Proljeće 2012. Nakon devet godina u Uredu tužiteljstva, Luis Moreno Ocampo napušta glavni grad međunarodnog pravnog sustava. Prije nego što konačno napusti Haag, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) želi zatvoriti predmet o Palestini. Tri godine ranije, Palestinci su zatražili istragu o zločinima tijekom izraelske okupacije. Ocampo nikada nije zatražio od sudaca da riješe komplicirana pravna pitanja koje je ovaj predmet postavio. Objavu zatvaranja predmeta nije zatražio ni od svoje zamjenice, današnje tužiteljice, Fatou Bensoude niti od svoje press službe.

Zatražio je to od Angeline Jolie.

„U utorak ću donijeti odluku da ne mogu istraživati navode o zločinima u Palestini“, napisao je Ocampo velikoj američkoj zvijezdi, te je dodao: Palestinski dužnosnici razumiju i poštuju moju odluku. I Izraelci se slažu s njom. Jedino je pitanje kako to predstaviti normalnim ljudima. U prilogu vam šaljem odluku koju ću donijeti. Ona je strogo povjerljiva“, završio je Ocampo.

Tajna, koliko god ona bila kratkotrajna, nije najbolje čuvana. „Angie“ je razgovarala sa svojim savjetnikom koji je u ovome vidio priliku da se objasne zamršene pravne procedure u kojima radi sud zadužen za progon počinitelja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Angelina Jolie nije bila jedina koja je savjetovala glavnog tužitelja ICC-a. Dokumenti, koje je pribavio Mediapart i koje je analizirao EIC za potrebe projekta Sudske tajne, pokazuju da su zvijezde, lobisti i poslovni ljudi direktno utjecali na kaznenu politiku Ureda glavnog tužitelja pod Ocampom. Među njima su Sheikha Moza, jedna od triju žena bivšeg katarskog Emira, osnivač eBaya Pierre Omidyar i njegova supruga Pamela, neprofitna organizacija Invisible Children, George Clooney i mnogi drugi. Oni utječu na strukture vlasti u UN-u, Washingtonu i Silicijskoj dolini, međusobno se umrežuju i dijele bogatstva, moć, ukrcavaju se na zrakoplove kao što se obični ljudi voze podzemnom željeznicom te vole mijenjati sliku svijeta s havajskih plaža. Istovremeno, u javnosti se brinu, ponekad i vrlo glasno, za siromašne zemlje i sanjaju o boljem svijetu.

Kada je stigao na Sud 2003. godine Ocampo je već imao debeli adresar koji je sastavio dok se borio za ljudska prava u Buenos Airesu i dok je predsjedao južnoameričkim ogrankom Transparency Internationala. Tijekom njegovog mandata u Haagu taj se adresar poprilično proširio.

U proljeće 2012. Thomas Lubanga iz Konga je osuđen za ratne zločine. To je bila prva presuda u desetogodišnjoj povijesti Suda, ali to je suđenje bilo daleko od oglednog primjera dobro pripremljenog procesa. Svjedočenja djece-vojnika bila su pobijena, a tijekom suđenja Ocampo se dva puta bez ikakvih posljedica oglušio na naredbe suca, ali ga ti detalji nisu previše zabrinjavali. Vratio se iz Katara, gdje se, kako je objasnio na press konferenciji, susreo sa Sheikhom Mozom te je predao sve podatke organizaciji Obrazovanje iznad svega (EAA). „Predali smo ne samo dokaze, nego i sve informacije koje smo posjedovali“, objasnio je Ocampo. Tužitelj je za jesen 2012. najavio i održavanje velike konferencije koja bi okupila ministre obrazovanja država članica Međunarodnog kaznenog suda. Ocampo je sanjao da će za ovaj projekt oformiti trijumvirat koji bi činili Angelina Jolie, Brad Pitt i Sheikha Moza.

Ocampo je katarskog emira prvi puta posjetio 2009. godine kada je bio gost na Katarskom pravnom forumu. S tog putovanja se vratio s novim Rolexom, ali haaškim je tužiteljima dozvoljeno prihvatiti takve vrijedne poklone. Ocampo se često vraćao u Katar jer je, kako je pisalo u jednom od priopćenja njegovog ureda,  „dijelio interes za obrazovanje“ sa Sheikhom Mozom. U veljači 2012. godine jedan od njenih pomoćnika zatražio je od katarskog protokolarnog ureda savjet u vezi organizacije izleta u pustinju Ocampa i jednog od sinova Sheikhe Moze. Vrlo je zanimljivo da je baš organizacija Sheikhe Mose savjetovala tužitelja o kaznenim politikama koje se tiču djece-vojnika, a Katar, kojom je dugo vladao njen suprug, ne samo da nije ratificirala nego nije ni potpisala ugovor o osnivanju Suda. Diplomatskim rječnikom, poruka je vrlo jasna: Doha se ne slaže s ciljevima Suda. Istovremeno, Luis Moreno Ocampo postaje član upravnog odbora Fondacije Katar. Za taj posao bivši glavni tužitelj nije plaćen, ali je tražio financiranje obrazovnih projekata u Kolumbiji, Bosni, Ugandi i Kongu.

