Pavao Vujnovac, najmoćniji hrvatski poduzetnik koji se bavi plinskim poslom, vlasnik tvrtke Energia Naturalis, krovne tvrtke koja okuplja niz tvrtki okupljenih oko javnosti najpoznatijeg Prvog plinarskog društva, zatražio je prije nekoliko dana da mu HDZ vrati 4,2 milijuna kuna. Taj iznos Vujnovac je posudio HDZ-u na izravnu zamolbu Milijana Brkića, tadašnjeg glavnog tajnika HDZ-a, koji je nakon odlaska Tomislava Karamarka s mjesta predsjednika te stranke u prijelaznom razdoblju, kao njegov donedavni zamjenik, privremeno postao čelni čovjek HDZ-a.

“BRKIĆ JE ZADUŽIO HDZ ZA 4,2 MILIJUNA KUNA bez odluke i znanja Predsjedništva stranke”, ispričao je Nacionalu izvor blizak vrhu HDZ-a. Iz HDZ-a na službeni upit Nacionala o tome jesu li, kada, koji iznos i od koga pozajmili, nisu odgovorili, iako je upit poslan još 26. lipnja. Umjesto da odgovore na upit, unutar HDZ-a počeo je lov na onoga koji je informacije o pozajmici “otkucao” Nacionalu. Ta informacija do Nacionala je došla iz više različitih i nepovezanih političkih izvora, a potom je s više strana i potvrđena. Umjesto HDZ-a, na koncu je tu informaciju Nacionalu službeno potvrdio Pavao Vujnovac.

O tome da je donedavni glavni tajnik stranke Brkić imao vjerojatno ključnu ulogu kod te pozajmice te da je, uz Karamarka, svakako jedan od najodgovornijih pojedinaca za financijsko poslovanje HDZ-a u posljednje četiri godine, postoji svojevrsni konsenzus između više visokih izvora s kojima je Nacional o toj temi razgovarao. To potvrđuje i sam opis funkcije glavnog tajnika. Ti visoki izvori unutar HDZ-a tvrde da se radi o spornom aranžmanu, ali je svakako moguće i da se kroz tu priču želi smanjiti Brkićev utjecaj unutar stranke.

“Milijan Brkić jedan je od najodgovornijih za sve što se na tom i drugim područjima događalo proteklih nekoliko godina. Neka se sam vadi iz toga”, izjavio je za Nacional izvor blizak vrhu stranke. Drugi izvor blizak vrhu stranke bio je još konkretniji.

BRKIĆ ZADUŽIO HDZ, NE ZNA SE KAKO JE NOVAC POTROŠEN, A SADA GA TREBA VRATITI

“Zadužili su stranku za 4,2 milijuna kuna bez odluke Predsjedništva, a za to je najodgovorniji Brkić koji sad, u vremenu kad novi predsjednik još nije izabran, traži da se smanje ovlasti predsjednika. Neka radije objasni kako je i na što trošio novac. Zbog toga on želi zadržati moć u stranci, misli da time sebe spašava i da može držati stvari pod kontrolom. No ako im Uskok uđe unutra, oni su gotovi. Stanka je bila njihova samoposluga”, izjavio je Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a, dobro upućen u zbivanja u središnjici stranke. On upozorava da je podizanje bilo kakvog kredita ili pozajmice bez znanja Predsjedništva protivno i statutu stranke.

O cijeloj se situaciji, kako doznaje Nacional, raspitivao i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i to prvenstveno kako bi pokušao otkloniti mogućnost bilo kakve svoje krivnje.

“Karamarko se bojao toga, a kad je čuo da će ta priča ‘puknuti’, počeo se okolo raspitivati. Nije bio posve siguran je li stavio svoj potpis na papire povezane s pozajmicom, odnosno počeo je sumnjati je li mu Brkić na neki način podvalio papire na potpis bez njegova znanja, što ne bi bilo nemoguće s obzirom na to da je brojne stvari potpisivao automatizmom”, ističe izvor blizak vrhu stranke.

