-a. Ta mreža nije koristila sudu, ali je koristila karijeri i javnom statusu Luisa Morena Ocampa. Tužitelj bi, prema statutu suda, trebala osoba „visokih moralnih karakteristika“, ali naši dokumenti otkrivaju da je za vrijeme njegova mandata Luis Moreno Ocampo osnovao barem jednu offshore tvrtku, te je time otvorio vrata sumnjama u njegov moral i integritet samog suda.

Dokumenti također otkrivaju da se nakon što je napustio mjesto glavnog tužitelja, argentinski odvjetnik ponašao protivno interesima suda jer je branio osobe koje su bile potencijalne mete istraga. Ocampo je s takvim ponašanjem zanemario mogućnost sukoba interesa i tajnosti istraga te je koristio vlastita poznanstva na sudu kako bi pomogao svojim klijentima. Dokumenti pokazuju da je Luis Moreno Ocampo posredno plaćao osoblje u uredu glavnog tužitelja kako bi pomogao svojim klijentima. Naša otkrića ocrtavaju kako ovakva praksa koju je uveo Ocampo još uvijek postoji na sudu u Haagu zahvaljujući njemu odanim ljudima. Tijekom i nakon njegovog mandata bivši je tužitelj kompromitirao nepristranost i neovisnost suda koji bi trebao biti jedna od vodećih svjetskih organizacija za pravdu i mir.

Istraživački projekt Sudske tajne provela je mreža Europska istraživačka suradnja (EIC) okupivši više od 20 novinara iz 11 država Afrike i Europe koji su na ovom projektu zajedno radili proteklih šest mjeseci, a među njima je i novinar Nacionala Blaž Zgaga.

Inicijator: Fabrice Arfi (Mediapart)

Novinari: Fabrice Arfi, Stéphanie Maupas, Fanny Pigeaud (Mediapart), Sven Becker, Marian Blasberg, Dietmar Pieper (Der Spiegel), Hanneke Chin-A-Fo (NRC Handelsblad), Amanda Strydom, (ANCIR); Michael Bird, Zeynep Sentek, Craig Shaw (RCIJ/TBS); Blaž Zgaga (Nacional); Alain Lallemand, Joël Matriche (Le Soir); Paula Guisado (El Mundo); Stefano Vergine (L’Espresso); Micael Pereira (Expresso); Jonathan Calvert, , George Arbuthnott (The Sunday Times)

Dizajn: Alex Morega, Gabriel Vijiala (RCIJ/TBS); Stephan Heffner (DER SPIEGEL); Nicolas Barthe-Dejean, Donatien Huet (Mediapart); Marien Jonkers (NRC Handelsblad)

Voditelj projekta: Ștefan Cândea