Stvarni rizici stvaranja ovakve mreže postali su jasni 8. i 9. srpnja 2017. godine. Fatou Bensouda pozvana je na privatno vjenčanje u Katar te se na njihov zahtjev susrela s Emirom i ministrom vanjskih poslova. Katarska državna informativna agencija (QNA) izvijestila je da je glavna tužiteljica izrazila žaljenje zbog blokade Katara početkom srpnja ove godine. Osudila je i kršenje ljudskih prava od strane četiriju država – Saudijske Arabije, Egipta, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata – koje su optužile Katar za pružanje podrške teroristima. Ova vijest je izazvala veliku pozornost na društvenim mrežama, a Bensouda je u priopćenju objasnila da nije riječ o političkom stajalištu već o njenom osobnom mišljenju. Drugim riječima, glavna tužiteljica je uhvaćena u zamku, a Sud je trajno oslabljen dok Katar u tišini može slaviti barem mali uspjeh u krizi kroz koju prolazi.

Katar nije jedini koji je njegovao jaki interes za Sud. ICC je 2005. izdao pet naloga za uhićenje vođa Gospodinove oslobodilačke vojske, uključujući i Josepha Konyja. Ova zastrašujuća vojska bila je aktivna u sjevernoj Ugandi te je tijekom dva desetljeća otimala i novačila žene i djecu, pljačkala sve što joj se našlo na putu i na kraju je svoje zločine obilježila rezanjem usana svojih žrtava. Pet godina kasnije u SAD-u su ustanovljene dvije nevladine organizacije Nevidljiva djeca i Projekt dosta, a američka vlada je u regiju poslala više od sto savjetnika koji su pomogli u traženju Josepha Konyja. Bio je to prikriven način za otvaranje vojne baze u Ugandi.

Nakon što su poslali vojnike da zaustave rat, u travnju 2012. američke organizacije pokrenule su operaciju „Lov na Konyja“. U videu, u kojem se pojavljuju šef organizacije i njegov sin, Nevidljiva djeca predstavljaju pojednostavljen pogled na sukob u Ugandi. U samo nekoliko sati 30-minutni video je postavio rekorde u gledanosti, ali i u broju kritika. Nevidljiva djeca prodavali su Konyjeve postere i majice školskoj djeci, a lovcima na glave je bilo dozvoljeno da stavljaju lice državnog neprijatelja broj 1 na zidove zgrada u gradovima. Unosna operacija „Lov na Konyja“ pravi je primjer slučaja stvorenog na dalekom Zapadu u kojem je Ocampo odigrao ulogu šerifa.

Luis Moreno Ocampo nije se distancirao od Suda, već je napravio upravo suprotno. Nekoliko tjedana nakon njegovog odlaska iz Ureda tužiteljstva, kao pravi diplomat, savjetovao je organizaciji Nevidljiva djeca da putem njega pokušaju mobilizirati veleposlanike u Ujedinjenim narodima Ugande, Centralnoafričke republike i Konga. Na Međunardonom kaznenom sudu tužitelj nije uspio sastaviti vlastiti tim koji bi pratio bjegunce unatoč potpori nekoliko država. Luis Moreno Ocampo ima male ili nikakve koristi od sudskih struktura, ali je bezrezervno privržen privatnim inicijativama, a to sa sobom nosi i neizbježan sukob interesa.  Organizaciji Nevidljiva djeca je predložio da rade s Angelinom Jolie. „Ona bi voljela pozvati Konyja na večeru i da ga onda uhite“, napisao je Ocampo koji ubrzo nakon što je napustio Ured tužiteljstva otišao sjedište organizacije u San Diego te je ponudio pomoć u prikupljanju sredstava.

