Tomislav Karamarko, prvi potpredsjednik Vlade, praktički u prvim danima svog mandata u Vladi susreo se sa suvlasnikom investicijskog fonda koji je na hrvatskom tržištu odrađivao prljavi posao za mađarski Mol. Karamarko se susreo s Patrikom Tkačem, jednim od osnivača i suvlasnika J&T grupe koja je tijekom 2011. u složenoj netransparentnoj operaciji pokušala za Mol kupiti ključni paket dionica Ine. S tim paketom od 1,6 posto dionica Mol bi i formalno stekao većinski udio u Ini, ali bi zaobišao hrvatske zakone. Tu je operaciju onemogućila HANFA. Pet godina kasnije, suvlasnik tog fonda susreo se s Karamarkom. Taj je sastanak organizirao konzultant Mola Josip Petrović. Uz njih trojicu, sastanku je prisustvovao i Ivica Božan, predsjednik uprave Vaba banke koja je u većinskom vlasništvu J&T banke.

To su za Nacional potvrdila četiri neovisna izvora. Jedan od izvora koji su to ispričali za Nacional blizak je J&T grupi.

NA SASTANKU SE RAZGOVARALO o četirima temama povezanim uz njihova potencijalna strateška ulaganja u Hrvatskoj. Božan za Nacional nije htio komentirati taj sastanak. Izvor blizak Božanu za Nacional je izjavio: “Partneri Patrika Tkača u vrhu J&T grupe su potpuno poludjeli. Oni im taj sastanak nisu unaprijed najavili, nego se Božan samoinicijativno dogovorio o tome s Petrovićem i potom na sastanak pozvao Tkača. Njegovi su partneri ljuti, jer su im zbog Petrovića i afere u kojoj su se on i Karamarko našli, sada kompromitirane i kontaminirane i druge investicije. To je za njih jedna neugodna situacija.”

Božan je i pred drugim svjedocima ispričao da je tom sastanku prisustvovao i Patrik Tkač. To su izvori bliski J&T komentirali ovako: “Legitimno je da se sastaje s vodećim ljudima u Vladi, pa tako i Karamarkom, jer su oni investitori koji žele u Hrvatsku uložiti ozbiljan novac.”

Jedan od izvora Nacionala upravo je od Božana doznao što se na tom sastanku razgovaralo. Božan mu je to ispričao pred još dvama svjedocima, čiji je identitet također poznat redakciji Nacionala. S tim su tvrdnjama kompatibilne i tvrdnje koje su do Nacionala dospjele još početkom ožujka. Tada je Nacional, iz krugova bliskih HDZ-u, prvi put doznao da je desetak dana nakon što je formirana Vlada i nakon što je Karamarko imenovan prvim potpredsjednikom s ovlastima zamjenika, održan sastanak s predstavnicima velikog češko-slovačkog fonda J&T, inače vlasnicima Varaždinske banke.

TADA ZA NACIONAL NIJE PRECIZIRANO tko je točno bio prisutan iz J&T fonda. Spomenuto je samo da su na sastanku bili “direktor tog fonda” i još jedna osoba. Ali precizirano je da je u ime Vlade sastanku nazočio Karamarko, uz kojeg je bio prisutan i jedan njegov neformalni savjetnik. Zapravo se radilo o Josipu Petroviću. Izvori bliski Karamarku tada su za Nacional demantirali da se taj sastanak dogodio. Lagali su kako bi napravili kontrolu štete za Karamarka.

“Neobično je što je umjesto premijera Tihomira Oreškovića, drugog potpredsjednika Bože Petrova ili barem ministra gospodarstva Tomislava Panenića, Karamarko na sastanak pozvao jednog svog neformalnog savjetnika, inače poznatog lobista bliskog visokim poslovnim krugovima. Na tom sastanku razgovaralo se o ozbiljnim preuzimanjima i poslovima koje taj fond želi napraviti u Hrvatskoj”, izjavio je tada za Nacional izvor blizak HDZ-u.

