Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.

“Gospodarska aktivnost izgubila je ponešto na zamahu krajem prošle godine, pritisnuvši i dalje pozitivne procjene rasta za 2018. i 2019. godinu. Rast investicija dat će podršku tempu rasta, dok osobna potrošnja ostaje robusna”, ističe Komisija u svojim proljetnim ekonomskim prognozama.

Snažan rast zaposlenosti pomaže u održavanju brzog ritma smanjivanja nezaposlenosti, navodi dalje Komisija. Komisija predviđa proračunski višak, što će voditi daljnjem smanjenju udjela duga.

Nakon tri tromjesečja snažnog rasta, u zadnjem tromjesečju zabilježeno je usporavanje investicija iz europskih fondova, posebice u javnom sektoru, što je zajedno s krizom u Agrokoru dovelo do usporavanja investicija 2017. godine i nižeg od očekivanja rasta, u visini od 2,8 posto. U jesenskim prognozama prošle godine, naime, očekivao se rast od 3,2 posto u 2017. godini.

Usporavanje robnog izvoza, koje je započelo krajem prošle godine nastavilo se u prvim mjesecima 2018. godine zajedno sa slabijim podacima o industrijskoj proizvodnji. Istodobno, povjerenje potrošača i solidni maloprodajni rezultati podržali su rast privatne potrošnje, dok obećavaju rani indikatori o bukingu, a rastući dolasci turista u predsezoni ukazuju na još jednu snažnu turističku sezonu. Međutim, zbog značajnog uvoznog udjela u finalnoj potražnji, uvoz će nastaviti negativno utjecati na rast BDP-a, kaže Komisija.

Komisija očekuje rast BDP-a od 2,8 posto u ovoj godini i nešto skromniji, 2,7 posto u sljedećoj godini. Tijekom toga razdoblja, osobna potrošnja će poticati rast zbog kontinuiranog rasta plaća i zaposlenosti i rastućih doznaka Hrvata koji rade u inozemstvu, a sve to u uvjetima niske inflacije i kamata koje padaju.

Značajno povećanje ugovaranja projekata krajem prošle godine trebalo bi pridonijeti većoj iskorištenosti europskih fondova ove i sljedeće godine, posebice u javnom sektoru, navodi EK.

Unatoč razduživanju, krediti korporativnom sektoru se oporavljaju, zamjećuje EK.

Komisija očekuje da će investicije snažnije pridonositi rastu nego što je to bio slučaj proteklih godina. Očekuje se postupno usporavanje rasta robnog izvoza ove i sljedeće godine, i to s lanjskih 6,1 posto na ovogodišnjih 4,8 posto te u idućoj na 4,6 posto, unatoč solidnoj vanjskoj potražnji i daljnjem povećanju tržišnog udjela, iako je on još uvijek skroman.

Turizam će i dalje bilježiti snažne rezultate i zbog rastućih dolazaka i izvan glavne sezone, zahvaljujući značajnim investicijama u hotelskom sektoru proteklih godina.

S obzirom da domaća industrijska proizvodnja usporava, predviđa se brži rast uvoza od izvoza s negativnim učinkom na vanjsku bilancu roba i usluga, unatoč poboljšanju uvjeta trgovine.

Višak na tekućem računu trebao bi pasti s lanjskih 3,6 posto BDP-a na 2,8 posto u ovoj i 2,1 posto u idućoj godini.

“Općenito, stopa rasta vjerojatno je dosegnula vrhunac i očekuje se da će se blago usporiti u idućem razdoblju”, navodi Komisija. No, ističe da hrvatsko gospodarstvo ostaje na putu da u 2019. godini dosegne razine od prije krize.

Predviđa i sporiji odlazak Hrvata u inozemstvo zbog snažnog rasta zaposlenosti i rasta plaća.

Što se tiče rizika u vezi tih prognoza, oni proizlaze iz rezultata nagodbe Agrokorovih kreditora, koju tek treba postići, navodi se u procjenama. “Uspješan ishod pregovora mogao bi utjecati na povećanje proizvodnje i investicije grupe i njezinih dobavljača, dok bi neuspjeh u postizanju konačne nagodbe mogao rezultirati financijskim i operativnim poremećajima”, ocjenjuje Komisija.

Zbog nedostatka radne snage u turizmu i građevinarstvu, očekuje se snažni rast plaća u predstojećem razdoblju. Produktivnost će rasti uglavnom istom brzinom što će voditi k stabilizaciji jedinične cijene rada, dok inflacija ostaje niska – 1,4 posto ove godine, a sljedeće 1,6 posto, kaže se u ekonomskim prognozama EK.

Komisija procjenjuje i da će i u ovoj godini, kao i lani, Hrvatska zabilježiti višak opće države, i to u visini od 0,7 posto BDP-a, što bi trebalo voditi daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u. Nakon što je lani taj udjel pao na 78 posto BDP-a, u ovoj bi godini, procjenjuje Komisija, mogao pasti na 73,7 posto, a u idućoj godini na 69,7 posto.

To je rezultat snažnog rasta proračunskih prihoda uz pomoć oporavka gospodarskog rasta i znatno nižih troškova, ocjenjuje EK. Rast rashoda, pak, usporen je zbog manjih javnih investicija, nižih kamata i socijalnih davanja koji su rasli sporije od nominalnog BDP-a.

EK očekuje rast poreznih prihoda od još jedne dobre turističke sezone i snažne potrošnje, no očekuje i veći rast rashoda zbog rasta plaća u javnom sektoru, dodatnih izdvajanja za ratne veterane i rodiljnih naknada te rastućih mirovina.

Očekivani oporavak iskorištenosti europskih fondova trebao bi povećati i prihode i rashode, napominje.

Budući da je rast i dalje iznad stope potencijalnog rasta, strukturna proračunska ravnoteža trebala bi se ponešto pogoršati 2018. i 2019. Rizici za ove projekcije leže u mogućem aktiviranju jamstava poduzećima u državnom vlasništvu koja su u poteškoćama, zaključuje EK.