Nove izvedbe predstave „Nad grobom mrtve Europe“ (predstave koja se nekada zvala Hrvatska rapsodija) Sebastijana Horvata i Milana Markovića Mattisa što su na programu HNK Ivana pl. Zajca u utorak i srijedu, 12. i 13. travnja 2016. u 19.30 sati, osim novog naslova  predstave donosi i novinu u glumačkoj podjeli. Tako će, uz glumce Dražena Mikulića, Tanju Smoje, Jelenu Lopatić, Deana Krivačića, Sabinu Salamon, Biljanu Torić, Davora Jureška, Mariju Tadić i Jasmina Mekića, prvi put na sceni riječkog Kazališta nastupiti poznati hrvatski kazališni i filmski glumac Leon Lučev. Kao student glumio je u hit filmu  “Kako je počeo rat na mom otoku” Vinka Brešana, a surađivao je i s drugim priznatim redateljima na njihovim filmskim radovima (Ognjen Sviličić, Lukas Nola, Dalibor Matanić..) te u popularnim filmovima primjerice “Što je muškarac bez brkova” Hrvoja Hribara, “Ljudožder vegetarijanac” i “Put lubenica” Branka Schmidta, “Grbavica” Jasmile Žbanić itd. O svom prvom angažmanu u riječkom HNK i nastupu u predstavi „Nad grobom glupe Europe“ kazao je: “Iznimna mi je čast sudjelovati kao gost u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, čiji rad jako poštujem i cijenim kako u umjetničkom, tako i u društveno angažiranom djelovanju.”
Scenografiju predstave potpisuje Jürgen Kirner, kostimografiju Belinda Radulović, a oblikovanje svjetla Boris Blidar.
Predstava koja otvara brojna pitanja hrvatske i europske današnjice uskoro će gostovati na Drama Festivalu Slovenskog narodnog gledališča u Ljubljani, a uvrštena je i u program jubilarnog 50. BITEF-a.  

Okrugli stol „Bliže Krleži od Krleže samog“

Povodom zabrane korištenja naslova Krležine “Hrvatske raspodije”, prije izvedbe predstave u srijedu, 13. travnja u 18.00 sati u kazališnom foyeru bit će održan okrugli stol naslovljen “Bliže Krleži od Krleže samog”. Raspravljat će se o odnosu dramskog odnosno književnog teksta i njegove inscenacije.
Podsjetimo, naslov predstave morao je biti promijenjen nakon ocjene HAZU-a da predstava nije vjerna izvornom književno-dramskom djelu. Stoga se ista predstava sada zove: “Nad grobom glupe Europe”.
Kako se navodi u dopisu Hrvatske autorske agencije „Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, napravio je cjeloviti i sistematski uvid u prerađeni tekst, dostavljen nam u ispisu i snimku predstave koju ste nam dostavili na CD-u, te zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o uprizorenju djela Miroslava Krleže, Hrvatska rapsodija, a niti o predstavi koja bi bila bazirana na motivima iz njegovog djela“. Nadalje: „Shodno zaključku Razreda za književnost HAZU-a, predmetna predstava više ne može biti na repertoaru pod imenom Miroslava Krleže, jer se ne radi o njegovom djelu, a kako se, sukladno st. 5., čl. 5 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, naslov autorskog djela koji je već korišten za neko autorsko djelo, ne može koristiti za djelo iste vrste, ako bi mogao izazvati zabunu o autoru ili sam po sebi udovoljava pretpostavkama da bi bio predmet autorskog prava, to zahtijevamo da se ubuduće predmetna predstava plasira i pod novim naslovom.“
Tragom ovog dopisa, smatramo poticajnim još jednom provjeriti gradivo o suvremenom kazalištu (neki ga nazivaju i „postdramskim“) te se zapitati o specifičnim obavezama kazališne izvedbe prema svojoj aktualnosti, dakle i konkretnoj zajednici u kojoj i za koju nastaje. Je li zadatak kazališne predstave književnog odnosno dramskog djela kanonskog autora njegov vjerni „prikaz“ ili prijedlog moguće „komunikacije“ odnosno „pregovaranja“ s tekstom i „svijetom“ toga djela? Posebno nas zanima što o predstavi «Nad grobom glupe Europe», predstavi koja se nekad zvala „Hrvatska rapsodija“, misli naša mlada publika, učenici viših razreda srednje škole te studenti Sveučilišta u Rijeci, kao i profesori književnosti u srednjim školama.
Sudionici rasprave, koju će moderirati dramaturg i teatrolog dr. sc. Marin Blažević, poznati su komparatisti književnosti, teatrolozi i kulturolozi, profesori Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Lada Čale Feldman i dr. sc. Dean Duda, te autori same predstave, redatelj Sebastijan Horvat i dramaturg Milan Marković Matthis.