Nakon što je cijeli svijet bio šokiran odlukom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država,
Donalda Trumpa da se SAD povlače iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama,
vjerojatno više nitko nije mogao reći kako nije čuo za klimatske promjene jer su barem na
neko vrijeme postale temom čak i u našim kafićima. Međutim, Trumpovi pobornici ne mogu
likovati zbog toga, a niti oni oprečnog stajališta ne trebaju biti žalosni jer se kotač promjena nezaustavljivo pokrenuo. Europska unija donijela je političku odluku da želi biti predvodnik tih promjena u svijetu te na taj način svoj održivi razvoj osigurati učinkovitim gospodarenjem resursima i energijom. Za provedbu te odluke mijenjaju se javne politike Europske unije u sektorima okoliša i energetike za razdoblje 2020.-2030. godina. Europska komisija pokrenula je inicijative koje dijele zajednički naziv „Smart“ („Pametno“) kako bi se javne politike EU uspješno implementirale u nacionalne javne politike država članica.

Biti „Smart“ danas je postao trend ne samo u Europskoj uniji nego i globalno. Inicijativa je
započela 2006. godine sa Smart Grid (napredna mreža), nastavilo se sa Smart Home
(pametna kuća) i Smart City (Pametan grad), a kao nadogradnja pokrenute su najnovije EU inicijative, Smart Island (Pametan otok) i Smart Village (Pametno selo). Sve inicijative
imaju zajednički cilj: optimalno koristiti postojeće tehnologije koje imamo danas na
raspolaganju ili razvijati nove kako bi se poboljšala kvaliteta života naših građana i smanjio
pritisak na okoliš u svrhu prilagodbe i borbe protiv klimatskih promjena. Europska dimenzija pokrenutih inicijativa nastoji razviti modele koji se u razdoblju poslije 2020. godine mogu uz odgovarajuću lokalnu ili regionalnu prilagodbu primijeniti u svim državama članicama. Za sve inicijative osigurano je financiranje iz javnih sredstava – fondova Europske unije, te Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i ostalih privatnih izvora financiranja.

Gradovi predstavljaju najveće opterećenje za okoliš i najveći su centri potrošnje energije. Čak 78% građana EU danas živi u gradovima, sa stalnom tendencijom porasta u budućnosti. Zbog toga je Smart City inicijativa pokrenuta prva, još 2011. godine. Sastoji se od šest klastera aktivnosti koji se najčešće i koriste u definicijama pametnih gradova – održiva energetika, održiva mobilnost, održiva gradnja, održivo prostorno planiranje, održivi poslovni modeli i financiranje te uključenost građana u procese planiranja, odlučivanja i provedbe. Trenutačno samo šest gradova u EU ima status Smart City. Posebno ističem primjer Barcelone čija se iskustva mogu iskoristiti kao predložak za na naše gradove na Jadranu, poput Rijeke koja je pokrenula centar izvrsnosti za inicijativu Smart City, te primjer Beča koji može biti predložak za gradove u kontinentalnom dijelu. Više informacija o samoj inicijativi dostupno je na mrežnim stranicama http://eu-smartcities.eu , a moja preporuka kao zastupnika u Europskom parlamentu je da se naši gradonačelnici priključe inicijativi te iskoriste prikupljeno znanje i iskustvo za planiranje svojih razvojnih aktivnosti.

Druga važna inicijativa, Smart Islands, pokrenuta je 2013. godine, a 28. ožujka 2017. godine u Europskom parlamentu potpisana je „Deklaracija o pametnim otocima“. Deklaracija poziva na ostvarivanje ambicioznog plana od 10 aktivnosti i fokusiranje na sinergiju 7 ključnih područja: obnovljiva energija, održivi transport, održiva vodoopsrkba, cirkularna ekonomija, uključiva lokalna samouprava, informacijsko-komunikacijske tehnologije i poslovni modeli za socijalno poduzetništvo. Iako na prvi pogled inicijativa i povezane aktivnosti izgledaju kao utopija, otoci su prepoznati kao „Živući laboratoriji“ (Living Labs) na kojima se mogu stvarati i testirati nove ideje, tehnologije i usluge u stvarnom okruženju. Energetska samodostatnost korištenjem obnovljivih izvora energije, korištenje električnih vozila i bicikala, održivo gospodarenje vodom uključujući prikupljanje kišnice i desalinizaciju morske vode korištenjem obnovljivih izvora energije, primjena principa cirkularne ekonomije, veće uključivanje stanovnika otoka u donošenje odluka, besplatna bežična mreža u naseljima i napredna mobilna mreža pete generacije, samo su neki od izazova koji trebaju privući mlade ljude i istraživače na otoke. Tako stečeno znanje se može primijeniti na brdska, ruralna ili općenito geografski izolirana područja, ali i na veće lokalne zajednice i gradove. Deklaraciju je potpisalo više naših predstavnika koji su članovi inicijative – REA Kvarner kao koordinator, grad Zadar, grad Korčula, općina Vela Luka, otok Korčula, otok Krk, udruga Pokret otoka. Više o samoj inicijativi i Deklaraciji dostupno je na mrežnim stranicama http://www.smartislandsinitiative.eu