Nacionalovi izvori tvrde da je prva tema razgovora na tom sastanku bila potencijalna pomoć koju bi J&T grupa mogla osigurati u okviru rješavanja otvorenih pitanja između Vlade i mađarskog Mola u sporu oko Ine. Ta ponuda po svemu sudeći nije bila slučajna.

UPRAVO JE J&T GRUPA POMOGLA MOLU da u kolopletu netransparentnih transakcija u unaprijed dogovorenim aranžmanima pokuša steći više od 50 posto dionica Ine izigravajući hrvatske zakone. Mol je u priopćenju za javnost, u svibnju 2011., potvrdio da je “1,6 posto Ininih dionica predmet opcijskog sporazuma koji je Mol zaključio”. Mol je zapravo s nekim vlasnicima Ininih dionica sklopio ugovor da mu oni daju neopozivu opciju, ili pravo kupnje tih dionica pod određenim uvjetima, na određeno vrijeme. U tu je netransparentnu igru bio uključen J&T.

U svibnju 2011. HANFA je donijela Rješenje da je Mol, općom ponudom iz prosinca 2010. i kasnije putem medija “manipulirao tržištem, širio informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica Ine, znajući da su iste lažne i obmanjujuće”, čime je prekršio zabranu iz članka 465 Zakona o tržištu kapitala. Da je manipulirao tržištem Mol je sam priznao u arbitražnoj tužbi protiv Hrvatske, ustvrdivši da je sporne dionice stjecao s ciljem da preuzme više od 50 posto vlasništva u Ini.

ISTRAGA HANFA-E POKAZALA JE “da se na tri skrbnička računa inozemne banke nalazi ukupno 161.578 dionica Ine na imena triju ovlaštenika po računu koje su na uređenom tržištu Zagrebačke burze stjecane od 21. prosinca 2010. do 25. ožujka 2011.” Taj broj dionica predstavlja upravo 1,6 posto ukupno izdanih dionica Ine, za koliko je i Mol objavio da ima opcijski sporazum. Istraga je vođena u dvama pravcima. Prvo se pitalo američku Komisiju za vrijednosne papire (SEC) i regulatora na Bermudima za koga je društvo ConvergeX s Bermuda kupovalo u Hrvatskoj Inine dionice. Potom se tražilo od austrijskog i ciparskog regulatora da im javi za koga ciparsko društvo Uprecht Investment Ltd s Cipra preko Erste Group Banka drži dionice na skrbničkom računu kod Erste & Steiermärkische banke u Hrvatskoj. Iz Amerike i s Bermuda stigao je odgovor da je ConvergeX kupovao dionice za češku J&T banku AS i slovenski investicijski fond Triglav Dzu. Češkog regulatora Hrvatska je pitala o tijeku novca, tražila je dokaz da je J&T banka prebacila novac ConvergeXu za kupnju dionica, izjavu o porijeklu sredstava te izjavu da su društva s Cipra prebacila novac J&T-u. HANFA je iz Češke saznala da su Ininim dionicama trgovale stanovite firme Stomarli, Uprecht, Entris Equity, Poštova banka i Prva penzijna spravcovska spoločnost.

Prema dokumentaciji koju je dostavila J&T banka, na skrbničkom računu Ceskoslovenske obdchodne banke su vlasnici Poštova banka, Stomarli i Entris Equity. Iz Austrije se doznalo da od 12 do 16 tisuća dionica drže Martin Fucheim, Robert Fras, Venghaus, Ovolksbanken AG, ING Bank Global Custody, Massad Massad, Erste Group, Michael Fellinger, Clearstream Banking i (jednu dionicu) Erste Hungary. Iz Nizozemske se doznalo da Global Custody ima skrbništvo za ING Bank Global Custody, ING Bank podružnicu Budapest, ING Bank podružnicu Prag, J&T banku i MOL NYRT. Ukupno je u Nizozemskoj bilo nešto više od pet tisuća Ininih dionica. HANFA je na Cipru istraživala tko su vlasnici Uprecht Investment Ltd-a i Stomarli Holdings Ltd-a na istoj adresi. Prvom društvu, doznalo se, vlasnici su Slovak Boris Carakcier i Bounty Commodities s Britanskih Djevičanskih otoka. Bounty ima otvoren račun u banci J&T. Još je jedna informacija povezala J&T banku s Ciprom i “ciparskim” posjednicima Ininih dionica: jedina vlasnica tvrtke Stomarli Holdings je Tatana Turzikova, ujedno i šefica IT odjela češke J&T banke.