KAKO SU BRKIĆ I KARAMARKO već duže u lošim odnosima, ne čudi što i Karamarko želi od sebe otkloniti svu odgovornost i pokušava je svaliti na Brkića. Međutim, samo krajnje naivni mogu povjerovati da Karamarko o toj transakciji nije bio informiran ili da je Brkić to učinio na svoju ruku. Kao jedan od razloga da je Karamarko za to morao znati, Nacionalovi izvori ističu i činjenicu da je on osobno kao predsjednik trošio prilično velike sume novca na reprezentaciju, odnosno na ručkove i večere po skupim restoranima, a na račun stranke. Tvrdi se da je samo na tu vrstu reprezentacije potrošeno gotovo dva milijuna kuna.

O tome da su s informacijom o pozajmici od PPD-a bili upoznati ljudi na različitim razinama, svjedoči i nedavni istup HDZ-ova europarlamentarca Davora Stiera na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a održanoj u zagrebačkom hotelu Panorama 4. lipnja, neposredno nakon sjednice Predsjedništva stranke.

“STIER JE PRED SVIMA REKAO da ako u stranci imaju bilo kakvog ruskog novca, ako je stranka bilo što uzela, da to moraju odmah vratiti jer nikakav ruski kapital ne smije ulaziti u Hrvatsku. Svi su se tada pitali o čemu on to priča, ali on nije dodatno objašnjavao pa je to ostalo zaboravljeno sve do sada, kada je jasno na što je Stier zapravo mislio. No oni koji su tada točno znali zašto to Stier govori, očito su se pravili blesavi ili su do zadnjeg bili uvjereni da se to neće saznati. Oni misle da Bruxelles ne prati sve što se događa u Hrvatskoj”, izjavio je Nacionalov izvor iz HDZ-a.

Tim će se pitanjima prvenstveno morati baviti predsjedništvo HDZ-a i druga visoka stranačka tijela. Novi predsjednik HDZ-a, bio to Andrej Plenković ili potencijalni drugi kandidat, morat će najprije raščistiti takve i slične situacije jer si HDZ, nakon svega, ne smije dozvoliti ni jedan pogrešan korak koji bi bacio sumnju na bilo kakve nezakonite ili netransparentne radnje kad je riječ o stranačkim financijama.

Dodatno intrigira činjenica da su na službenim stranicama stranke godišnja financijska izvješća za 2015. i 2014., kao i izvještaj o financiranju kampanje za prošle parlamentarne izbore, objavljeni tako da su, potpuno nelogično, postavljeni pri samom dnu stranice, ispod izvješća za 2008. Naime, svi ostali izvještaji, od 2008. na dalje, završno s 2013., objavljeni su tako da najnovija godina dolazi na početak redoslijeda. No izvještaji za 2014. i 2015. nalaze se pri samom dnu stranice. Iz izvješća i bilance vidi se da postoji obaveza u rubrici pozajmice i da je naznačeno da iznosi 4,1 milijun kuna, ali se iz samog izvješća ne mogu vidjeti nikakvi drugi detalji.

Objava financijskih izvješća na službenim web stranicama zakonska je obveza svake političke stranke, kao i dostava izvješća u zakonskom roku. Primjerice, zbog nepravovremene dostave godišnjeg financijskog izvješća, i to dvije godine za redom, 2013. i 2014., SDP je morao platiti visoke novčane kazne. Prvi put mu je određena kazna od pet milijuna kuna, ali je Ustavni sud tu odluku preinačio, a sljedeće godine morao je platiti 614 tisuća kuna i to samo zbog kašnjenja s predajom godišnjeg financijskog izvješća Državnome izbornom povjerenstvu. Zbog kašnjenja s predajom izvješća 2014. bili su, primjerice, kažnjeni i Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske (BDSH) te manjinski zastupnici Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi i Furio Radin.

U uputama Državnog izbornog povjerenstva političkim strankama i nezavisnim zastupnicima o obvezi sastavljanja i dostavljanja godišnjih financijskih izvješća za 2015., također stoji da su sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe godišnji financijski izvještaji javni dokumenti te su ih obveznici dužni objaviti na svojim web stranicama.

HDZ je tu obvezu ispunio, no bez posebnog obrazloženja o podizanju bilo kakvog zajma. Ta stavka prikazana je jedino u bilanci. Dok su se za druge stavke, primjerice, u godišnjem financijskom izvješću navodila posebna obrazloženja, o pozajmici nikakvog obrazloženja i spomena nema. S time su mogli biti upoznati samo oni koji su tu informaciju znali iz prve ruke ili oni koji se jako dobro razumiju u računovodstvene stavke pa su išli eventualno samostalno istraživati na svoju ruku.

