“Institucije povijesti umjetnosti” središnja su tema ovogodišnjeg, četvrtog kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, koji će se održati od 24. do 26. studenog u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

U organizaciji Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i Instituta za povijest umjetnosti brojni stručnjaci će tijekom tri dana prikazati povijesni razvoj humanističke znanstvene discipline povijesti umjetnosti te dati podlogu za raspravu o sadašnjem razumijevanju njezinih disciplinarnih zadaća.

Pojam institucije postavit će se u njegovom širem značenju organizacijskoga načela ili koncepta koji određenu djelatnost ili ponašanje ustanovljuje kao društveno funkcionalne.

“Odabirom pojma institucije kao krovne teme namjera je obuhvatiti ne samo fizičke ustanove koje generiraju ili posreduju povijesnoumjetničko znanje, već i druge oblike djelovanja i forme mišljenja, koje disciplini povijesti umjetnosti daju njezin pravno-običajni i metodološki legitimitet: od muzejskih i akademskih institucija u rasponu od galerije do časopisa, preko modela povijesnoumjetničke naracije u rasponu od monografije do sinteze, pa sve do osnovnih kategorija historizacije umjetničkih fenomena”, ističe se u najavi.

Među ostalim, na panelu će biti riječi o učenju i poučavanju likovne umjetnosti u srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, feminističkim kustoskim praksama, od pojedinačnoga angažmana do ženskog muzeja, o restauratorstvu, Zbirci portreta Hrvatskog povijesnog muzeja, graditeljskoj obitelji Hatzinger kroz četiri nacionalne škole povijesti umjetnosti, povijesti umjetnosti u strateškim dokumentima razvoja turizma u Hrvatskoj, likovnoj kritici, suživotu vizualne kulture i povijesti umjetnosti.

Panel o 150 godina Hrvatskog društva likovnih umjetnika

U sklopu kongresa održat će se i panel povodom 150 godina djelovanja Hrvatskog društva likovnih umjetnika, na kojemu će se podsjetiti na put društva koje je u 19. stoljeću bio pokretačka platforma iz koje se razvio niz hrvatskih umjetničkih, znanstvenih i muzejskih institucija, a danas je najveće umjetničko udruženje u Hrvatskoj.

Nakon osnivanja Društva umjetnosti 1868. godine u Zagrebu, po uzoru na bečki Kunstverein, u kratkom je roku uslijedilo osnivanje Muzeja za umjetnost i obrt, Obrtne škole, Umjetničkog paviljon, Moderne galerije i Privremene viša škola za umjetnost i umjetnički obrt, današnje Akademija likovnih umjetnosti.

Tijekom svoje stoljeće i pol duge povijesti Društvo je u raznim društveno-političkim okolnostima prolazilo brojne mijene, no nije gubilo svoju ulogu u podupiranju i razvoju likovne umjetnosti u Hrvatskoj.

Društvo će se predstaviti u subotu, 26. studenog, kroz niz izlaganja o pojedinim razdobljima iz njegove povijesti, te o perspektivi u budućnost.

Na panelu će, među ostalima, sudjelovati Josip Zanki i Tomislav Buntak na temu pogleda u budućnost, dok će Tamara Bjažić Klarin podsjetit će na povijesti Doma likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1934. do 1939.

Dalibor Jelavić će govoriti o povratku HDLU-a u Meštrovićev Dom likovnih umjetnosti, Ana Šeparović o Udruženju likovnih umjetnika Hrvatske u kontekstu soc-realizma, a Artur Šilić i Petra Šlosel predstavit će unos u bazu projekta Artnet – izložbe i publikacije HDLU od 1868. do danas.

Panel će podsjetiti i na šezdeset godina Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, koje kontinuirano ispunjava svoj utemeljiteljski cilj – proučavanje nacionalne i opće povijesti umjetnosti, unaprjeđenje i popularizacija likovnih umjetnosti te poticanje čuvanja umjetničkih spomenika.