Europska komisija predstavila je 11. travnja 2017. godine treća inicijativu, „EU Action for
Smart Villages“ u okviru Europske mreže za ruralni razvoj s ciljem postizanja sinergije
različitih programa i kanala financiranja ruralnog razvoja, regionalnog razvoja, istraživanja,
transporta, energetike i digitalnih tehnologija. Zajednička poljoprivredna politika je
najvažnija javna politika EU koja određuje razvoj ruralne ekonomije. Inicijativa Smart Villages ima cilj razviti do 2020. godine primjere dobre prakse kroz projekte koji su grupirani u 16 tematskih cjelina te ostvariti sinergiju tradicionalne poljoprivrede, Interneta i lokalnih bežičnih mreža, ostvariti inovativna rješenja korištenjem Horizon 2020 projekata i strategija pametne specijalizacije te omogućiti poljoprivrednicima razvoj novih poslovnih modela, razvoj poduzetničkih projekata, i promicanje lokalne proizvodnje i distribucije hrane. Posebno područje je razvoj bioekonomije i biobaziranih proizvoda koji trebaju u
nadolazećem desetljeću zamijeniti proizvode koji se baziraju na fosilnim gorivima. Osim
razvoja održive poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, uspješnom provedbom inicijative
„Smart Villages“ ruralna područja će dati značajan doprinos smanjenju emisija stakleničkih
plinova iz poljoprivrede. Više o samoj inicijativi dostupno je na mrežnim stranicama
https://enrd.ec.europa.eu/news-events/news/eu- action-smart- villages_en .

EU inicijative za Smart Island i Smart Village imaju još jednu važnu dimenziju koja je
zajednička za cijelu Europsku uniju – uspješno se suprotstaviti demografskom odumiranju
otoka i sela.

Energetska tranzicija koja je važna poveznica svih EU inicijaativa može se najlakše opisati kao „4D“ pristup – Dekarbonizacija, Decentralizacija, Demokratizacija i Digitalizacija energetike. Javne politike kojima se to treba ostvariti su poznate pod nazivima cirkularna ekonomija, energetska unija i digitalna ekonomija. Na taj način žele osigurati tranziciju Europske unije u niskougljično društvo uz prihvatljive troškove za gospodarstvo i veću uključenost građana u procese odlučivanja, ali i samu provedbu promjena kako bi se maksimizirala društvena dobit. Zbog toga fokus javnosti ne bi trebao biti isključivo usmjeren na rasprave o ciljevima javnih politika, nego na aktivnosti koje trebaju provesti svi dionici u društvu i na njihovu pojedinačnu odgovornost u provedbi.
Kako u Hrvatskoj provesti energetsku tranziciju „4D“ s naglaskom na pametno? Upravo
završeno javno savjetovanje i javno predstavljanje Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske pokazuje kako hrvatska javnost, uključujući i struku, još uvijek nedovoljno razumije javne politike Europske unije, njihovu međusobnu povezanosti i niše u kojima Hrvatska može ostvariti održivi gospodarski rast i razvoj. Predstavljena Strategija po prvi put pokazuje kako je nužna koordinacija i suradnja više sektora (energetika, transport, poljoprivreda, gospodarstvo, prostorno planiranje). Ciljevi u predstavljenoj Strategiji trebaju biti usvojeni kao politički ciljevi Republike Hrvatske za razdoblje 2020.- 2030., a zatim svaki od sektora mora izraditi vlastiti akcijski plan, a ne sektorsku strategiju, kako da optimalno ostvari usvojene političke ciljeve. Akcijski planovi trebaju uvažiti regionalne i lokalne posebnosti, osnažiti regionalnu i lokalnu samoupravu u planiranju, financiranju i provedbi aktivnosti te potaknuti uključivanje u EU inicijative Smart Grid, Smart City, Smart Islands i Smart Villages.

To je jedina garancija da tehnologije i usluge budu pristupačne svim građanima, troškovi
energetske tranzicije prihvatljivi gospodarstvu, a prilike za investiranje ravnopravne za javni i privatni sektor.