Pavao Vujnovac svakako je jedan od onih koji su s tim zbivanjima upoznati iz prve ruke. On je za Nacional iznio svoje viđenje toga kako je došlo do poslovnog odnosa između njega i HDZ-a te zašto je upravo u vrijeme kada se zbog te pozajmice vode unutarstranački obračuni, odlučio pismeno zatražiti da mu se pozajmica vrati. U razgovoru za Nacional govorio je i o tome je li uopće postojao plan da se ta pozajmica vrati, kao i o tome što misli o političkoj situaciji u Hrvatskoj.

NACIONAL: Je li točno da je zbog vašeg potraživanja prema HDZ-u stranci nedavno poslano pismeno upozorenje kojim se poziva da vam vrate novac i o čemu se zapravo radi?

Postoji tvrtka Gas Trading koju je pod imenom Prvo plinarsko društvo – trading u ožujku 2013. osnovao PPD i preko koje sam HDZ-u dao pozajmicu. To sam napravio u dva navrata, prvi put u lipnju 2014., a potom nekoliko mjeseci kasnije. Trenutačni je iznos duga 4,2 milijuna kuna. Taj iznos već je trebao biti vraćen, ali se to još nije dogodilo. Tvrtka je u međuvremenu koncem 2014. promijenila ime i preuzeo ju je Goran Andrijanić. Ugovor o pozajmici istekao je 30. lipnja pa je shodno tomu stranci poslana obavijest da se novac treba vratiti.

NACIONAL: Kako je uopće došlo do toga da ste HDZ-u odlučili posuditi 4,2 milijuna kuna?

Koliko se sjećam, HDZ je u to vrijeme bio u financijskim problemima jer su im, kako mi je rečeno, kasnila sredstva koja su trebali dobiti od države. Zato su me zamolili za pomoć, kako bi uspjeli prebroditi taj za njih jedan krizni period, dok im se ne isplate sredstva iz državnog proračuna. Nakon što sam im pristao pomoći, izradili smo ugovor o pozajmici uz 7,5 posto kamata, a to se ponovilo u dva navrata. Potom su dio duga vraćali pa se ponovo zaduživali. O tome postoje aneksi ugovora, kao i dokazi da smo im kamate fakturirali. Pozajmica je osigurana zadužnicama koje je HDZ izdao.

NACIONAL: Tko vas je to iz HDZ-a zamolio za financijsku pomoć?

Bio je to tadašnji glavni tajnik stranke Milijan Brkić.

NACIONAL: Poznajete li se s njim otprije? Kakva je bila poslovna logika kojom ste se rukovodili kada ste odlučili jednoj političkoj stranci posuditi toliki novac?

Moja je poslovna logika takva da pokušavam sa svima biti u dobrim odnosima. Kako u poslu, tako i privatno, brojnim pojedincima i tvrtkama nastojim pomoći da prebrode neka teška vremena kroz koja povremeno prolaze. Osim rukometnog kluba PPD Zagreb, financijski pomažem i većem broju sportskih klubova. Među ostalim i rukometnom klubu u Pločama, kao i odbojkaškom klubu u Vukovaru. To je moj način funkcioniranja u hrvatskom društvenom i političkom kontekstu. Pa sam tako donio i odluku financijski privremeno pomoći HDZ-u. Za mene to nije bilo nikakvo neizravno ulaganje u poslovnu budućnost ni bilo kakav poslovni pothvat. Generalno gledajući, smatram da je pomaganjem ljudima lakše preživjeti i u poslovnom okružju.

NACIONAL: Što vam je Brkić rekao, kako i kada HDZ namjerava vratiti pozajmicu, jer sada ste ih nakon tri godine morali podsjetiti da vam vrate novac? Je li uopće postojao istinski plan da se novac ikada vrati?

Rekao je da će stranka vratiti posuđeno kada dobije novac iz državnog proračuna. Ako se to ne dogodi, tada je najavio da će stranka dugovanje zatvoriti podizanjem kredita u poslovnoj banci.

NACIONAL: I što se potom događalo? Očito je da HDZ nije vraćao novac ritmom koji je bio predviđen. Jeste li posumnjali da možda ne postoji plan da se novac vrati?