„Fondacija Sheikhe zove se Obrazovanje iznad svega, ali oni neće financirati operaciju uhićenja. Lakše bi bilo doći do njihovog novca ako im se kaže da će financirati škole u Ugandi, a nakon toga Sheikha može financirati uhićenje kako god ona želi“, savjetovao je Ocampo. U lovu na Konyja sudjelovala je i fondacija Bridgeway, dobrotvorna udruga jednog teksaškog hedge fonda čija direktorica je koristila usluge južnoafričkih plaćenika koji su okupili u privatnu vojsku pod imenom Executive Outcomes. Ona je također zainteresirana u pronalazak Kongoanca Bosca Ntagande, kojeg traži ICC. Ovaj vojni vođa tada je bio na čelu milicija u istočnom Kongu te je imao podršku susjedne Ruande. S ovom je direktoricom i s Pamelom Omidyar, ženom osnivača eBaya, Ocampo u siječnju 2011. dogovarao strategiju. „Moramo se usredotočiti na Bosca i vidjeti kako možemo zaustaviti dotok novca u regiju“, napisao je Ocampo te je predložio da se „aktivira“ Hillary Clinton. „Pregledat ću uredsku agendu te ću vam se potom javiti“, zaključio je Ocampo te ih je nedugo zatim obavijestio o razgovoru s predsjednicima Ruande i Konga Paulom Kagmeom i Josephom Kabilom.

Kako bi „osvježio“ uhidbeni nalog za Ntagandu, Ocampo je nazvao Catherine MacKinnon, profesoricu koja je dio skupine stručnjaka koji bi trebali savjetovati glavnog tužitelja.  The professor is one of a group of experts supposed to advise the prosecutor. „Mogu stupiti u kontakt sa ženom koju je Bosco mjesec dana silovao i koja je sada u SAD-u“, predložila je profesorica, a Ocampo je odgovorio: „Vrlo je važno da shvati da s njom ne razgovarate za potrebe ureda tužiteljstva. Ako njenu priču prezentirate javnosti početkom prosinca, onda možemo zaustaviti Bosca“.

U prosincu, dok je Catherine MacKinnon putovala u Haag, glavni istražitelj Ocampina ureda pristao se sastati s njom, ali je priznao i da je „ignorirao što ona zapravo radi za Ured“. Nakon što su ga njegovi pomagači iz Ruande napustili 2013. godine, Bosco Ntaganda de predao i sudilo mu se na haaškom sudu, ali za to nisu bili zaslužni Ocampini prijatelji.

Kony and Ntaganda nisu jedini koji su stvarali pustolovne snove. Na ljestvici uhidbenih naloga ICC-a, vrlo visoko mjesto drži sudanski predsjednik Omar Al Bashir koji je ujedno i vrlo popularna meta u Hollywoodu. Na početku građanskog rata u Darfuru 2002. godine, američki lobisti – neokonzervativci i evangelički Kršćani – odlučili su se umiješati. George W. Bush imao je razumijevanja za njihovu stvar i dao je zeleno svijetlo za rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom bi se događaji u Darfuru doveli pred Sud u Haagu. Sud je 2009. i 2010. izdao dva naloga za uhićenje šefa sudanske države zbog zločina protiv čovječnosti i genocida. „Jedan poslovni čovjek je spreman platiti za uhićenje Bashira“, reako je jedan izvor Sudu. Pierre Omidyar, osnivač i izvršni direktor eBaya i Ocampo susreli su se nekoliko puta tijekom 2009. godine. Nekoliko mjeseci nakon što je napustio sud, Ocampo je čak pozvan da se opusti u luksuzno odmaralište Montage Laguna Beach de Los Angeles čiji je vlasnik u to vrijeme bio Pierre Omidyar. On je na listi najbogatijih ljudi svijeta zauzimao 54. mjesto i imao je plan po kojem bi nagrađivao pomoćnike koji bi pružili dokaze protiv svojih zapovjednika koji su naredili ili izvršili masovna ubojstva. Iako se ove inicijative na prvu ruku mogu činiti humanitarnim, iza njih stoji san „spasitelja“, koji koriste prijateljstvo s Ocampom, za promjenom režima. Oni nemaju demokratski mandat, a legitimitet crpe iz svog bogatstva. Ocampova pravda ima zaudarajući miris.