ZATO JE HANFA OD CIPARSKOG REGULATORA TRAŽILA DOKAZ da je Stomarli prebacio novac za kupnju dionica i kome te o porijeklu sredstava. Odgovor s Cipra stigao je 12. travnja 2011.: “Stomarli Holdings je kupovao Inine dionice iz špekulativnih razloga, još nije prodao nijednu dionicu, sve kupovine financirane su preko zajma ili repo ugovora, a namjera mu je kasnije prodati dionice.” Na Cipru su hrvatski istražitelji saznali da je Entris Equity, preko ConvergeXa, kupio 35 tisuća Ininih dionica, a kupnju su financirale J&T i Poštova banka. Kako bi Mol zaštitili od problema s hrvatskim institucijama, nitko iz tog kolopleta off-shore društava i osoba nije htio priznati da je s Molom sklopio opcijski sporazum o Ininim dionicama. J&T grupacija s tim je manipulacijama bila višestruko povezana.

Ta je grupacija nakon smjene vlasti pokazala znatan interes za investiranje u Hrvatskoj. Izvor iz poslovnih krugova tvrdi da se na tajnom sastanku s Karamarkom i Petrovićem razgovaralo i o tomu postoji li mogućnost da netko u okviru J&T grupe investira, odnosno otkupi trgovački centar Portanova u Osijeku. Radi se o centru u vlasništvu Željka Biloša, uspješnog osječkog poduzetnika koji je prema nekim procjenama samo u njega investirao 80 milijuna eura. Biloš je vlasnik većeg broja tvrtki u Hrvatskoj i u inozemstvu, među ostalim i Osječke televizije koja je emitirala više emisija desno politički orijentirane uređivačke politike koje su naglašeno pomagale HDZ-u tijekom predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Biloš je Petrovićev bliski prijatelj, a obojica su privukli pozornost javnosti jer su sada već i optuženi zbog “probijanja” najtajnijih policijskih istraga. To bi potencijalno ulaganje u Portanovu prvenstveno trebalo pomoći Bilošu da prebrodi trenutne financijske izazove u svom poslovanju.

DRUGA TEMA SASTANKA bilo je potencijalno ulaganje J&T grupe u Adris grupu. Predstavnici J&T grupe interesirali su se bi li Vladi na ikoji način smetalo ako bi oni krenuli u preuzimanje Adrisa. Oni nikako ne žele krenuti u te aktivnosti ako bi to zasmetalo Vladi. To je i logično, jer iako se radi o privatnoj tvrtki, ona ima i strateško značenje za Hrvatsku. Zato je načelna podrška najmoćnijeg hrvatskog političara itekako poželjna takvim ulagačima. Izvor blizak J&T grupi tvrdi da oni nikada nisu namjeravali neprijateljski preuzimati Adris.

“Nije se J&T grupa sama sjetila Adrisa, nego im se obratio Plinio Cuccurin. A svi znaju da su Cuccurin i Ante Vlahović u svađi već godinama, to nije tajna. Ali J&T grupa nije tu imala nikakve loše namjere, njihova ideja bila je da bi mogli biti partner Cuccurinu, a sve ostalo je Vlahovićev spin. Da bi J&T grupa mogla ostvariti navodno “neprijateljsko preuzimanje” Adrisa, morali bi osim Cuccurina koji drži oko osam posto dionica, pridobiti još jednog velikog dioničara da bi im prišli ostali mali dioničari. Njima treba Vlahovićeva supruga jer ona drži taj ključni paket. Ali opet ne vidim kakve to ima veze s Vladom. Adris je tvrtka izlistana na burzi i ne vidim zašto bi se predstavnici J&T grupe zbog toga nalazili s Vladom i zašto bi njima ona bilo što uvjetovala. Da oni žele kupiti Kupare, bilo bi razumljivo zašto im treba Vlada”, izjavio je još početkom travnja za Nacional izvor blizak J&T grupi.

Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, treća tema sastanka bilo je ulaganje u riječki Novi list. Hrvatsko novinarsko društvo početkom travnja upozorilo je da se prodaja Novog lista događa netransparentno, ispod stola i s fiktivnim vlasnicima. “Karamarko i Petrović rekli su na tom sastanku Tkaču: “Imat ćete našu podršku odlučite li se na preuzimanje Adris grupe, ali učinite i vi nama uslugu i kupite Novi list.” To su vrlo opasne stvari, a prikazuju model i obrazac po kojem bi se stvari događale”, rekao je za Nacional visoki izvor blizak HDZ-u.

JOSIP PETROVIĆ U VIŠE SE NAVRATA HVALIO da je upravo on ključni posrednik koji organizira prodaju Novog lista J & T fondu. “Ako oni to kupe, ja preuzimam punu kontrolu. Tada se može razgovarati i o tomu u čijim će rukama završiti i druge novine pod kontrolom Novog lista”, rekao je Petrović izvoru Nacionala.

“ON JE NESUMNJIVO KLJUČNI MEDIJSKI STRATEG HDZ-A. Postoji unutar HDZ-a namjera da se na razne načine zavlada medijskim prostorom u Hrvatskoj. Jedan od načina je podrška stranim ulagačima za veća ulaganja, koja će se uvjetovati time da se investira u pojedine medije nenaklonjene HDZ-u. Tada bi u tim medijima ključnu ulogu preuzele osobe po odabiru Josipa Petrovića”, tvrdi osoba koja je s Petrovićem o tomu u više navrata izravno razgovarala.

Isti izvor tvrdi da premijer Orešković nije bio upoznat s tim sastankom, barem ne izravno. Upitan kako bi se Vlada uopće mogla petljati u poslove vezane uz preuzimanje dionica neke privatne tvrtke izlistane na burzi, Nacionalov izvor je rekao: “Kad ozbiljna grupa dolazi u Hrvatsku, očekuju neku podršku i kontakte koji će im pomoći u ostvarivanju njihovih planova, a u krajnjoj liniji željeli su ih upoznati sa svojim operacijama. Ali Adris je bio samo jedna od tema. Oni imaju velike planove s investicijama u Hrvatsku”.

TE IM JE PLANOVE U SURADNJI S KARAMARKOM namjeravao olakšati lobist Mola Josip Petrović. To dodatno pokazuje da su njihovi odnosi izuzetno prisni, ali i da treba voditi računa kakva je prava pozadina poslova koji se dogovaraju u takvim poluprivatnim aranžmanima. Ostaje nejasno kakva je bila Petrovićeva uloga na tom sastanku. Sastanci čelnika Vlade s predstavnicima financijskih institucija i ulagača zapravo bi trebali biti uobičajen dio njihovih poslova. Međutim, s bankarima i investitorima u pravilu se susreću resorni ministri, a za resor gospodarstva u aktualnoj vladi zadužen je Most. Ono što bi za Karamarka trebao biti uobičajen dan na poslu, u njegovu se slučaju promeće u susret čiju se pozadinu treba propitivati i to zbog otkrića da je posve prešutio odnose svoje supruge Ane Karamarko s konzultantom Mola. Sve to pokazuje da je Karamarkova pozicija u Vladi teškom kompromitirana, što je već dovelo do toga da saborski zastupnici Mosta najavljuju da će u Saboru glasovati za Karamarkov opoziv iz Vlade. Ovo otkriće Karamarkovu poziciju dodatno otežava.