Nisam u to posumnjao, jer su novac u više navrata djelomično vraćali pa potom opet posuđivali. U neku ruku, prema njima sam se ponašao poput banke koja je stranci dala svojevrsni financijski okvir. Odnosno, riječ je o čistom financijskom poslu kreditiranja, jednako kao da se stranka zadužila kod poslovne banke.

NACIONAL: Ta se pozajmica u dijelu HDZ-a ovih dana problematizira, jer su neki dužnosnici stranke nedavno neformalno Nacionalu iznijeli tvrdnje da se radi o problematičnom aranžmanu koji je mnogima u stranci nepoznat. Jeste li imali i neki drugi skriveni interes za financijsko pomaganje HDZ-u i je li vam itko iz HDZ-a obećao da bi PPD-u mogao pomoći u poslovanju nakon što HDZ dođe na vlast?

Generalno gledajući, otkad je PPD ušao u ozbiljnije poslovne vode, konstantno sam pod pritiskom. U više navrata pokušalo se diskreditirati i tvrtku i mene osobno. Postoji jedna skupina ljudi koja ima izravni interes za plinski i energetski biznis u Hrvatskoj i šire i koja misli po navici da je taj posao jednostavno raditi. Ti pojedinci misle da taj posao prvenstveno ovisi o politici i političarima. Po sistemu – tko se bavi poslovanjem u energetici, to je zato što mu je to politika omogućila. Međutim, nije to baš tako jednostavno. Potrebno je mnogo znanja i mukotrpnog svakodnevnog angažmana pri upravljanju tim poslom. Ta uvijek ista skupina ljudi mene i PPD pokušava na sve načine diskreditirati već nekoliko godina, povezujući nas uglavnom s bivšom strukturom vlasti, proglašavajući PPD tvrtkom u ruskom vlasništvu, a po potrebi povremeno nas povezuju i s akterima desne političke orijentacije. U svakom slučaju, uvijek je riječ o istoj skupini ljudi s desnog političkog spektra, kojoj smjena generacija u poslu i u politici koja je trenutno u tijeku, nikako ne odgovara.

NACIONAL: Je li ta grupa ljudi izravno povezana s HDZ-om i možete li ih imenovati?

Jeste, dijelom je povezana s HDZ-om. Ne bih rekao da se tu radi o nekom političkom interesu, već isključivo o poslovnom interesu tih pojedinaca. Radi njihove ili ne znam čije osobne koristi žele diskreditirati mene i PPD te potom nekoga postaviti u moje cipele. Moguće je da mi se s tim pritiscima pokušava poslati poruku da bih trebao financijski pomoći i nekim drugim grupacijama.

NACIONAL: Jeste li obavijest HDZ-u da vrati dug poslali nakon što vam je postalo jasno da pojedinci iz HDZ-a tu priču žele plasirati u javnost ili zato što se poklopilo da je pozajmica trebala biti vraćena upravo koncem lipnja?

Nije se to dogodilo zbog toga niti je obavijest poslana jer su se počele mijenjati okolnosti u HDZ-u i državi. Naprosto je istekao ugovor o pozajmici. Nema tu nikakve dodatne pozadine.

NACIONAL: Jeste li o tome već razgovarali s Brkićem ili nekim drugim iz HDZ-a?

Ti detalji nisu mi poznati. Obavijest da treba vratiti pozajmicu formalno je poslao direktor tvrtke Goran Andrijanić. Mislim da zasad nije bilo nikakvih dodatnih razgovora. Međutim, suštinski su odnosi takvi da se zna da sam pozajmicu dao ja, odnosno tvrtka pod okriljem PPD-a. Formalno Gas trading ima potraživanje od HDZ-a, ali i obavezu da taj novac vrati PPD-u. Sve je uredno pokriveno dokumentacijom.

NACIONAL: Jeste li pozajmicu HDZ-u odobrili zato što ste u dobrim odnosima s Milijanom Brkićem ili Tomislavom Karamarkom? U kakvim ste odnosima s njima dvojicom?

Na osobnoj razini, s njima nemam nikakve posebne odnose. Susreli smo se svega nekoliko puta. Ti odnosi se ne razlikuju od odnosa koje imam i s nekim drugim ljudima iz hrvatske politike. Međutim, HDZ je važan faktor u hrvatskom društvenom i političkom životu pa sam s većim brojem ljudi iz vodstva te stranke u dobrim odnosima. Ali sam podjednako dobar i s brojnim drugim hrvatskim političarima iz drugih stranaka.