Slučaj Darfura uzbudio je Georga Clooneyja koji je s bivšim savjetnikom Susan Rice u State Departmentu, Johnom Prendergastom stvorio Satellite Sentinel Project (SSP) čiji je cilj bio pronalazak kriminalca iz Sudana i Južnog Sudana putem posebnog satelita. Kako bi mogli gledati na svijet s uzvišene pozicije, pronašli su partnera u Humanitarnoj inicijativi s Harvarda. Zvijezda Nespresso reklama koja je sebe opisala kao „paparazzo za masovne ubojice“ kritičarima je odgovorio da je riječ „o Harvardu, a ne o CIA-ji“. Lisa Shields, potpredsjednica Vijeća za međunarodne odnose (CFR), utjecajnog američkog think tanka, obavijestila je u siječnju 2011. Ocampa o prvim rezultatima. „Naš mali satelit će poljubiti neke loše momke“, rekao je George Clooney, dok je Ocampo sanjao o stvaranju globalnog sustava u kojem će „svatko osjećati kako je promatran s neba“. Ocampo je pokušao program koji je Clooney nazvao Sentinel koristiti i u Libiji te se preko Lise Shileds za njega interesirao kod slavnog glumca. „Možete li provjeriti postoji li šansa da se program Sentinel koristi u Libiji. Bilo bi sjajno kada bi s njime pritisnuli Gaddafijeve generale“, napisao je Ocampo, ali Clooney nije bio spreman jer Sentinel još nije bio dovoljno razvijen za velike gradove poput Tripolija.

Clooney je 2015. godine odbacio projekt Sentinel te je pokrenuo Sentry. I ovaj put se radilo o praćenju, ali ne ratnih vođa već njihovog bogatstva. Clooneyjev partner John Prendergast je negdje početkom 2012. godine insistirao da od glavnog tužitelja dobije financijske i bankovne podatke čelnih ljudi sudanskog režima. Projekt Sentry je surađivao s C4ADS, Centrom za napredne obrambene studije. Riječ je o organizaciji u kojoj uglavnom rade umirovljeni američki časnici i koja se koristi uslugama Palantira, vodećom svjetskom tvrtkom u digitalnoj analizi podataka.

Ocampo je sanjao o „globalnom sustavu u kojem se svatko osjeća promatranim?“ Palantir je radio baš to. Osnivač tvrtke je Peter Thiel koji je krajem 2016. postao savjetnik Donalda Trumpa, a ime Palantir je posudio iz knjige Gospodar prstenova.  Osnovana 2004., u sigurnoj atmosferi nakon 11. rujna, ova 20 milijardi dolara vrijedna tvrtka kao klijente navodi CIA-u, FBI, NSA, US Air Force i od jeseni 2016. francusku obavještajnu službu. Palantir se bavi i „filantropskim inženjeringom“. Nudi usluge Centru Carter, Clintonovoj fondaciji i mnogim drugima uključujući i Sentry. I bivši haaški tužitelj ima veze u Palantiru. Ocampo je Gavinu Hoodu predložio da analizira telefonske razgovore vođa milicije u istočnom Kongu. Gavin Hood je britanski diplomat koji je, prije nego što se zaposlio u Palantiru, radio u Uredu tužiteljstva u Haagu. Suočeni s pitanjima EIC-a, Ured tužiteljstva je priznao da su kratko vrijeme besplatno koristili Palantirov program za analizu softvera, ali da trenutno nemaju ugovor ili bilo kakav drugi odnos s ovom tvrtkom.

Pamela Omidyar, supruga šefa eBaya, otišla je toliko daleko da je tužiteljstvu predlagala mete istraga. „Ne možete li kao prijetnju reći da istražujete sudanskog potpredsjednika Tahu?“, napisala je, a potom se i upitala „tko može odigrati presudnu ulogu da sudanski predsjednik izgubi vlast i završi u Haagu“ jer je za nju strašno „da se pravda ignorira zbog privremenog mira“.

Niti Peter niti Pam Omidyar nisu odgovorili na pitanja koja im je u ime EIC-a uputio Mediapart. Luis Moreno Ocampo je 5. lipnja 2012. u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a zaprijetio sudanskom veleposlaniku da će ga optužiti zbog sudjelovanja u zločinima protiv čovječnosti. Diplomat koji zastupa militantni islamski režim u Sudanu napravio je pogrešku kada je osporio Ocampov izvještaj. Ovaj krajnji čin zastrašivanje šokirao je mnoge promatrače te je zbog ponašanja glavnog tužitelja ICC opet postao njegova privatna igračka. Afrička unija je dvije godine ranije prozvala glavnog tužitelja zbog „grubosti i patroniziranja“, ali Ocampo još uvijek nalazi načine da diskreditira protivnike Suda, a zahvaljujući njegovim metodama dio međunarodnog jet seta živjet će u iluziji da rade za bolji svijet. Pakao popločen dobrim namjerama, a u ulozi vraga je Međunarodni kazneni sud.

EIC je postavio pitanja Angelini Jolie, Georgeu Clooneyju, Sheikhi Mozi bint Nasser, Johnu Prendergastu, Catharini MacKinnon i Lisi Shields, ali oni na njih nisu odgovorili.