NACIONAL: Više puta se kroz medije provlačilo tvrdnje da ste prilično bliski s najmoćnijim čovjekom hrvatskog rukometa i poduzetnikom Zoranom Gopcem te Josipom Jurčevićem, nekoć visokim dužnosnikom SOA-e iz vremena kad je SOA-u vodio Karamarko. U kakvim ste odnosima s njima i imaju li oni, kako se neformalno tvrdi, udjele u nekima od vaših tvrtki?

Jurčević je direktor u tvrtki Luka Ploče Energija. Smatram ga inteligentnim i korisnim, odlično razumije posao. U Luci Ploče nastojimo razviti još kvalitetniji posao. Ondje smo upravo projektirali dvije elektrane na biomasu. Moja veza s Gopcem počinje kroz rukomet. Njega prvenstveno treba gledati kroz taj klub. Radi se o izvrsno posloženom klubu, s još boljim rezultatima i odličnim ozračjem. Gobac je već dugo i uspješan poslovni čovjek. Kao takav ima i odličnu ljudsku infrastrukturu. Pomogao mi je da se snađem u Zagrebu, jer sam ja u Zagreb ipak stigao iz jedne male sredine. Nije mi se baš bilo lako snaći u tom novom okružju, a Gobac mi je u tome pomogao.

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s predsjednikom HNS-a Ivanom Vrdoljakom?

Osijek je mala sredina, poznajemo se niz godina. Nismo baš kućni prijatelji, ali često popričamo. Obojica smo se bavili sportom.

NACIONAL: Jeste li i HNS-u posudili novac?

Nisam.

NACIONAL: Kako komentirate tvrdnje da iza PPD-a stoji ruski kapital?

To su također floskule kojima me se pokušava diskreditirati. Naravno da sam s pojedinim ruskim tvrtkama u odličnim odnosima. Naročito s Gazpromom od kojeg kupujem plin. PPD sam kupio vlastitim novcem, a to sam više puta pojašnjavao. Od Rusa kupujem plin i plaćam ga, kao i brojnim drugim inozemnim tvrtkama. Nažalost, preko 90 posto plina za centralnu i istočnu Europu dobavlja se s područja Rusije. Poslovno je logično da s Rusima imam izravan odnos. Dok sam plin kupovao od EON-a, koji ga je kupovao od Rusa, sve je bilo u redu. Od Gazproma kupujem 60-ak posto svih količina plina. Takve implementacije informacija u javnost rezultat su pokušaja diskreditacije i vršenja pritiska, o kojima sam već pričao.

NACIONAL: Kako komentirate lutanja i kašnjenje hrvatske države oko LNG-a?

Izgradnja LNG (ukapljeni prirodni plin) terminala pozitivna je stvar za Hrvatsku zbog povećanja broja dobavljača i smanjenja ovisnosti o samo jednom dobavljaču. Netko bi napokon trebao reći je li to politički ili tržišni projekt. Kako je taj projekt regionalno važan, cijela regija za njega treba snositi odgovornost, kao i financijske rizike. Treba imenovati ključne regionalne aktere projekta i definirati kako bi išlo. Hrvatska je po pitanju sigurnosti opskrbe plinom u prilično dobroj poziciji. LNG je za Hrvatsku benefit, ali je pitanje koliki su financijski rizici i kako ih adekvatno rasporediti. Osim u izgradnju terminala, treba uložiti i znatna sredstva u evakuacijski plinovod, ne samo do Mađarske, u što bi Plinacro trebao uložiti 250 milijuna eura. Ako EU ne potpomogne izgradnju tog projekta, ne vidim zašto bi hrvatski potrošači to financirali kroz povećanu cijenu plina. Plutajući LNG bolja je varijanta. Mislim da je cijeli taj projekt više politički nego tržišni. PPD pozdravlja realizaciju tog projekta jer će nam olakšati poslovnu poziciju, ali nismo zainteresirani kao investitori.

NACIONAL: Pod kakvim ste uvjetima prodali dio Luke Ploče i o čemu se radi?

Ondje postoji više segmenata poslovanja, među ostalim i LPG (ukapljeni naftni plin) terminal te terminal za tekuće terete. Za LPG je infrastruktura i tehnologija puno jeftinija. Mi kroz Luku Ploče ondje razvijamo posve novi regionalni LPG projekt i pokušavamo osigurati dobavu američkog LPG-a (ukapljenog naftnog plina) velikim brodovima. Uspijemo li u tome, dobit ćemo i na regionalnom utjecaju. To bi otvorilo novi dobavni pravac koji bi imao veliko strateško značenje i zbog krize u Ukrajini.

NACIONAL: Proveli ste 1. srpnja smanjenje temeljnog kapitala PPD-a sa 107,5 na 39,8 milijuna kuna. Prilično dinamično poslujete, gdje se vidite kroz nekoliko godina i imate li kakvu izlaznu strategiju?

Izdvojili smo dionice Luke Ploče i to je razlog smanjenja temeljnog kapitala. Željeli smo razdvojiti poslovne aktivnosti kojima se bavimo u zasebne tvrtke i potom raditi na rastu tržišnih udjela svake od tih tvrtki pojedinačno. Osim toga, intenzivno radimo i na regionalnom širenju. Već dvije godine poslujemo u Mađarskoj, gdje već imamo 50-ak klijenata, a otvorili smo i tvrtku u Srbiji, gdje čekamo da se otvori tržište. U BiH smo također otvorili tvrtku povezanu s plinskim poslom, ali ondje trgujemo raznim robama. U BiH pokušavamo unaprijediti spregu luke, željeznice i industrije, tako da se tvrtkama olakša poslovanje. Želimo spustiti logističke troškove, financirati industrijsku proizvodnju i razvijati razne modele strateške suradnje. Naročito nastojimo razviti modele poslovanja koji će omogućiti bolju energetsku učinkovitost. Naš cilj je postati jaka regionalna energetska tvrtka. Dok smo u 2014. imali 67 zaposlenih, danas nas je 125 te zapošljavamo i dalje – dominantno mlade, visoko obrazovane stručnjake od kojih gotovo polovicu čine inženjeri. Mnoge obitelji danas žive od poslovnih aktivnosti PPD-a i tvrtki povezanih s PPD-om.

NACIONAL: Utječe li i koliko na vaše poslovne planove može utjecati hrvatska politička nestabilnost? Kako komentirate zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni?

Nisam jedini koji je u poslovanju osjetio koliko Hrvatskoj šteti izražena politička polarizacija, rigidnost svake vrste te prenaglašena podjela na tzv. lijeve i tzv. desne. To komplicira podjednako i politiku i posao. Puno problema s financiranjem poslovanja i dugova, možemo zahvaliti tome što je za nas novac skup. Kamate su visoke zbog lošeg rejtinga zemlje, a taj je rejting loš zbog lošeg političkog rejtinga. Mislim da bi za Hrvatsku u ovom trenutku najbolja bila velika koalicija. To bi stabiliziralo kompletnu političku scenu, ali donijelo i više drugih benefita, poput manjih kamata na zaduženja i slično. To bi jako pomoglo poslovanju i omogućilo svojevrsni poslovni preporod. U Hrvatskoj poslovno ozračje nije dobro, poduzetnicima politika treba omogućiti da se bave samo poslom. Svaki trenutak koji poduzetnik gubi zbog drugih problema, neorganizirane administracije ili nestabilne politike, teško se u poslu može nadoknaditi.

NACIONAL: Koliko za polarizaciju političke scene odgovornim smatrate Tomislava Karamarka i kako komentirate okolnosti koje su dovele do raspada Vlade i njegova odlaska s funkcije predsjednika HDZ-a?

Nisam upoznat sa načinima stvaranja ideologije u pojedinim strankama, jer u tome ne sudjelujem niti me naročito interesira. Posljednjih pet godina politički centar bio je u nestajanju. Nemamo više puno vremena za bavljenje ideologijama i polarizacijama. Generalno gledajući, u Andreju Plenkoviću vidim kapacitet za dobrog novog frontmena HDZ-a. Želio bih da i HDZ i SDP krenu više prema političkom centru i pokušaju postići konsenzus koji bi donio zajedničku strategiju razvoja države. Postoji niz projekata koje ni jedna stranka zbog svojih uskih političkih interesa ne bi smjela opstruirati i oko toga treba postići suglasje, jer riječ je o nacionalnom interesu. To bi trebao postati temelj za održanje, opstanak i potom prosperitet hrvatske države. Samo to može osigurati povratak i ostanak hrvatskih građana u Hrvatskoj te rasplamsati optimizam za budućnost.